BiHPolitika

Opasne igre u trci sa velikima

REFERENDUM: Opasne igre u trci sa velikima

Piše: Ljiljana Kovačević

„Nevjerovatno je da ambasadori uzimaju za pravo da komentarišu unutrašnje političke događaje. To nigdje na svijetu nema, samo se ovdje to održava. Zato je BiH neuspješna zemlja i nema šanse da uspije dok se ljudi u njoj ne dogovore šta može biti BiH, bez mogućnosti da se u to uključe strani ambasadori bez obzira odakle dolaze”, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u ponedeljak, 19. septembra novinarima u Banjaluci.

Dodik je ovo izrekao neposredno prije sastanka sa ruskim ambasadorom u BiH Petrom Ivancovim, sa kojim je razgovarao upravo o unutrašnjim pitanjima u zemlji, odnosno referendumu o Danu RS i odluci Ustavnog suda da zabrani održavanje tog referenduma.

S obzirom na to da Rusija podržava održavanje referenduma u RS (sve vrijeme vlasti RS gurali ka održavanju referenduma), Dodik očigledno ruskog ambasadora ne stavlja u rang sa ostalim ambasadorima u BiH, već ga doživljava kao političkog pokrovitelja i  partnera u uutrašnjim obračunima u BiH.

Ruski ambasador, mada to neće javno priznati, Dodika doživljava tek kao uže, koje je okačeno Srbiji oko vrata a koju zvanična Moskva želi staviti pod kontrolu.

Sa druge strane, Dodik se, u mikroplanu, igra sa sudbinom, prije svega, sopstvenog naroda i Republike Srpske, koja bi se poslije 25. septembra veoma lako mogla naći u međunarodnoj izolaciji.

Dodik je referendumsku priču pokrenuo još 2006. godine i na njoj je u poslednjih deset godina dobijao izbore. Prvo je bio referendum o otcjepljenju RS, pa referendum o radu Suda i Tužilaštva BiH, na kraju referendum o Danu republike.

SEDAM DANA PRIJE IZBORA

U međuvremenu se, pod vlašću SNSD-a, u Republici Srpskoj desila pljačka javnih dobara, a ovaj entitet je finanansijski, privredno i na svaki drugi način opustošen.

Odgovornost najvišeg vrha entitetske vlasti za to, što je dovelo do pada rejtinga SNSD-a, proizvele su pokretanje priče o najnovijem referendumu.

S jedne strane, namjera je da održavanjem referenduma sedam dana prije lokalnih izbora, SNSD pokupi političke poene i ostvari što bolji rezultat. S druge strane, Dodik referendumom spasava vlastitu kožu, jer mu prijete optužnice državnog tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju.

Zato mu treba pompa i halabuka oko tog pitanja, jer se to pitanje moglo riješiti na mnogo jednostavniji način, izmjenama Zakona o praznicima RS u parlamentu RS. Što će se, bez obzira na referendum i njegove rezultate, svakako na kraju desiti.

Bez obzira na to što Dodik hini nevjerovatnu hrabrost i prkosi međunarodnim autoritetima u BiH, činjenica je, što potvrđuju i izvori iz njegovog okruženja, da se on plaši mogućih sankcija međunarodne zajednice, tim više jer je i zvanični Beograd, kada je riječ o referendumu, oprao ruke od njega.

Zato on ovih dana pokušava da umanji značaj referenduma koji je inicirao. Tako mu je jedan dan referendum najvažnije nacionalno pitanje, drugi dan način sprovođenja odluke Ustavnog suda, treći dan najobičnija anketa koja treba da parlamentu da da smjernice kako da promjene Zakon o praznicima.

OTVORENA KONFRONTACIJA

Doveo se u pat poziciju iz koje nema izlaza. Ako ne sprovede referendum, politički je gotov. Ako ga održi, opet je politički gotov, ali sa odloženim dejstvom.

Posjeta Moskvi i sastanak sa Vladimirom Putinom imaće malo uticaja na njegovu konačnu političku sudbinu. Objavljena fotografija sa Putinom možda donese koji glas više SNSD-u na lokalnim izborima. I to je sve, jer od Rusije ne može očekivati veću pomoć. Da je tako potvrdjuje i činjenica da ruski veliki i mali kredit, koje je Dodik najavio u septembru 2014. godine, nikada isu stigli u RS.

Otvorenom konfrontacijom sa zapadom, posebno sa SAD, Dodik mnogo toga stavlja na kocku. Njegova politička sudbina tu je najmanje bitna. Opasno je što je to što on sopstvenim političkim igrama zalaže cijeli narod koji predstavlja, a šanse da pobijedi u trci sa velikima, bilo na kraće ili duže staze, su nikakve.

Za razliku od Dodika, Srbi u RS ne moraju biti politički izgubljeni. Za početak, trebalo bi da razmisle da li izaći na referendum i da li trebaju dati legitimitet Dodikovim političkim potezima. Drugi korak je da izađu na lokalne izbore i na njima kazne one koji su ih svojim političkim djelovanjem doveli na rub ponora.

(zurnal.info)

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close