Znanstvenici s MIT-a također tvrde da će krivnjom Monsanta polovica djece do 2025. biti autistična

Već nekoliko dana Hrvatska raspravlja o „medicinskom čudu“ dvije blizanke iz Zagreba koje su sa sedam godina ušle u pubertet i biološki postale spolno zrele, a kasnije se javila još jedna majka s identičnim problemom sa svojom kćerkom. Dnevni list 24 Sata je prvi objavio ovu priču i mnogi su odmah posumnjali kako se radi o posljedicama nepravilne prehrane i hormonima kojima se tretiraju životinje na farmama. No, doktor Miroslav Dumić, koji liječi ove dvije djevojčice i još 120 djece koja se liječe od posljedica ovog šokantnog fenomena u Hrvatskoj, kaže kako bi trebalo pojesti vagon piletine i popiti tisuće litara mlijeka da bi se povećala razina spolnih hormona u organizmu, ali i da su američki znanstvenici na tragu otkrića da su pesticidi u stvari endokrini disruptor, jer se pesticidi kojima se tretira bilje i povrće vežu na receptore za estrogen i imaju isti učinak kao i estrogen sam.

(altermainstreaminfo.com.hr)

Prašina se slegla, a da nam doktor Dumić nije imao prilike pojasniti o čemu je riječ. Na kraju su jučer stručnjaci zaključili „kako će ove dvije djevojčice uz adekvatnu psihosocijalnu pomoć prebroditi ovaj problem i u budućnosti neće imati posljedica po zdravlje“.

Nadajmo se da je tako. Međutim, znakovito je da se kroz medije i dalje provlači teza o „hormonima unesenim kroz prehranu“, a polako se potiskuje verzija hrvatskog liječnika koji se susreo s više od stotinu ovakvih slučajeva u karijeri. Možda zato što su, nakon nekoliko ranijih istraživanja, sada i na  renomiranom Sveučilištu uMassachusettsu (Massachusetts Institute of Technology/MIT) otkrili da bi krivnjom multinacionalne kompanije za bio inženjering Monsanto polovica djece do 2025. godine mogla biti autistična, što je puno veći problem od pesticida koji mogu u organizmu odigrati ulogu spolnih hormona, a sustavno se prešućuje. Doduše, otkriće američkih znanstvenika se odnosi na herbicid, ali koji dolazi iz iste kuhinje kao i razni pesticidi koji mogu uzrokovati katastrofalne posljedice.

Naime, visoka znanstvenica na američkom MIT-u je izjavila da se nalazimo pred epidemijom autizma i da bi za samo deset godina polovina sve djece mogla biti pogođena autizmom.

Dr. Stephanie Seneff, koja je nedavno predstavila svoje otkriće tijekom prezentacije u Grotonu (Massachusetts), posebno ukazuje na Monsantov herbicid Roundup, koji je po njenom mišljenju glavni krivac za povećanu učestalost autizma i drugih neuroloških poremećaja. Roundup, koji je uveden u 1970. godine sadrži kemijsku supstancu glifosat, koji je u fokusu zabrinutosti dr. Stephanie Seneff. Roundup je izvorno ograničen na korištenje u korova, jer  glifosat ubija biljke. Međutim, Roundup je sada u redovnoj upotrebi s usjevima, a dolaskom GMO-a su biljke poput soje i kukuruza biološki „programirane“ da toleriraju glifosat i njegova se uporaba znatno povećala. Od 2001. do 2007. se uporaba glifosata udvostručila, dosegnuvši od 180 do 185 milijuna funti u SAD-u samo u 2007. godini (185 milijuna funti = 84 milijuna kg).

Kukuruz, soja, pšenica koja se prska Roundupom gotovo prije berbe dovode do potrošnje neorganskog kruha i  pekarskih proizvoda koji su siguran izvor kemikalije. Osim toga, svi proizvodi koji sadrže kukuruzni sirup, kao što su bezalkoholna pića, također su puni glifosata.

Ranije je potvrđeno da herbicidi korporacije Monsanto u širokoj uporabi vjerojatno mogu izazvati rak, izvijestila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Podružnica WHO-a, Međunarodna agencija za istraživanje o karcinomu (IARC), navodi kako je upravo glifosat, aktivni sastojak Roundupa, klasificiran kao vjerojatno kancerogen za ljude. Navedeno je također da postoje „ograničeni dokazi“ da glifosat izaziva ne-Hodgkinov limfom. Iz Monsanta, vodećeg svjetskog proizvođača herbicida glifosata, izvijestili su znanstveni podaci ne potvrđuju ove navode, a sad se suočavamo s autizmom.

Prema istraživanjima koje je provela dr. Seneff, glifosat se spaja s „gut bakterijom“ u procesu poznatom kao „shikimatov put“ (Shikimic acid pathway). To omogućuje kemikaliji da se pomiješa s biokemijom bakterija u našem probavnom traktu, a što na kraju rezultira osiromašenjem esencijalnih aminokiselina.

Monsanto je tvrdio kako je glifosat je siguran za ljudsku prehranu, jer ljudi nemaju „shikimatov put“. Međutim, bakterije su ipak sastavni dio crijevne flore.

Upravo ta sposobnost da crijevnih bakterija je dovela dr. Seneff do spoznaje da se one vežu s kemikalijama, što dovodi do oštećenja organizma.

Veza između crijevne flore i neuroloških funkcija je  u tijeku istraživanja. Prema brojnim studijama, glifosat troši amino kiseline tirozin, triptofan, fenilalanin i tako može doprinijeti učestaloj pojavi pretilosti, depresiji, autizmu, upalnim crijevnim bolestima, Alzheimerovoj i Parkinsonovoj bolesti.

Monsanto se ne slaže. Prehrambeni i kemijski div je otvorio internetsku stranicu s linkovima o znanstvenim istraživanjima koja potvrđuju sigurnost glifosata.

Ostali znanstveni radovi su ignorirani od strane do Monsanta, a riječ je znanstvenim istraživanjima koja su potaknula dr. Seneff da izjavi: „Oni su uspjeli!“. Huffington Post je objavio članak Tamar Haspel u kojem tvrdi „kako je osuđivati Monsanto lošom znanošću obična glupost“.

Drugi, kao što je skeptik, pisac i fizičar dr Eric Hall, imaju umjereniji pristup i umjesto toga se fokusiraju na studije o glifosfatu koje izazivaju  zabrinutost. Prema Hallu, dr. Stephanie Seneff, Seneff čini pogrešku poznatu kao „veza/uzročnik pogreške“, gdje je uzročnost netočno povezana s pukom činjenicom, a što su dvije odvojene stvari. U ovom slučaju je dr. Seneff povećanu uporabu glifosata i povećanu učestalost autizma, što se može promatrati i istraživati, u stvari dovela u izravnu vezu.

Seneff se posebno usredotočila na pitanje glifosata, ali, kao što znamo, postoje i drugi potencijalni uzroci koji mogu dovesti do porasta autizma i uzrokuju neurološke smetnje kao što je Alzheimerova bolest. Neko govore o sadržaju cjepiva, aluminijskom posuđu i ostalim potencijalnim izvorima u kemijskoj potrošnji.

Neki pojedinci, kao što je doktorica medicine i radijska voditeljica Rima Laibow, nagađali su o namjernoj kampanji korištenja kemikalija koje će utjecati na naš mozak. Laibow vjeruje da se želi stvoriti cijela skupina autističnih osoba koje će biti pogodne samo za određene vrste rada.

Ranije je Aldous Huxley u svom klasiku „Vrli novi svijet“ (Brave New World) opisao svijet u kojem su pojedinci još od „začeća“ unaprijed programirani za eventualni ulazak u jednu od pet skupina određene kao Alfa, Beta, i tako dalje do Ipsilon, a radilo se baš na bioinženjeringu i programiranju mozga.

U Huxleyevom distopijskom svijetu razgraničenje između intelektualnih sposobnosti određenih skupina služi da društvo funkcionira do savršenstva.

Kako god bilo, vozimo se u autističnom i Alzheimerovom dizel vlaku i sigurno da sama mogućnost da bi polovica naše djece na svijet mogla doći sa značajnim oštećenjem mozga treba biti alarm za uzbunu.

Stopa autizma je skočila otprilike s jedne osobe na svake dvije tisuće 1970. godine na postojeću stopu od jednog pogođenog djeteta na svakih šezdeset osam. Alzheimerova bolest je u starijih osoba postala gotovo univerzalna. Ignorirati prognoze dr. Seneff znači zanemariti ozbiljne opasnosti po ljudski rod, za New Eastern Outlook piše Janet Phelan.

Vraćajući se na Hrvatsku,  tko može jamčiti da smo slobodni od opasnih pesticida, herbicida i svih „modernih dostignuća“ bioinženjeringa? Nitko, jer su u organizaciji mreže „Friends of the Earth Europe“ u 18 europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, provedeni testovi prisutnosti herbicida glifosata u ljudskom tijelu. Rezultati  pokazuju da se tragovi glifosata nalaze u urinu 44% testiranih volontera (iz 18 europskih zemalja). U Hrvatskoj su, pak, tragovi glifosata pronađeni u urinu 4 od 10 testiranih volontera. Pri tome je važno naglasiti da je riječ o ljudima koji žive u gradovima i da se niti jedan od njih ne koristi herbicidima na svom poslu ili u slobodno vrijeme, prenosi DubrovnikNet.

Porast broja djece pogođene autizmom slučajno ili ne u Americi raste paralelno s porastom potrošnje glifosata: