logo
VGT

Zašto smo preplavljeni lažnim vijestima?

Objavljeno prije 2 sedmice . u pon, avg 7th, 2017

Lažne vijesti izvor su političkih tenzija, financijskih gubitaka i zdravstvenih rizika te onemogućavaju one koji se stručno bave određenim poljima da rade svoj posao. U svakom slučaju ne bi bilo loše pokrenuti kampanju edukacije korisnika interneta o kvaliteti onoga što čitaju

 

Dino Šakanović, Prometej.na

 

Namjerno širenje netočnih informacija nije novost. Još je grčka i rimska politika obilovala takvim aktivnostima. Političari i njihovi agenti su smišljeno blatili protivnike, a antički kroničari i pisci iste takve konotacije unosili u svoje zapise ocrnjujući one koje nisu voljeli. Možda najpoznatija takva legenda je navodno Neronovo paljenje Rima.

S pojavom interneta plasiranje netočnih informacija postalo je opće te je došlo u svaku kuću. Danas smo preplavljeni lažnim vijestima i informacijama putem raznih portala, preko facebooka i slično. U ovaj proces uključeno je i mnoštvo novina koje objavljuju takve članke i naslovnice.

Postavlja se jedno vrlo logično pitanje: zašto bi netko objavljivao netočne informacije? Odgovor je također veoma logičan: zbog vlastitog interesa. Može se izdvojiti nekoliko kategorija lažnih vijesti.

U prvu kategoriju možemo ubrojiti lažne vijesti koje nas navode da klikćemo na portale. Vlasnici portala namjerno objavljuju senzacionalističke naslove kako bi ljudi otvarali portal. Više pregleda znači više novca od reklama na portalu. Upravo danas se pojavila jedna takva „vijest“ u kojoj navodno Mirza Hatić, rušitelj krsta iznad Sarajeva, izjavljuje kako će srušiti crkvu u Srebrenici. Ovakve članke objavili su razni trećerazredni portali na kojima se i inače nalaze slične vijesti. Namjera je ovdje vrlo jasna. Pokušava se na nacionalnim strastima prikupiti klikove na portal. Vijest jednako privlači i Bošnjake i Srbe, pogotovo one sklone nacionalizmu. Jednako su tako prisutne i vijesti iz crne kronike s naslovima poput „Poginula balkanska diva“ koji su očigledno laž, ali privlače klikove.

http://ljepota-islama.net/mirza-hatic-izlazim-za-koji-dan-iz-zatvorasrusit-cu-crkvu-u-srebrenici-ja-sam-profesionalac-za-rusenje-krsteva-i-crkvii-oni-su-srusili-dzamiju-u-beogradu/

Osim političkih vijesti i negativnim emocijama mnoštvo portala pokušava privući klikove navodno pozitivnim vijestima u kojima recimo Novak Đoković šalje poruke građanima da ne slušaju političare, navija za bh. nogometnu reprezentaciju u Zenici ili donira novac narodnim kuhinjama.

http://ekskluziva.space/2017/05/25/novak-djokovic-donirao-10-hiljada-eura-za-narodnu-kuhinju-u-sarajevo-povodom-muslimanskog-praznika-ramazan-i-zazeli-uspjesan-post-djelite-svi-legendo-bravo/

Uz ove načine internet je danas preplavljen i jednom vrlo bezdušnom i pokvarenom kampanjom lažnih vijesti za privlačenje klikova. Radi se o navodnim savjetima o zdravlju gdje se čudotvorno otkrivaju nevjerojatni prirodni lijekovi „100 puta jači od kemoterapije“. Tako se ljude ubjeđuje kako soda bikarbona liječi rak kao i kandidu, hunza gljive liječe rak, košpe kajsije liječe rak, priča se kako je rak kiselost i gljivica, izmišlja se liječenje karcinoma đumbirom i slično. Mnoštvo portala donosi takve vijesti i objave koji im priskrbljuju klikove, a njihovim vlasnicima enormne zarade od po nekoliko tisuća eura mjesečno. Ovdje se namjerno ide na strahove i očaj oboljelih i njihovih bližnjih, kao i strahove ljudi koji se boje bolesti. Takvi strahovi se pothranjuju raznim teorijama o ozračenosti, štetnosti namjernica… Direktno se zarađuje na laganju oboljelima. Posebnu opasnost predstavlja to što će dio ljudi povjerovati u čudotvornost takvih nadrilijekova te će odbiti regularne medicinske procedure. Uz navodne „lijekove za rak“ jednako tako se reklamiraju jednako „čudotvorni“ recepti za liječenje akni, reume, bolova u koljenima, glavobolje, čukljeva, hemoroida i slično.

http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/terapija-sodom-bikarbonom

Slična koncepcija stoji i iza danas sve šireg pokreta teorija zavjera koji tvrdi kako je Zemlja ravna ploča, engleska kraljica gušter, HAARP izazivač i oluja i potresa, planine pra-drveće, cijepljenje izaziva autizam, a oko Zemlje kruže vanzemaljski sateliti dok su vanzemaljci infiltrirani među nama. Sve teorije zavjera potiču sa sličnih portala čiji vlasnici zarađuju na klikovima.

http://webtribune.rs/tvorac-teorije-o-ravnoj-zemlji-tvrdi-da-su-planine-ostaci/

Doduše bezazlene, ali jednako iritantne su stranice sa tortama i kolačima koje nas obavještavaju kako je „regija poludila“ za nevjerojatnom tortom. Dijele se recepti, savjeti, ideje i slično za mnoštvo recepata od kojih većina provjereno nije točna te finalni proizvod nije često ni jestiv, a kamoli ukusan. Oni koji vode takve stranice i portale uopće ne mare za istinitost onoga što dijele nego im je primarni cilj privuću klikove naslovima poput „Hurmašice kao kod nene“.

U kategoriju prodavanja lažnih vijesti za novac uvelike su se uključili i takozvani tabloidi sa svojim portalima i štampanim novinama koji objavljuju navodne izjave Trumpa i Putina o Srbiji, Erdogana o Bosni, prate slavne i poznate osobe te se objavljuju naslovi koji nemaju veze sa ostatkom članka ili onime što su takvi stvarno uradili.

http://www.kurir.rs/vesti/politika/2788611/vladimir-putin-razmisljamo-o-prodaji-s-300-srbiji

U drugu kategoriju mogu se ubrojiti poprilično opasniji lažni oglasi za proizvode u kojima čak i priznatije novine poput 24 sata pišu o čudotvornim preparatima za mršavljenje osmišljenim nakon što su znanstvenici navodno otkrili kako debljina nastaje zbog sporog metabolizma, a ne prevelikog unosa kalorija. Ovi oglasi dovode ljude do toga da bez razloga potroše novac na neprovjerene proizvode. Onaj tko oglašava takve proizvode ili je plaćen od proizvođača za lažnu reklamu ili je sam proizvođač. Tako se nedavno na facebooku pojavio oglas za „Novi gaming fenomen koji je konačno na tržištu“, a radilo se poprilično dosadnoj igrici s Vikinzima iz 2015. godine. Mnoštvo kompanija oglašavalo je svoje online igre videima u kojima su zapravo prikazane druge igre poput Age of empires I ili Stronghold Crusader II.

https://www.24sata.hr/news/tablete-za-mrsavljenje-bez-vjezbanja-stigle-na-trziste-534765

Ovdje se mogu svrstati i navodne vijesti s mnoštva facebook stranica o poklanjanju telefona od strane „sponzora“. Ime sponzora se redovno ne navodi, a od korisnika se traži da lajkaju i podijele stranicu. Nakon što stranica dostigne željeni broj klikova, objave se imaginarni pobjednici nagradne igre koji u 99% slučajeva neće dobiti telefon, a zatim vlasnik stranicu prodaje nekom drugom koji mijenja ime i izgled stranice te je koristi za oglašavanje.

Treću kategoriju predstavljaju lažne vijesti koje imaju politički i propagandni karakter. Ovdje se uglavnom radi o propagandnom ratu Rusije protiv Zapada kojeg optužuje za nemoral, razaranje tradicionalnih vrijednosti i zločine. Tako se nedavno pojavio članak koji tvrdi kako je u Norveškoj razrađen sistem općeg seksualnog zlostavljanja djece. Takve navodne vijesti često koriste fraze poput „zapadni lobiji ne dozvoljavaju da se objavi“ ili „morate znati sakrivenu užasnu istinu“. Osim propagandnog rata Rusije protiv Zapada prisutan je i propagandni rat islamskih grupa na Bliskom istoku koji jednako tako optužuju Zapad za zločine. Nisu rijetki ni takvi zapadni portali koji pokušavaju ocrniti Rusiju i islam navodeći ih kao prijetnje za civilizaciju. Propagandni rat na internetu dostigao je vrhunac u 2017. godini kada su hakerski i propagandni napadi dirigirani iz Rusije direktno počeli utjecati na ishode izbora na Zapadu. Slične kampanje primjenjivali su i zapadni političari poput Donalda Trumpa koji je plasirao, a i dalje plasira, mnoštvo netočnih vijesti o svojim političkim protivnicima. Vrhunac takvih napada bile su optužbe objavljene pred same američke predsjedničke izbore kako je Hillary Clinton seksualno zlostavljala dječake.

Lažne vijesti namjerno plasiraju i aktivisti te zaposlenici političkih stranaka. Ovi aktivisti i zaposlenici, suvremeno nazvani botovi, prate portale, komentiraju članke optužbama na račun političkih protivnika i hvaljenjem svoje političke opcije. Napadi su često apsolutno personalni i odvratni, bez poštivanja ljudskog dostojanstva. Tako je nedavmo u Srbiji trajala akcija botova kada su u komentarima na portalima i facebooku optuživali predsjedničkog kandidata Sašu Jankovića za ubojstvo.

http://www.dnevno.hr/vijesti/svijet/mediji-sute-o-mracnoj-istini-u-norveskoj-incest-pedofilija-seks-u-vrticu-krada-djece-cilj-je-izopcenje-obitelji-i-djece-142768-783548/

Većina trećerazrednih portala koristi i mnoge druge metode za prikupljanje klikova i zaradu. Tako je gotovo redovno potrebno prvo pogledati reklamu od koje će vlasnik zaraditi da bi se otvorio portal. Kliktanje po portalu često nesvjesno dovodi do lajka na facebook stranicu tog istog portala, a mnoštvo portala namjerno se restartira svakih nekoliko sekundi kako bi sistem to registrirao kao novi pregled na portal. Ovu metodu ne primjenjuju samo trećerazredni portali nego ju je primjenjivao npr. i Depo portal.

Poplava lažnih vijesti dovodi do deprimiranja korisnika javnih mreža poput facebooka na kome je sve teže pronaći ispravne informacije. Pokazalo se kako je na lažne vijesti nemoguće odgovoriti demantima iz dva razloga. Prije svega, ima ih toliko da bi pisanje demanta u svakom pojedinom slučaju bilo nemoguće. Osim toga, većina ljudi nema volje za čitati i vijest i demant pa tako u nedogled kada jedni krenu odgovarati drugima. U nekim slučajevima oni koji plasiraju lažne vijesti poprilično su militantni, agresivni i nepristojni te će napadati svakoga tko tvrdi da je vijest lažna.

Postavlja se pitanje kako se boriti protiv poplave lažnih vijesti. Zapravo nije teško procijeniti radi li se o točnoj informaciji ili o lažnoj vijesti sa skrivenim motivom. U velikoj većini slučajeva to je očigledno. Teško je procijeniti samo u slučajevima kada se radi o propagandnom ratu „na višem nivou“, poput optužbi velikih medijskih kuća protiv recimo Sadama Huseina, Bašara al Asada ili Moamera Gadafija.

Ako zanemarimo profesionalno plasiranje lažnih vijesti koje možda zauzima oko 5% javnog prostora kod nas, lako se mogu separirati preostali portali. Prije svega, većina portala koji plasiraju lažne vijesti koriste se senzacionalističkim naslovima. Ukoliko naslov sadrži riječi poput „Nećete vjerovati“, „Šokantno“, „Nevjerojatan lijek“ i slično, gotovo sigurno se radi o članku koji ne odgovara naslovu ili ne donosi provjerene podatke. Dosta lažnih vijesti može se odvojiti i po samom portalu. Ukoliko portal objavljuje jednu za drugom senzacionalističku vijest, evidentno se radi o lažnim vijestima. Takve vijesti često donose i specijalizirani portali koji se bave samo receptima ili samo navodnim prirodnim lijekovima.

Kada se pređe na unutrašnju kritiku same vijesti, kod lažnih vijesti često se mogu uočiti fraze poput „znanstvenici su utvrdili“ ili „istraživanja su pokazala“. Ovakve fraze bez navođenja konkretnih podataka indikator su lažnih vijesti. Ozbiljne medijske kuće navode svoje izvore pa će tako umjesto „istraživanja su pokazala“ navesti konkretno istraživanje. Spominjanje navodno „izopćenih stručnjaka“ također indicira lažnu i netočnu informaciju. Uvijek je dobro proguglati ili barem na wikipediji pogledati o kome se radi.

Sve u svemu, uz malo volje i edukacije, prosječan građanin može razlikovati lažne od točnih informacija i vijesti. Definitivno je najbolji indikator ima li netko direktnog interesa od objavljivanja onoga što objavljuje. Ako ima, onda vijest treba dobro provjeriti. Međutim, problem nastaje u tome što kod većine građana ne postoji kritička misao prema pročitanom te se vijesti prihvaćaju „zdravo za govoto“ što onda dovodi do ponekad i kobnih posljedica. Diplomiranom onkologu teže je doprijeti do pacijenata sa savjetom nego portalu koji obećava izliječenje sodom bikarbonom.

Lažne vijesti izvor su političkih tenzija, financijskih gubitaka i zdravstvenih rizika te onemogućavaju one koji se stručno bave određenim poljima da rade svoj posao. U svakom slučaju ne bi bilo loše pokrenuti kampanju edukacije korisnika interneta o kvaliteti onoga što čitaju. Europska unija je već usred takve akcije kojom pokušava obučiti korisnike interneta da prepoznaju i ignoriraju lažne vijesti. Ne bi škodilo ni nama, pogotovo ako uzmemo u obzir da smo više nego drugi preplavljeni takvim lažnim vijestima zbog nepostojanja institucija koje bi sankcionirale online kriminal, krađu sadržaja, klevetu i slično.

(Dino Šakanović, Prometej.ba)

<
Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh