Novo istraživanje pokazuje kako zaboravljivost možda uzrokuje sigurnosni mehanizam u mozgu, čiji je cilj da na budemo zatrpani informacijama. Drugim riječima, radi se o zdravom načinu rada mozga.
To bi nam moglo doći kao olakšanje ako uvijek zaboravljate gdje ste ostavili ključeve, ali bi nam isto tako moglo pomoći u shvatanju kako tačno radi mozak, piše Science Alert.
Brisanje suvišnih i zastarjelih informacija
Dvojica naučnika Sveučilišta u Torontu tvrde kako cilj pamćenja nije prenijeti najtačnije, već najkorisnije informacije koje bi nam pomogle donijeti pametne odluke.
– Važno je da mozak zaboravi nebitne detalje te se umjesto toga fokusira na stvari koje će pomoći u donošenju odluka u stvarnom svijetu – objašnjava Blake Richards, jedan od naučnika.
Richards i njegov kolega Paul Frankland provjerili su ranije objavljene radove koji su na različite načine pristupali pojmu pamćenja. Neki su proučavali neurobiološki aspekt prisjećanja, drugi, pak, neurobiologiju zaboravljanja.
– Pronašli smo puno dokaza kako postoje mehanizmi koji potiču zaboravljanje, te da se oni razlikuju od onih zaduženih za pohranu informacija – rekao je Farkland.
Istraživanjem su došli do dokaza o namjernom slabljenju sinaptičkih mreža između neurona koji sudjeluju u stvaranju pamćenja, kao i da novi neuroni “pišu” preko već postojećih sjećanja, te im time otežavaju pristup.
Smisao pamćenja
Zašto se mozak trudi natjerati nas da zaboravimo? Richards i Frankland nude dva razloga.
Prvi, zaboravljanje olakšava prilagodbu novim situacijama tako da nas rješava sjećanja koja nam više nisu potrebna.
Drugi, zaboravljanje nam omogućuje generaliziranje prošlih događaja kako bi lakše donosili odluke o novima, što je koncept koji je u umjetnoj inteligenciji poznat kao regularizacija.
– Ako se pokušavate kretati kroz svijet, a vaš mozak stalno vadi brojna konfliktna sjećanja, teže ćete donijeti dobru odluku – rekao je Richards.
Nučnici smatraju i da količina zaborava ovisi o okolini, jer brže izmjene situacija zahtijevaju i brže zaboravljanje.
Nema nikakve sumnje kako je zaboravljanje informacije koje se trebamo redovito prisjećati frustrirajuće, kao i da se može raditi o znaku ozbiljnijih problema, ali nova istraživanja sugeriraju kako bi određeni stepen zaboravljivosti mogao u stvari biti urođeni mehanizam čiji je cilj da postanemo pametniji.
– Uvijek se divimo osobama koje rasturaju na kvizovima, ali smisao pamćenja nije u tome da se možete sjetiti ko je osvojio prvenstvo 1972. Smisao pamćenja je da vas učini inteligentnom osobom koja može donositi odluke u skladu s okolnostima, a važan aspekt toga je biti u stanju zaboraviti neke informacije – objašnjava Richards.
Avaz
