“U višenacionalnoj zajednici Bosne i Hercegovine koncept separatizma, nastao i ojačan ratnim nasiljem i progonom stanovništva, apsurdan je i neodrživ. Apsurdan, jer se protivi činjenicama vjekovnog koegzistiranja i međusobnog uvažavanja različitih vjera i tradicija; neodrživ, jer moderna Evropa nalaže saradnju i razmjenu među državama i narodima bez obzira na njihovo porijeklo i uvjerenja. Pitanje je kako će se separatisti dogovarati i sporazumijevati sa strancima ako to nisu u stanju sa sunarodnicima istog porijekla i jezika.” (“Političke refleksije”, spiritofbosnia.org, travanj 2007.)
Na današnji dan 24. septembra 2007. godine umro je istaknuti bosanskohercegovački esejist, pisac, prevodilac sa francuskog, profesor dr. Nikola Kovač u svojoj 71. godini života. Bio je vrhunski evropski intelektualac. Predavao je na katedri za romanistiku na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i Univerzitetu u Mostaru. Davne 1974. godine dobio je Šestoaprilsku nagradu Sarajeva, nagradu izdavača “Svjetlost” za roman godine, te najveća odlikovanja Republike Italije i Republike Francuske.
Ostao je u okupiranom Sarajevu sve do trenutka kada je od Predsjedništva BiH imenovan za ambasadora BiH u Parizu.
Svojevremeno je govorio svojim prijateljima da je ponosan sa svojim sunarodnjacima koji nisu željeli rat nego miran zajednički život sa svojim komšijama. Znao je reći da su najveći srpski intelektualci ostali u opkoljenom Sarajevu, a onda nabrajao desetine vrhunskih akademika i intelektualaca Srba koji su ostali u Sarajevu, pod granatama čuvajući vlastiti dignitet.
Već devetog aprila u Sarajevu je formirano Srpsko konsultaciono vijeće. Predsjednik je bio akademik prof. dr. Ljubomir Berberović, zamjenici prof. dr. Nikola Kovač i advokat Žarko Bulić, te sekretari Rajko Živković i Milan Stević.
Sve vrijeme on je svojim djelovanjem branio interes BiH i svog naroda u njoj. Prema ambasadoru BiH u UN-u Muhamedu Šaćirbeju, francuski predsjednik Francois Mitterand (Fransoa Miteran), pristrasan u odnosu prema bosanskoj tragediji, napravio je nepojmljiv ispad protiv prof. dr. Nikole Kovača. Više međunarodnih medijatora za bivšu Jugoslaviju je pisalo o Mitaranu kao o prosrpski nastrojenom francuskom predsjedniku. Šaćirbej se sjećao s gorčinom jednog trenutka iz pregovora vođenih u Parizu: Miteran je našeg tadašnjeg ambasadora u Francuskoj, prefinjenog i moralnog Nikolu Kovača nazvao „izdajnikom Srba“.
Šaćirbej se sjećao kako su svi prisutni bili potreseni, dok je profesor Kovač ostao miran. Svi su se prisutni zgledali ne vjerujući svojim ušima da se predsjednik moćne Francuske može toliko bijedno predstaviti.
Nikada nije pristao na podjele ljudskih bića unutar multinacionalne BiH. Na početku mira je zabilježio: „U višenacionalnoj zajednici Bosne i Hercegovine koncept separatizma, nastao i ojačan ratnim nasiljem i progonom stanovništva, apsurdan je i neodrživ. Apsurdan, jer se protivi činjenicama vjekovnog koegzistiranja i međusobnog uvažavanja različitih vjera i tradicija; neodrživ, jer savremena Evropa nalaže suradnju i razmjenu među državama i narodima bez obzira na njihovo porijeklo i uvjerenja. Pitanje je kako će se separatisti dogovarati i sporazumijevati sa strancima ako to nisu u stanju sa sunarodnicima istog porijekla i jezika.“
Kad je nastupio mir, odmah se zaputio u svoje Trebinje i svoj porodični dom. Bio je beskrajno zaljubljen u taj grad.
Sahranjen je u Sarajevu uz sve počasti i prisustvo brojnih diplomata i njegovih najbrojnijih sarajevskih prijatelja.
Patria
***
Po rođenju Dubrovčanin, Nikola Kovač cijeli je život bio vezan za Sarajevo. Uvijek se vraćao Sarajevu, bilo da je riječ o putovanju univerzitetskog profesora, književnog kritičara, esejiste, prevodioca s francuskog jezika, izvrsnog poznavaoca savremene likovne umjetnosti Bosne i Hercegovine ili čak diplomate. Obavljao je časnu i tešku dužnost ambasadora Republike Bosne i Hercegovine u njenim najtežim vremenima 1994. do 1995. godine.
Kao član PEN Centra BiH, Nikola Kovač je aktivno učestvovao u svim značajnim projektima vezanim za slobodu govora, borbu protiv totalitarizma i jednoumlja, analizu složenih društvenih odnosa u multietničkoj BiH.
“Svojim lucidnim pristupom, bilo u obliku knjiga ili izlaganja na međunarodnim i domaćim konferencijama, dao je specifičan doprinos našem radu od samog osnivanja Centra ratne 1992. godine”, navodi se u saopćenju PEN Centra BiH.
Nikola Kovač autor je petnaest knjiga iz književnosti i likovne umjetnosti. Neke od njih objavljene su na francuskom jeziku, a u posljednje vrijeme objavio je sjajnu monografiju o slikarstvu u BiH od 1945. do 1990. godine.
Bio je osnivač i član brojnih asocijacija intelektualaca i književnika u BiH.
Klix
