Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula kazao je u izjavi za Pobjedu da je trenutno u Briselu zavladalo vrijeme raznoraznih blokada i korišćenja veta u EU.
Vjeruje, ipak, da trenutna situacija nije dugoročno održiva, jer se, kako kaže, blokadama šalje loša poruka zemljama u procesu proširenja.
“Nažalost, inicijalni plan za otvaranje međuvladine konferencije sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom nije postignut”, rekao je Picula za Pobjedu.
Zaključci ministara EU o proširenju zemalja Zapadnog Balkana juče su blokirani, a ministri EU nisu usvojili zaključke iako se to očekivalo.
Evropski ministri su se juče samo ovlaš dotakli nacrta zaključaka o Zapadnom Balkanu, a pitanje otvaranja pregovora s Albanijom je takođe ostavljeno po strani, imajući u vidu da velike zamjerke na vladavinu prava u Albaniji ima više članica EU, a posebno Francuska, Holandija i Švedska.
Komentarišući ovakve odluke EU, Picula u razgovoru za Pobjedu kaže da je politika proširenja tek nakratko doživjela novi zamah tokom prve polovine 2020. s konačnim zelenim svijetlom Sjevernoj Makedoniji i Albaniji za otvaranje pregovora, kao i sa zagrebačkim Samitom i finansijskom i zdravstvenom pomoći Zapadnom Balkanu u borbi protiv aktuelne pandemije.
“Smatram da ponašanje jedne države članice, koja koristi pitanje proširenja kao nacionalističku pretkampanju za svoje parlamentarne izbore na proljeće, nije korektna, dobrosusjedska ni u evropskom duhu. Nažalost, nama u Hrvatskoj takav obrazac ponašanja je dobro poznat iz razdoblja našeg pristupnog procesa”, rekao je Picula.
Vjeruje, ipak, da trenutna situacija nije dugoročno održiva.
“Blokadama se šalje loša poruka zemljama u procesu proširenja, obeshrabruju se i otvara prostor za još veći uticaj izvanevropskim faktorima koji nemaju iste vrijednosti kao EU. Bez obzira na aktuelne (ne)prilike, Crna Gora kao predvodnik pristupnog procesa u regiji mora zadržati fokus na reformama. Kapaciteta i naše podrške za to svakako ima”, ocijenio je Picula.
Prema njegovim riječima, Evropska unija nema formalnu polugu da odblokira veto jer je za to potrebna jednoglasna odluka zemalja članica.
“I ovaj primjer daje za pravo svima onima koji se zalažu da se dio vanjskopolitičkih odluka donosi kvalifikovanom većinom”, naveo je Picula.
On je rekao da od strane Evropskog parlamenta pokušavaju izvršiti politički pritisak koliko je moguće.
“Upravo smo danas objavili zajedničku izjavu, kao predstavnici naših političkih grupa u Evropskom parlamentu, kojom pozivamo Savjet da odobri pregovaračke okvire za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, te da se pronađe rješenje kako bi se osiguralo da pregovori o pristupanju započnu prije kraja godine“, dodao je Picula, naglasivši da proces otvaranja međuvladine konferencije sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom za sada nema konsenzus država članica u blokadi.
“Izgledno je da bi se diskusije i potraga za kompromisom mogle nastaviti do proljeća. Ali ovo je ujedno i test za EU da dokaže koliko je sposobna pokazati da ima održive geopolitičke potencijale. Ako ne može ispuniti obaveze prema zemljama kandidatkinjama, kako uopšte može biti uvjerljiv model na globalnoj sceni u ovako izazovnim vremenima”, pita se Picula.
KREVET I RUŽA
Portparol predsjednice Evropske komisije Erik Mamer, povodom blokade zaključaka o Zapadnom Balkanu u Savjetu EU, ocijenio je da pristupanje “nije krevet posut ružama” te da će uvijek biti poteškoća kada je riječ o proširenju.
“Uvijek će biti prepreka na putu kada je riječ o proširenju, pregovori će nekad biti suočeni sa poteškoćama. Članstvo u EU nije „krevet posut ružama“ ni za koga, ali to ne remeti činjenicu da je za predsjednicu Fon der Lajen i za Komisiju proces proširenja na Zapadni Balkan zaista prioritet”, kazao je Mamer juče novinarima u Briselu.
Njemačka, pak, ne krije razočaranje što za vrijeme njihovog predsjedavanja nije urađeno više po pitanju proširenja.
Ministar za evropske poslove Majkl Rot kazao je nakon jučerašnjeg sastanka ministara da “nije pitanje da li, već kada će početi pregovori o članstvu sa Skopljem” i rekao da tu treba pripremiti “plan B”.
Nova poglavlja u pregovorima sa Srbijom neće biti otvorena prije kraja ove godine, jer o tome nije postignuta neophodna saglasnost zemalja članica.
“Međuvladina konferencija EU i Srbije neće biti održana u ovom periodu, s obzirom na to da ni za jedno poglavlje nema saglasnosti o otvaranju, zbog ocjene više zemalja članica o nedovoljnom napretku u oblasti vladavine prava”, rečeno je RTS-u u Savjetu EU.
Patria
