BiHPolitika

Vlast u glibu

Piše: Hamid Deronjić

Kad bi bilo tačno da se kod nas ne zna ko je trenutno vlast, a ko opozicija, onda ne bismo imali “ozbiljnu krizu vlasti” već, strogo gledano, bezvlašće. Da vlast ne postoji, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, ne bi mogao dijagnosticirati “da je evidentna ozbiljna kriza funkcioniranja vlasti na svim razinama”. Nastojanje da usred mandata jedna od vladajućih stranaka glumi opoziciju i pruža “tehničku podršku koaliciji” može proći samo kod naivnih birača koji povjeruju da se može dijeliti vlast ali ne i odgovornost za rezultate vlasti. Zauzimajući dvije stolice (stvarnu u vlasti i predizbornu u opoziciji) ta vladajuća stranka prodaje javnosti “drveno željezo”.

Ipak, vladajućem Savezu za bolju budućnost treba priznati da javno govori ono što se kod drugih koalicionih partnera podrazumijeva ali ne ističe. Mala je ili nikakva razlika između opozicionog djelovanja SBB-a prema SDA i opozicionog aktivizma HDZ-a prema SDA (i obrnuto). Ali to je za stožernu hrvatsku i najjaču bošnjačku stranku prirodno okruženje i ne pada im napamet da ga definiraju “tehničkom koalicijom”. Pošto savez sa SDA nije izdržao probu lokalnih izbora SBB je prinuđen da, ako ne želi potonuti, traži politički prostor za sebe, distancirajući se više od SDA nego od vlasti.

Mogla bi se podijeliti zabrinutost predsjednika HDZ-a da je danas “teško definirati tko je opozicija, a tko pozicija” kad bi to bio novum na bosanskoj političkoj sceni. Nije vodu prvi zamutio SBB niti je nedefinirano stanje od juče. Kad je to bosanska vlast djelovala u kontinuitetu a da njeni činioci nisu predstavljali opoziciju jedni drugima? Koliko je poznato, nijednoj vladajućoj garnituri dosad nije ni trebala opozicija pored opozicije unutar vladajućih koalicija.
Ova zemlja i njene vlasti su u krizi još od prvih višestranačkih izbora i temeljne obmane da je važno samo srušiti komuniste a nacionalne stranke će se već dogovoriti. Na taj ozbiljan dogovor još se čeka, a laž se ponavlja nakon svakih izbora.

Opće je mjesto da Dejtonski sporazum pogoduje političkim sukobima, ali on, da postoji politička volja, ne bi bio dovoljan razlog da se ne uspostavi jedinstvena i funkcionalna vlast. Klice razdora sežu daleko dublje i dalje od Dejtona. Posljedice nemogućnosti dogovora narodnjačkih stranaka početkom 90-ih određuju sudbinu ove zemlje i danas. Taj fundamentalni politički sukob u osnovi je svih poratnih političkih sukoba i generator je dijametralnih političkih volja koje je Dejtonski sporazum neizmirene samo ovjerio. Tako nepomirene one teško mogu formirati vlast u kojoj neće biti jedna drugoj opozicija.

Toga je, izgleda, bila svjesna i aktuelna državna vlast kad je na početku mandata obećala da neće forsirati teme oko kojih se ne može dogovoriti. Barem je tako zacrtano u Predsjedništvu BiH u kojem dvije godine kasnije vlada dosad gotovo nezapamćena kriza. Tako duboka da iz Predsjedništva poručuju da i sami ne znaju kako dalje. Neke povijesne datume i prateće događaje nisu mogli izbjeći ali su i sami povlačili poteze koji su naelektrisali međunacionalne odnose i otežali politički dijalog.

Blokada rada Doma naroda Parlamenta BiH možda je vrhunac ali sigurno nije događaj od kojeg počinje “evidentna kriza vlasti”. Da neće ići sve kako treba i onako kako se dogovorilo i potpisalo u koalicionim sporazumima znalo se na početku, kad je iz vlasti istupila Demokratska fronta (čime je jasno povučena linija razgraničenja vlasti i opozicije). Kratkotrajni period stabilizacije potrajao je do hapšenja Fahrudina Radončića, predsjednika SBB-a. Nakon toga, inflacija poruka da je koalicija stabilna samo je jačala uvjerenja da u odnosima koalicionih partnera ništa više neće biti isto.Trenutak istine nastupio je na lokalnim izborima. Nakon slabih izbornih rezultata SBB-a, stabilnost koalicije se i ne pominje a uvodi se novi termin “tehničkog učešća u većini”.

Kriza vlasti je, dakle, odavno evidentirana, pitanje je samo može li se aktuelna vlast iščupati iz blata do vrata.
A priznanja koja joj stižu iz Evropske unije najbolje je ocijenila bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić. Ona je slične pohvale evropskih zvaničnika zemljama regije prokomentirala: “Hvale vas jer od vas puno i ne očekuju”.

Indikator

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close