Više krvi – više klikova?

“Tu je potrebna orjentacija”, kaže direktor BBC Global News Porter. “Mi u BBC-ju reagujemo na takve vijesti i jednostavno pokušavamo pronaći istinu, odnosno utvrditi koje su informacije istinite”. Poter dodaje da pri tome nije odlučujuća “najdramatičnija i najkrvavija vijest”, odnosno vijest u kojoj se govori o velikom broju ubijenih i stradalih. “Postoji dovoljno dokaza da publika odnodno korisnici informacija i sami aktivno prelaze na novinarstvo i daju pojašnjavajuće background-informacije o nekom događaju, ukoliko su se zatekli na licu mjesta.”

Annita Nyberg Frankenhaeuser, direktorica za medije Evropske RTV-unije, udruženja koje okuplja 70 RTV-kuća iz 56 zemalja svijeta, ubijeđena je da u pravilu medijima uspijeva da nađu pravi balans između krvavih, ratnih priča i važnih ali manje dramatičnih osvrta. Kriteriji za izbor priča su relevantnost za korisnike i raspoloživi finansijski resursi.

Diskusija na Global Media Forumu

Takmičarski duh među medijima

Andreas Zumach, dopisnik iz Ženeve listaTageszeitung (taz) i dugogodišnji saradnik niza drugih medijskih kuća protivrječi ovoj viziji koja postoji u javnim servisima. “Kako je moguće da su novinari sedmicama izvještavali o demonstrantima na trgu Tahrir u Kairu, da bi potom bili potpuno zatečeni i iznenađeni pobjedom Muslimanske braće?” Njegova optužba je da su se novinari previše koncentrisali na spektakularne slike u Kairu i pri tome jednostavno propustili da zađu u unutrašnjost Egipta i pokažu šta ljudi misle i šta ih zaista pokreće. Takav odnos ga podsjeća na neprirodnu konkurenciju i takmičenje u kojem se često dešava da “mediji trče za istim efektima”. On smatra da ima istine u tvrdnji da “količina krvi” u priči ili prilogu odlučuje hoće li on biti pravljen ili ne.

Andreas Zumach je godinama izvještavao o konfliktu u bivšoj Jugoslaviji

Zumach navodi i druge primjere. CNN je prije 11. septembra 2001. odustao od određenih lokacija i regiona za izvještavanje jer nije mogao da pravilno predvidi posljedice sve većeg antiameričkog raspoloženja u arapskom svijetu. “U pregovorima tokom krvavog konflikta u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina, održanim u Ženevi, u kojima su učestvovali službeni predstavnici naroda – često su to bili ratni zločinci – novinari se nisu trudili da pronađu druge sagovornike i da im daju prostora za njihovo mišljenje iako to nalaže zakon o izvještavanju. Danas je isto sa konfliktom u Ukrajini”, primjećuje ljutito Zumach. Na žalost ne postoji konkurencija među novinarima ko će napraviti najbolju analizu ili osvrt. “Naš zadatak je da se pobrinemo da dobijemo i saslušamo sve strane. Ali to se dešava previše rijetko”, kaže Zumach i naglašava da su potrebni izvještaji sa ljudima koji imaju jasne poglede o tome kako riješiti neki konflikt.

Poprište sukoba bez novinara

Monika Grütters govorila na otvaranju GMF

Katrin Sandmann je u mnogim ratnim područjima radila kao reporterka za ARD. Ona je ukazala na činjenicu da se upravo u zemlje, u kojima vlada posebno krvav konflikt, ne šalju novinari, jer je izvještavanje preopasno. “Mi zato nemamo reportera u Mosulu”.

Ali to ne znači kompletno zakazivanje medija. “Ako želite analizu iz takvog regiona u kojem nema reportera, onda morate potražiti različite informacije različitih medija. Ali to se u međuvremenu zna”, kaže Katrin Sandmann. Ona sama je izvještavala iz kriznih regiona, a bila je i nakon zemljotresa u Haitiju i na Twitter je stavljala važne informacije.

Trend za buduće novinare

Mediji bi se trebali specijalizirati za praćenje određenih tema i u tome je budućnost, rečeno je na Global Media Forumu u Bonu. Na jedan drugi trend ukazao je u svojoj video-poruci Ulrik Haagerup iz danske RTV-kuće DR: “Dobra priča ne mora uvijek biti krvava!” Haagerup i njegove kolege pokušavaju unijeti svjetlo u mračne i zakulisne radnje i događaje, daju orjentaciju a ne šire strah i užas. “Budimo mi ti koji će promijeniti dosadašnja novinarska pravila rada”, rekao je ovaj danski novinar, za šta je nagrađen velikim aplauzom.

U diskusiji na Global Media Forumu u Bonnu jedan urednik iz Egipta je potvrdio da gubi čitaoce. “Ako dublje analiziramo koje priče su najčitanije, najtraženije i najviše prosljeđivane na internetu i zašto, onda odavno ne funkcionira sve po principu “priča je dobra, samo kada ima puno krvi”.”