Novi, stari prijedlog predsjedatelja Predsjedništva BiH Dragana Čovića, koji je i čelnik HDZ-a BiH, je da se članovi Predsjedništva biraju posredno, iz Parlamentarne skupštine. Ta promjena smjera privremeno je zaustavila histeriju iz najvećeg dijela političkog Sarajeva dok se ne shvati kako bi po takvom prijedlogu jednoga člana državnog vrha birali dominantno Hrvati, piše Večernji list BiH.
Taj prijedlog sastavni je dio travanjskoga paketa ustavnih promjena koji je pao na ispitu početkom 2006. godine. Taj dokument, prije svega, bio je zamišljen kao potpora europskim integracijama zemlje s obzirom na to da je utvrđeno kako će se svi budući reformski procesi voditi u “skladu s europskim standardima”.
Sud u Strasbourgu
“Državne institucije odgovorne su za pregovaranje, izradu, usvajanje te provođenje i funkcioniranje zakona potrebnih za ispunjavanje europskih standarda, kao i političkih i ekonomskih uvjeta vezanih uz europske integracije. Država osigurava poštivanje načela, prioriteta i zahtjeva koje postavlja EU u fazama prije i nakon pristupanja EU. Država će zakonom uspostaviti sva potrebna tijela, te poduzeti potrebne mjere i utvrditi potrebne procedure za ispunjavanje svih kriterija za pristupanje i članstvo u EU, što uključuje i potrebne mehanizme koordinacije i suradnje s tijelima vlasti na nižim razinama”, navodilo se u tom dokumentu. U međuvremenu BiH se još uvijek vrti oko istih problema koji su postali još složeniji nakon presuda Suda sz ljudska prava u Strasbourgu odnosno Ustavnog suda BiH koji se tiče načina biranja izaslanika za Dom naroda. A upravo je, po prijedlogu iz travanjskog paketa članova Predsjedništva BiH trebalo birati iz ovoga doma.
Moguće manipulacije
Problem za najmalobrojnije Hrvate nastao je zbog jedne od odredbi za izaslanike za Dom naroda “posredno bira Zastupnički dom na temelju općeg biračkog prava u skladu sa Izbornim zakonom BiH”. Kada bi se takve odredbe danas stavile u funkciju, zasigurno bi bošnjačke stranke pozicionirale “dovoljan” broj Hrvata u Zastupnički dom, gdje bi onda posve poremetile način biranja izaslanika za gornji dom, ali i Predsjedništvo BiH. Nakon presude Ustavnog suda BiH u slučaju apelacije Bože Ljubića, kojom je dokazana diskriminacija Hrvata, zbog čega su i izbrisane odredbe Izbornog zakona BiH, mogući smjer njegovih izmjena mogao bi se upravo kretati upravo u modificiranom rješenju koje bi stvorilo dojam da nema novih podjela BiH, što je u stvarnosti isprazna politička mantra iz Sarajeva, a s druge strane, osigurati da se poštuje legitimna politička zastupljenost.
Takvim izmjenama bi “jednim udarcem” riješili dva problema – presudu Ustavnoga suda BiH u pogledu jednakopravnosti Hrvata i mogućnosti da biraju svoje izaslanike u federalni, a zatim posredno i u državni Dom naroda, te da se dopusti jednaka mogućnost utjecaja na izbor članova Predsjedništva BiH. Za sada suvereno pravo za izabrati člana Predsjedništva BiH imaju Srbi i Bošnjaci. Srbi zbog vlastitog entiteta i izborne jedinice, a Bošnjaci zbog brojnosti u Federaciji BiH. Jednaku mogućnost treba dati i Hrvatima.
Piše: Zoran Krešić
( Večernji list)
