logo
VGT

Uzgajivači krznarki – zakonska rješenja i NVO ublehaši

Objavljeno prije 1 sedmica . u pon, sep 11th, 2017

5. septembra 2017. godine, Ustavnopravna komisija Dоmа naroda Pаrlаmеntаrnе skupštinе Bоsnе i Hеrcеgоvinе (PSBiH) organizirala je javnu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, odnosno o prolongiranju odredbe koja zabranjuje uzgoj krznašica u BiH.

U 21 zemlji članici EU, trenutno  ima preko 7200 registrovanih odgajivača krznašica.
Primjera radi: Italija godišnje izvozi 400 miliona eura u ovoj industrijskoj grani. Francuska, Danska, Poljska, Grčka i da ne nabrajamo 21 evropsku zemlju koja dozvoljava uzgoj i proizvodnju životinja, između ostalog i za potrebe plemenitog krzna.

Izmjene zakona o zaštiti i dobrobiti životinja predložio je Predrag Kožul, poslanik Predstavničkog/Zastupničkog PS BiH.

Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Halid Genjac podsjetio je kako je u različitim zemljama regiona, pa i zemljama Evropske unije prisutna različita praksa jer pitanje uzgoja krznašica ne podliježe obavezujućoj pravnoj regulativi evropske stečevine.

Podsjećamo, članom 4. Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja iz 2009. godine definirana je zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna, a članom 43. primjena te zabrane je odgođena do 2018. godine. Aktuelne izmjene zakonskog rješenja predviđaju prolongiranje zabrane do 2028. godine.

Predstavnice NVO sektora koje klijentelistički odrađuju lobističke poslove pokazale su plitkost poznavanja problematike te su ponavljale par izlizanih fraza koje nemaju uporište u zdravom razumu.

Ovdašnja javnost je pod uticajem lobističkih aktivista stekla krivu sliku, odnosno netačnu informaciju da Evropska zajednica zabranjuje ovakvu proizvodnju – što nije istina.
U 21 zemlji EU razvija se ovakva vrsta industrije sa visokim tehnološkim standardima i zahtjevnim propisima, ali treba naglasiti da mi u BiH poslujemo upravo na način kako EU zahtjeva.

Javnost treba znati da su standardi EU vrlo visoki, a da na tržište iste ne može uči niti jedan proizvod koji ne zadovoljava njihove zahtjeve. To možete provjeriti sa bilo kojim izvoznim privrednikom.

Žalosno je za svako društvo kada akteri NVO sektora postaju relevantan faktor, a da kompetencije i kvalifikacije istih se temelje na onoj narodnoj “vidila žaba da se konji kuju pa i ona digla nogu.”

Oko 150 uzgajivača u našoj zemlji u ovom trenutku upošljava oko 500 radnika, a statističkom projekcijom o tročlanoj porodici – dolazimo do podatka da preko 1500 građana ove države egzistira od ovih djelatnosti.
Javnost treba znati da su isti ili slični pokazatelji za sve druge vrste kooperantskih odnosa, kako u peradarstvu, stočarstvu i sličnim djelatnostima.
Nije li poljoprivreda i stočarstvo perspektiva naše države na ovakvim primjerima te prilika da sve naše pasivne i ruralne krajeve oživimo samoodrživim poduzetničkim projektima, što ovaj i ovakvi poslovi jesu u pravom smislu te riječi.

Javnost treba znati da zakonsko rješenje tretira sve životinje i u svojoj krajnjoj konsekvenci može dovesti pod znak pitanja ono što naglašava Lisabonski ugovor a to je – citiram;  „običaje država članica, posebno u odnosu na vjerske obrede, kulturne tradicije i regionalnu baštinu“.
Radikalno zakonsko rješenje moglo bi dovesti pod znak pitanja  perspektivu poslovanja nekoliko mesnih industrija u BiH – svaku svrtu stočarstva, PREVENT kao največeg izvoznika kožnih autopresvlaka i još bezbroj inustrijskih djelatnosti.

 Foto galerija na FB profilu: Zakon – Uzgajivači krznarki
Izvori: magazinplus.eu i Klix

Vezani tekst:

Uzgajivači “krznarki” traže razumjevanje zakonodavca (Video – Foto)

Povezane vijesti:

<
Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh