Ekonomisti ističu da je najava zaduženja Vlade FBiH za 430 miliona KM samo potvrdila koliko je besmisleno hvaliti se rekordnim budžetom
Adem Džaferović, Buka
Vlada Federacije BiH je na prošloj sjednici donijela nekoliko odluka, a koje su usmjerene na buduća zaduživanja ovog entiteta. Izvršni organ vlasti donio je pet odluka o zaduženju za ukupno 430 miliona maraka. Naime, federalna Vlada planira pet zaduženja u različitim iznosima i s različitim rokovima dospijeća.
“Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 28. sjednici, održanoj 27.02.2024. godine, donosi Odluku o zaduženju Federacije BiH putem emisije obveznica (3Y) Federacije BiH. Odobrava se zaduženje Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) putem emisije obveznica radi prikupljanja sredstava za finansiranje izdataka utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2024. godinu, u nominalnom iznosu do 70.000.000 KM”, navedeno je u jednoj od ukupno pet odluka o zaduženju Federacije BiH. Rok dospijeća je tri godine, odnosno 2027. godina.
Krpljenje budžeta zaduženjem
Ovo je i jedina odluka koja se odnosi na zaduženje putem emisije obveznica, ostale četiri se odnose na zaduženje putem emisije trezorskih zapisa.
Druga odluka se odnosi na zaduženje u iznosu od 170 miliona KM i rok dospijeća je 91 dan. Treća odluka je zaduženje u iznosu od 100 miliona KM i rok dospijeća je 182 dana. Naredna odluka se odnosi na zaduženje u iznosu od 60 miliona KM, a rok dospijeća je 273 dana, dok se posljednja odluka odnosi na zaduženje u iznosu od 30 miliona s rokom dospijeća 364 dana.
Ono što je jasno iz svih pet odluka o zaduženju jeste da se radi o tekućoj budžetskoj potrošnji, a ne o nekim infrastrukturnim projektima.
Od Vlade FBiH su se u ovom mandatu očekivale reforme, i to one fiskalne, koje se čekaju godinama. Umjesto reformi, građani su dobili najavu novih zaduženja. Upravo ovom najavom se potvrđuje sva besmislenost hvaljenja rekordnim budžetom, a što su prakticirale federalne vlasti posljednjih godina.
“Bitno je navesti da ovo nisu postala efektivna zaduženja, već odluke o zaduženju. Sada trebaju da se izvrše te emisije vrijednosnih papira i da se izvrši dato zaduženje i to će se raditi vjerovatno tokom godine. Vlada je jednom davno donijela niz odluka u vezi različitih hartija od vrijednosti s različitim rokom dospijeća i različitim iznosom. Eh, to nam sada objašnjava rekordan budžet od preko sedam milijardi maraka. Kada se taj budžet usvajao, ja sam tada naveo da ne treba aplaudirati rekordnim budžetima, jer se uglavnom naslanjaju na dodatno zaduženje. Vidjet ćemo da li će tokom godine biti još odluka o zaduženju i da li će se iste vezati za tekuću budžetsku potrošnju”, kaže za Buku Admir Čavalić, zastupnik Stranke za BiH u Parlamentu FBiH.
Ekonomistica Svetlana Cenić smatra da je pogrešno najavljivati kako je budžet historijski najveći.
“Najaviti pompezno da je budžet historijski najveći, pa svaki budžet treba da bude veći, jedino u nekim ogromnim krizama da se smanjuje ili velikim dugovima, tako da bi svaki naredni trebao da bude historijski. Hvaliti se da je historijski budžet je smiješno i apsurdno, ali oni računaju na to da je naš narod finansijski i ekonomski nepismen i da misle da Deda mraz donese budžet 1. januara i onda se to troši kao neka velika kesa, a ne da to zavisi od prihoda i rashoda. Eh sada, ja bih voljela da znam zašto ovoliko zaduženje u Federaciji ako je bila tolika hvala historijskim budžetom”, ističe za Buku Cenić.
Bitno se zadužiti, dodaje ona, a nije važno ko će vratiti.
“Kod trezorskih zapisa, to radi i Republika Srpska, štanca trezorske zapise, kad dođe dospijeće, onda štampaju nove da vrate ove prethodne i tako to ide stalno, ali se narušava stanje. Sada Federacije BiH više za sebe ne može da kaže da je tako stabilna ako poseže za ovim zaduženjima. Bez obzira šta mi mislili o Vladi Fadila Novalića, njihovo finansijsko stanje je bilo mnogo bolje nego Republike Srpske. Sada se postavlja pitanje gdje su u tim zaduženjima investicije, da li će ta zaduženja donijeti neki prihod. Ili se odnosi samo na političku trgovinu, pa da se namire ovi s kojima smo trgovali. Je li to sada kupovina vlasti, ili kupovina čega? Dakle, nema mjesta za samohvalu nijedne sekunde”, naglašava Cenić.
Nema ozbiljnih reformi i investicija
Prioriteti u budžetu su otplata duga i isplata penzija. Kada se to dvoje sabere, ostatak novca ide za socijalne naknade i plate u javnom sektoru. Za ozbiljne infrastrukturne projekte od kojih bi se mogla stvoriti nova vrijednost u budžetima nema mjesta.
“U suštini to se tako i dešava iz godine u godinu. Posebno je to izraženo u entitetu RS u malo većem omjeru, a kod Federacije također postoji ista tendencija iz godine u godinu, a to je, ustvari, da sve više budžete opterećuju dugovi. Tu se misli na osnovnu glavnicu, ali i na pripadajuće kamate koje dolaze na naplatu. Bitno je navesti da se nekada dese te konjukturne godine, odnosno kada malo značajnije dođe na naplatu dugova odranije. Mislim da za FBiH to nije ova godina, ali moguće naredna da će biti. To je za RS bila 2023. godina i vidjelo se da porastu budžetske potrebe i onda se mora zaduživati po lošijim kreditnim uslovima nego je to ranije slučaj. To se desi kada se preklopi nekoliko zaduženja, naprimjer od prije deset, pet i dvije godine i sve se poklopi u jednoj godini. I onda nastanu problemi za donosioce odluka, uglavnom na nivou entiteta”, govori Čavalić.
Cenić podvlači da nam federalna Vlada nije ponudila nikakve garancije da će uskoro uslijediti bilo kakve reforme.
“Nemamo naznake da ulaze u ozbiljne reforme, ozbiljne investicije, da rješavaju tržište kapitala, da će sačuvati i da neće dozvoliti udare na monetarnu politiku, to nemamo nigdje. Oni su dovoljno već na vlasti da su mogli ući u fiskalne reforme. Priče o tome da ne rade komisije i odbori ne stoje. Sve ove reforme su oni nama obećali. Isto kao što su nam obećali da će na funkcijama biti sposobni a ne podobni, da će sve biti drugačije. A dobili smo zaduženja koja ne znamo ni za šta idu. Ništa od onoga što su obećali uradili nisu. Pogledajte samo kako funkcioniše federalni Parlament, jučer je trajao sat i po, a u februaru bez sjednice. Ništa nisu uradili da privreda prodiše i da vidimo živost na tržištu kapitala. Tržište kapitala je mrtvo i imamo pad izvoza. Niko se nije osvrnuo na pad izvoza. Sve što je privreda u Federaciji postigla, to je učinila na svoje mišiće”, potcrtava Cenić.
Za dugovanja javnih preduzeća niko ne odgovara
Čavalić napominje da budžete pune građani kroz inflaciju i indirektne poreze konkretno, PDV, akcize i slično.
“I imamo ovu podlogu koja je naslonjena na dodatno zaduženje. Ove posljednje odluke o zaduženju se odnose na tekuću likvidnost budžeta, jer operativno budžet ne raspolaže sredstvima kako bi izvršio budžetske obaveze koje su ranije preuzete, prije svega socijalne. To se vidi i u rokovima, imamo neke od nekoliko mjeseci, a to znači da se procjenjuje da će nedostajati taj iznos finansijskih sredstava i onda se planira zaduženje”, kaže Čavalić.
Cenić navodi kako predstavnici vlasti često govore kako je Bosna i Hercegovina nisko zadužena zemlja, ali izostavljaju vrlo bitnu činjenicu.
“Nisko je zadužena u odnosu na šta? Gdje su tu dugovi javnih državnih preduzeća? To isto pada na teret entiteta, razmišljate li o dugovima zdravstva. To neko isto mora da plati. Vidjeli ste koliki je dug javnih preduzeća, to je strahota jedna. Najveći dužnici su javna preduzeća, i onda se oni koji izmiruju sve obaveze pitaju zašto mi plaćamo a njima sve oprošteno. Zbog te nesposobnosti nikad niko nije odgovarao. Kažu da smo nisko zaduženi, a ne kažu ko će zarađivati u ovoj državi, gdje su radnici, gdje je ulaganje u to da sutra bude bolje. Ovdje se samo priča o boljoj atmosferi i historijskim budžetima”, zaključuje Cenić.
