TV1: Utvrđena je metodologija rezultata objave popisa stanovništva ali uz snažno protivljenje iz RS-a. Vidite li Vi nešto sporno u potezu Agencije za statistiku BiH?
INCKO: Ja bih počeo sam malom šalom iz Austrije. Mi smo gradili atomsku elektranu u Austriji i poslije smo napravili referendum i narod se odlučio protiv. Čini mi se da je popis završen a sada neko želi da radi na metodologiji. Ta pitanja su se morala rješiti ranije prije nego što je popis počeo a ne sada kada je već završen. Ja imam puno povjerenje u Agenciju za statisku BiH i gospodina Jukića i on samo radi na tome da sprovede zakon i ništa drugo. Budući da je to državni nivo to je njegova nadležnost.
TV1: Zašto ova odluka nije donešena ranije?
INCKO: Mislim da je gospodin Jukić tražio konsenzus u svojoj agenciji i to je dugo trajalo ali na kraju krajeva on je obavezan po zakonu da donese odluku ali moram da kažem da je imao i ekperte iz evropske zajednice, bili su tu 24 puta i on je to sigurno radio u koordinaciji sa njima.
TV1: Kako gledate na poruke koje svakodnevno stižu iz RS-a otkada je ova odluka objavljena, da neće priznati rezultate popisa i da traže da entitetska agencija iz RS-a objavi rezultate za ovaj bh. entitet?
INCKO: Odgovor je vrlo jednostavan. To je državni popis. Državna agencija je nadležna i postoji samo jedan broj stanovnika koji je tačan i nemogu biti dva ili tri broja. Za mene je nadležna državna agencija i samo njoj treba da se svi obrate.
TV1: Ima li zakonskog uporišta za zahtjeve koji stižu iz RS-a?
INCKO: Zakonsko uporiše ima samo gospodin Jukić koji je rekao da mora do 1.7.2016 objaviti rezultate i on ima dobre namjere i treba ga podržati.
TV1: Završeni su predsjednički izbori u Austriji koji su sa velikom pažnjom praćeni i u našoj zemlji. Tijesno je pobjedio kandidat ljevice, Vi ste se tim povodom oglašavali nekoliko puta. Zbog čega je za BiH važna pobjeda ljevičara a ne kandidata koji je krajnje desno orijentiran.
INCKO: To je bio kandidat zelenih. Gospodin Van der Belen je bio predsjendik Zelene partije dugo godina i naravno on je dobio podršku ljevice i podršku nesvrstanih kandidata, podrške djela desnice i na kraju krajeva pobjedio je sa 30 hiljada glasova prednosti što je jako tijesno i ne pamti se u Austriji. Prvi put imamo predsjednika koji ne pripada jednoj od tradicionalnih partija, Narodnoj ili Socijalističkoj partiji. Zašto je to važno za BiH. Gospodin Hofer je primio 21.septembra prošle godine predsjednika RS-a, Dodika i rekao da 100 posto podržava pravo RS-a na samostalnost. Da je on pobjedio on bi nastavio sa tom politikom i rekao sam da sam oštro protiv toga. Pravo na samoopredeljenje ne treba podržavati nego treba podržavati cjelovitost BiH i tu sam došao sa njim u sukob.
Pored toga ja sam podržao Van der Belena, lično ga znam i drago mi je da je pobjedio. On će ujediniti sve Austrijance, to je fin gospodin, profesor, radi na tome i podržava ono što je zajedničko u Austriji i neće biti podjela u Austriji.
TV1: Šta pokazuje ova tijesna pobjeda, da li se u Austriji nešto mjenja?
INCKO: U svakoj državi u Evropi postoji krajnja desnica. U Francuskoj je to Le Penova partija u Austriji Slobodarska partija i oni imaju negdje oko 15 fo 20 posto glasača. U Austriji postoji nezadovoljstvo naroda. Ljudi koji su nezaposleni i koji od razvoja Austrije ne profitiraju, to postoji i u Americi gdje u tome smislu Sanders ima puno podrške i zbog toga su ljudi nekako htjeli da izraze svoj protest. Došao je ogroman broj izbjeglica koje su ušle u Austriju, oko 150 hiljada, ljudi su postali nesigurni. Da li je to još ona tradicionalna Austrija ili neka druga i željeli su izraziti svoj protest. To je kulminiralo da je Hofer dobio skoro pola glasova ali je ipak izgubio. Urbana Austrija i svi glavni gradovi su glasali za Van der Belena. Moram da kažem da svi radnički kvartovi su isto glasali za Van der Belena. Još jedan detalj, prije 200 godina njegova porodica se odselila iz Holandije u Rusiju i njegovi preci su bili činovnici u Rusiji. Kada je došao Staljin iz Rusije su se preselili u Estoniju i onda su se roditelji njegovi preselili iz Estonije u Austriju, tako da je on u suštini izbjegličko dijete.
TV1: BiH bi uskoro trebala parafirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Je li to tačka sa koje nema povratka kada su u pitanju EU integracije?
INCKO: Mislim da je 15.februar bio od velikog značaja. Vrlo je jasno da ste se vi odlučili koji je vaš pravac. Ja sam u više navrata govorio da više nema povratne karte , da postoji samo karta u jednom smjeru, za Brisel, i to jedna historijski korak. Međutim ako to poredimo sa trkom na sto metara ona je iza nas i sad slijedi maraton. Taj maraton će trajati možda 10 godina ali to je do vlasti u BiH. Međutim važan je proces približavanja EU i preuzimanja zajedničkog pravnog sistema.
TV1: Predjedništvo će narednih dana usaglasiti Pregled odbrane pred samit NATO-a u Varšavi. Očekujete li vi akitvaciju MAP-a iako nismo ispunili sve što je stavljeno pred nas?
INCKO: Ja se nadam da će do toga doći. BiH se djelomično ispunila one zahtjeve da se registrira vojna imovina. Nisu upisane sve lokacije, a ima ih oko 63 ali je napravila jedan iskorak i nadam se da će BiH biti primljena u MAP i put prema NATO.
TV1: Zašto je to važno?
INCKO: To je važno kao i EU, da imate svoj pravac, pored toga imate Zakon o odbrani i vrlo jasno rečeno gdje BiH treba da ide. Neki nisu baš saglasni s tim. Mislim da je bivši predsjednik Radmanović postpisao pismo 2010 godine da BiH dugoročno treba da uđe u NATO odnosno da bude članica puta prema NATO. Znate da se u regionu puno toga dešava.Albanija i Hrvatska su već u NATO a i Crna Gora sada će postati članica. Mi smo okruženi NATO državama. To neće biti neko proširenje nego kompletiranje tog procesa.
TV1: Početkom mjeseca podnijeli ste Vijeću sigurnosti UN-a izvještaj o provedbi mira u BiH. Rekli ste da ima pomaka ali imali ste i kritika.
INCKO: Pomaka ima. Pomenuo sam rad gospodina Wigenmarka i aplikaciju za članstvo u EU. Međutim istvoremeno bilo je ružnih izjava o državi BiH. Bilo je neki izjava, čak tri referenduma, o sudstvu i tužilaštvu, devetom januaru i treći o otcijepljenju RS-a 2016.godine. Ja mislim da do toga neće doći, ali ta retorika je kao kašika otrova svaki dan ili ove izjave od prije neki dan kada su bili protesti u Banaluci. Čini mi se da je Dodik tri puta rekao da je RS država, to nije prihvatljivo, BiH je jedna država i u Briselu i NATO je čeka jedna stolica. Imali smo godišnjicu priznanja BiH u UN-u i tamo isto postoji samo jedan stolica za BiH. Ja bih želio da u budućnosti moji izvještaju budu još pozitivniji .
TV1: Kako generalno komentirate ovo što se desilo u Banjaluci?
INCKO: Drago mi je da nije došlo do incidenata. Tamo je bilo samo takmičenje ko je veći Srbin. Jedna grupa je imala Karadžićevu kćerku druga Mladićevog sina, to je iznenađujuće. Naravno oni su nevini ali ih se koristi. Demostracije su bile mirne i to je dobro u nekom smislu, jer između izbora također postoji demokratija i to je bila dobra stvar ali bolje bi bilo da se stvaraju radna mjesta a ne to, inače će se nastaviti ovo što se dešava. 80 hiljada za dvije godine je otišlo ljudi iz BiH.
TV1: Rekli ste da je Dodik tri puta rekao da je RS država. Ima li tu elemenata da se pokrenu famozne bonske ovlasti? Niste ih dugo koristili, da li one tu stoje još uvijek kao mogućnost?
INCKO: Kada imate auto imate i osiguranje, ali osiguranje ne koristite dok se ne desi nešto. Bonske ovlasti postoje i ja mislim da ih treba povući, one su tu, ali moramo postići veću saglasnost za to sa 12 država. Mislim da se u buduće ne treba tolerisati situaciju kada se crvena linija pređe.
TV1: Uskoro će lokalni izbori. Nekako se najviše prašine diže oko Srebrenice i tu imamo žestoku retoriku. Kakav ishod očekujete. Imamo sprskog kandidata koji negira genocid.
INCKO: Mislim da je to neprihvatljivo. Genocid se desio, znamo da je tamo preko osam hiljada ljudi ubijeno, to je činjenica. Karadžić je dobio 40 godina zatvora za Genocid u Srebrenici i za mene je neprihvatljivo da neki od kandidata to negira. Ostaje da se vidi šta će CIK napraviti. Mislim da treba pogledati koji su kandidati i ko može doći na krajnji spisak kandidata, pošto je važno da se radi na pomirenju i na onome što je premijer Srbije, Vučić učinio da je došao u Srebrenicu i transferirao 5 miliona maraka Srebrenici za ekonomski razvoj. To su pravi potezi a ne da se kandidira neki čovjek koji negira ne samo genocid nego i činjenice. Mislim da to nije dobro za srpski narod.
Berlin je pun spomenika za Jevreje, Rome i druge žrtve. Sada je njemački narod najjači u Evropi, pošto je on sa svojom prošlošću došao načisto, to je bilo jako bolno, bili su dugi procesi protiv ratnih zločinaca i posljednim zločincima sada se sudi, ali to je vrlo važno, ne da se taj čovjek kazni nego da se prizna istina i da je to neka utjeha Jevrejima. Jedan je Jevrej koji je bio u Aušvicu i koji je bio svjedok na tome suđenju rekao, da ima 95 godina , vi imate 95 ali priznajte šta je tamo bilo, recite istinu, pošto pravde za 6 miliona Jevreja koji su ubijeni nema ali barem da se nađe istina. I za Srebrenicu je isto vrlo važno da se nađe istina i to će osloboditi i Srbe i Bošnjake.
(Vijesti.ba)
