TV1 : Gospodine Čoviću, jučer ste razgovarali sa koalicionim partnerima. Svi učesnici sastanka dali su jako optimistične izjave. Javnost se naravno pita je Ii ova koalicija izašla iz krize ili je pak sve samo predizborna retorika?
ČOVIĆ: Čini mi se da idemo u dobrom pravcu a u kojoj smo mjeri preovladali ono stanje od zadnja tri ili četiri mjeseca koje je eksponirano kao problem u funkcioniranju koalicije vidjet ćemo vrlo brzo i kroz sjednice Vlade i sjednice parlamenta na federalnoj razini. Mislim da smo sagledali sve resore u kojima imamo određene probleme ne samo u funkcioniranju koalicionih partnera nego uopće u zastoju unutar tih resora i otvoreno razgovarali o problemima koje smo prepoznali kao prepreku da bi normalno radili.
Za mene je bilo nezamislivo da govorimo da smo partneri, da imamo pravu koaliciju a da kroz Vladu Federacije imate preglasavanja u različitim oblicima i formama, da se u parlamentu više ne zna ko je većina kada se donose odluke. Mislim da će se te stvari urediti u narednih desetak dana ako budemo ispoštovali sve ono što smo preuzeli kao obavezu a nismo razgovarali samo kao predsjednici stranaka nego uključili veći broj ljudi da osjete klimu koju želimo na njih prenijeti i zato sam optimističan.
TV1: Izjavili ste da će se ubuduće znati šta je čija zadaća, da li se to odnosilo i na situaciju da su neki zastupnici u federalnom Parlemntu podnosili inicijative za izmjene Zakona koje Vi smatrate da nisu u njihovj nadležnosti. Šta ste htjeli poručiti?
ČOVIĆ: Poruka je jednostavna. Prvo ne može se zastupniku zabraniti sukladno poslovnicima koji vrijede za parlament da idu sa inicijativama i zakonskim rješenjima ali ako imate koaliciju koja bi kroz svoju agendu trebala definirati šta je cilj za ovu godinu onda bi sasvim logično bilo da to ide po redosljedu. Izvršna vlast pripremi ili zakonodavna, jedan dom pa drugi, dakle vrlo precizno. Imali smo previše tih inicijativa. Kada se želi izigrati dogovor onda se ide tim bočnim kanalima. To su bili izleti koji su pokazali da mi nemamo klasičnu koaliciju na razini Federacije.
Na ovaj način to želimo vratiti na svoje mjesto i vidjet ćemo sada kako će to uraditi kolege iz zastupničkog doma, danas već Dom naroda zasjeda i čini mi se da bi u narednih desetak dana to čak i u parlamentu trebalo početi da funkcionira. Da ti ljudi čuju da smo se iskreno dogovorili i ako se ne slažemo oko nekih stvari onda treba to usporiti pronaći pravo rješenje da niko ne bude nezadovoljan ali da se vidi ko je koalicija. Ne može se desiti da jedan dio partnera glasa protiv nekog rješenja koje ide u parlament ili da od rješenja do rješenja imamo potpuno različite koalicije koje se prepoznaju kroz ljude koji se izjašnjavaju.
TV1: Lider SDA Bakir Izetbegović je nedavno za TV1 kazao kako će se HDZ morati odrediti ko mu je strateški partner, kladionice ili SDA. Kako će se na koncu riješiti to pitanje kladionica?
ČOVIĆ: Vrlo jednostavno. Da mi jesmo strateški partner mi ne bi pričali o tome. Strateško partnerstvo znači definirati jedan program za četiri godine koliko traje ovaj mandat i reći, želimo 2016.godine uraditi to, 2017.godine to, 2018. itd u različitim oblastima. Konkretno kada su igre na sreću u pitanju, to je jedan vrlo skromni mali dio onog segmenta biznisa o kojem mi trebamo razmišljati i sinoć smo to ponovili. Moje pitanje je vrlo jednostavno. Zašto se nije dopustilo da sukladno zaključcima i dogovorima koje smo zajedno pravili resorno ministarstvo kroz Vladu predloži rješenje zakona pa da onda neko kaže, jesmo zadovoljni ili nismo zadovoljni. Zašto bi se išlo nekim bočnim kanalima? Naš stav otpočetka je, preuzeti najviše standarde koji vrijede u fiskalnoj problematici u EU. Ne znam ko bi imao nešto protiv toga!
TV1: Kakav ste odgovor dobili na to pitanje?
ČOVIĆ: Sad opet svako tumači šta je to standard EU. Resorni ministar će to pripremiti i naravno to može sad biti u parlamentu bez problema i tu ćemo pokazati tu praktičnost, jesmo li koalicija. Zašto se nekome žurilo prije tri mjeseca ili četiri kada se oko toga počelo pričati, zašto smo stvarali pritisak u javnosti da su tobože ti organizatori igara na sreću filijala HDZ-a. Toliko je tih nedosljednosti u političkoj komunikaciji između partnera tako da to strateško partnerstvo je meni cilj i ja sam se davno opredjelio da želimo sa SDA praviti partnerstvo. Daleko smo, daleko od strateškog partnerstva ali vjerujem da je ovo put da dođemo do snažene koalicije i sa SDA i sa SBB a vjerujem da ćemo možda početkom iduće godine moći reći da smo strateški partner i da smo ključne stvari u stanju riješiti između dva naroda, uopće između političkih opcija i za BiH.
TV1: Mogu li se uskoro očekivati veliki infrasturkturni projekti, povećanje akciza je ključ za nastavk gradnje autoputa, no neke stranke u državnom Parlamentu su tražile da se to pitanje ostavi za vrijeme nakon izbora. Imamo li taj luksuz da čekam i da li se pokreće željeni investicioni ciklus koji je obećavan?
ČOVIĆ: Jedan od projekata koji može BiH povući naprijed to je naša infrastruktura, ima njih dosta, ali prije svega to je prometna infrastruktura. Samo neozbiljni ljudi rade na način na koji to mi radimo, opet želeći se negdje izigrati iz ovih ili onih razloga. Stavimo često pitanje akcize u kontekst lokalnih izbora, šta reći na to? Sjetite se koliko smo imali “strateških tema”. Prvo smo raspravljali o popisu stanovništva. Ko danas pominje popis stanovništva? Pa sad o referendumima pričamo. Ko će pričati 26.septembra više o referendumu?
Ja sam bio ministar u federalnoj Vladi 1998.godine. Tad smo vrlo intezivno pričali o koridoru 5C. Tome je skoro 20 godina a mi smo za to vrijeme napravili 100 kilometara autoceste. Ostalo nam je još 200. Zašto ovih 200 ne bi završili za 4 godine što je apsolutno moguće. Zašto vještački pravimo barijere u nekim djelovima BiH da se sustavno stvori ambijent da se nešto ne može napraviti. Zašto se u Hercegovini napravilo samo ono što se moralo napraviti radi onog prijelaza Bijača. Napravilo se nekih dva-tri kilomentra ceste koja nikuda više ne ide. Neka mi neko objasni zašto smo pravili peticije oko Počitelja i Blagaja dvije-tri godine a prije samo desetak godina u odnosima Bošnjaka i Hrvata, činilo se sve da se koridor prebacimo sa puta iz zapadne Hercegovine istočno u Mostaru. Kad smo to prihvatili onda se ide sa kojekakvim blokadama i to se mora otkloniti.
U glavama moramo razumjeti da ne smijemo nikoga poticati na takve stvari jer nam je interes da se radi u svim djelovima BiH. Za mene prioritet svih prioriteta bi trebalo biti; čitavu trasu koja nam je ostala od 200 kilometara stavit u jednu stratešku poziciju i da za četiri godine idemo tražiti novac od finansijskih institucija, zato su stavljene akcize i ja bih volio čuti kako bi drugačije mogli iskoristiti naše potencijale, pokrenuti našu čitavu građevinsku operativu. Pa čak ako dobije posao neko izvana opet su podizvođači naši ljudi. Slično možemo govoriti i o energetskoj infrastrukturi, to bi bio prioritet prioriteta i na tome se grade strateška partnerstva.
TV1: Evropski put je čini se vraćen na pravi kolosjek. U vašem je mandatu podnijeta aplikacija za članstvo, svoj mandate počeli ste i završili u Briselu. Šta je maksimum što se za mandata ove vlasti može uraditi na evropskom putu?
ČOVIĆ: Ako izvučemo zaključke iz zadnjih godinu dana, sjetite se koliko smo puta imali raspravu u javnosti jesmo li spremni za EU put, je li aplikacija preuranjena, jesmo li išta uradili, pa različiti komentari prijatelja izvana i nas unutra itd i pogledajte u zadnjih pet mjeseci šta smo uradili da bi blokirali taj put, znači mi smo ga svjesno blokirali i opet je to služilo neko će reći u funkciji lokalnih izbora što su za mene gluposti. Naše opredeljenje mora biti EU put kada je u pitanju vanjska politika i taj odnos sa susjedima moramo dignuti na višu razinu. Činjenica je da smo imali samo dva preduvjeta. Svi su drugi dodavali i pričali ali sad se vidi da smo imali samo dva preduvjeta, SSP i njegova korekcija te mehanizam koordinacije.
Konačno ne postoji nijedna strana koja komunicira sa institucijama EU i koja osporava nešto od ova dva elementa. Što smo to radili u zadnjih šest mjeseci i sami sebe ismijavali i na kraju došli do istih dokumenata koje smo imali prije godinu dana? Ali recimo da tu knjigu zatvorimo i da više nije vrijedno pominjati. Siguran sam da ćemo u devetom mjesecu dobiti pozitivan odgovor. Izvješće o BiH početkom desetog mjeseca će biti pozitivno i ja sam uvjeren da je naš domet da do kraja 2017.godine dobijemo kandidatski status. Znamo da nismo ništa puno uradili. Vidjeli ste samo smo dva uvjeta imali. Svi drugi uvjeti su nam sklonjeni sa puta.
Kada dođemo do kandidatskog statusa i kada dobijemo upitnik onda ćemo morati riješiti sve ono što znamo da je naš problem, od Sejdić- Finci i reorganizacije BiH, napraviti racionalnu zemlju u komunikaciji sa EU da se zna ko šta radi i početi ubrzano prilagođavati naše zakonodavstvo i zakonodavstvo EU prije otvaranja pojedinih poglavlja jer u suprotnom neka nam Makedonija bude jedna dobra ilustracija. Ona je 2005.godine postala kandidat. Čekala je 4 godine da krene otvarati poglavlja, a danas je 2016.godina i nijedno poglavlje nije otvoreno. Treba pokazati i gospođi Mogerini i Hahnu i svima koji nam žele pomoći da mi ovo ozbiljno shvatamo. Da nam naredni izbori opet ne budu neka kalkulacija o tome hoće li se neke stvari zaustaviti, izmisliti neki novi problem i njemu se posvetiti a ne rješavati strateške probleme. Ja sam optimisitičan i dalje ću forsirati EU put svim sredstvima i otvoreno govoriti, pa čak i kad se ne slažemo oko nekih stvari, EU put ne može kao ni NATO put biti pod upitnikom. Bez te stabilnosti teško će neko ovdje doći i investirati, slobodnije se kretati, otvarati mogućnosti BiH koje su ogromne.
TV1: Kako gledate na ove špekulacije koje su se pojavile posljednjih dana, da će zbog situacije koja je trenutno u BiH, Evropska unija preko reda uzeti pod svoj kišobran?
ČOVIĆ: Neće je uzeti preko reda ali mi već jesmo preko reda jer ako vam neko skloni sve barijere već vam je poslao dovoljno poruka. Napravili smo dovoljno dobru komunikaciju da je danas u EU koja ima bezbroj svojih problema, kada bi pitali pola njenih članica ne bi htjeli razgovarati o proširenju, ali njima također treba neka pozitivna vijest jer EU ispred sebe ima stotine pitanja. Vidjeli ste sad ključni političari koji nose čitav projekat EU su u reizboru naredne godine. Meni se čini da smo mi dobili toliko prijatelja koji nam žele vrlo jasno poručiti; uradite svoj dio posla, za nas ne brinite. Ja sam tu poruku dobio bar od deset njih. Gospodin Lajčak mi je tri mjeseca prije preuzimanja Slovačke predsjedavanjem EU rekao; “Dragane samo radite ono što ste obećali”. Međutim ta ohrabrivanja su se koristila za lokalne potrebe.
EU put nam je otvoren do kraja i ne treba ga čak ni ubrzavati. Bojim se da ako se ubrza možemo napraviti puno kontraefekata. Uvjeren sam da nećemo imati luksuza da to propustimo jer BiH je ispucala vrijeme bavljenja samim sobom. Mogu nas ostaviti jako dugo da se bavimo samim sobom i imat ćemo ovo crnilo kojeg sam tako nazvao posljednih dana a koje se nadvilo oko BiH. Mislim da je vrijeme da iz toga izađemo.
TV1: Kada ste pomenuli Makedoniju, osvrnućemo se na Vašu posjetu regionu. Kakve su poruke iz prijestolnica koje ste obišli i može li se i treba li se u nekom narednom periodu plašiti novih kriza?
ČOVIĆ: Što se tiče BiH, mi smo permanentno u krizi. No, ja mislim da uz malo mudrosti, stvarno ne treba imati straha od krize. Mi sami moramo naći rješenje za puno pitanja koja danas izgledaju teško, ali tvrdim da ćemo ih naći, samo moramo biti iskreno predani tim idejama, a neimati neke rezervne varijante.
BiH se ne može podijeliti, ona je cjelovito rješenje. Ima svoj evropski put kao takva, ali ne može ni ovakva preživjeti. Mi se moramo osloboditi uticaja, onih svih iz vana koji su danas dio infrastrukture države BiH. Logično je ako želite evropski put i NATO savez, mora se znati ko za šta tu odgovara. Pomoć iz vana je dobrodošla, ali to mora raditi infrastruktura BiH, bez obzira da li se radi o izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti, dijelu pravosuđa…
Uvjeren sam da iskustvo naših susjeda, a kažem opet – obišao sam jugoistok u našem susjedstvu, prepozitivan je i svi su oni na nekim prelomnicama. Albanija danas stoji izvrsno, dobila je NATO kišobran i riješila je bezbroj svojih problema. Taj narod je do kraja i bezuslovno predan evropskom putu. Naravno, unutrašnja infrastruktura je bila takva da im to nije bilo teško postići. To je više nezaustavljivo, tamo se investira više nego u pola ovog drugog dijela Evrope.
Crna Gora će vjerovatno imati još dvije, tri godine borbe i preobražaja. Vjerujem da će u narednih pet, šest mjeseci svi parlamenti ratificirati njihov put ka NATO savezu. Dakle, došli su u status te uslovne zaštite. Pošto je to relativno mala zemlja, na ograničenom prostoru sa malim brojem stanovnika, uvjeren sam da kroz tri, četiri mega projekta koje imaju, energetski sa Italijom kojeg završavaju do kraja 2017. godine, mislim da će biti otvoren taj dio energetske komunikacije početkom 2018, te uz pet, šest infrastrukturnih projekata koje imaju, dobiće internu stabilnost. Počeli su intenzivno otvarati poglavlja. Pogledajte koliko idu ispred nas! Svi su bili daleko iza BiH.
Makedonija ima svoju stanovitu problematiku iz koje neće lako izaći. Slična tematika bi mogla biti Makedoniji kada je NATO savez u pitanju – ista dinamika i onda opšti zastoj.
Što se tiče Srbije, put sam završio na taj način da sam u konačnici bio u Beogradu. Bez obzira na razlike u promišljanjima, Srbija dobija svoj otvoren evropski put i mislim da mi to u BiH trebamo koristiti. Srbiji će se ubrzanije otvarati poglavlja, mnoge druge stvari koje bi možda čekali, zbog onog problema sa Kosovom. To su sada paketi aranžmana, malo složenija problematika, ali mi svakodnevno moramo komunicirati sa tim ljudima. To je naglasak.
Mi smo to pomalo zapostavili. Ja sam se dogovorio sa četiri predsjednika, nisam sjeo sa premijekom koji je u takvom statusu kakvom jeste u Makedoniji, odnosno sa predsjednikom Srbije, da to ne bi izazvalo neke druge konotacije. Ionako je moj susret sa Vučićem ispao da se veže sa referendumom, a dogovorili smo ga mnogo prije i bilo bi glupo da sam ga otkazao kao takvog. Mi moramo godišnje barem dva ili tri piuta sjedati sa tim ljudima. Ne mora to biti velika protokolarna posjeta, ali da međusobne probleme otklanjamo, da povezujemo gospodarstvo i infrastrukturu. Jadransko-jonski koridor upravo povezuje ove zemlje – Albaniju, Crnu Goru, BiH, nije to samo prometni, nego i energetski koridor. Mi preko BiH možemo okrenuti najznačajniji dio tih komunikacija, ako budemo znali. Tvrdim da je u to u našim rukama.
Nastavićemo tu komunikaciju, ali jednako tako, mi moramo vrlo intenzivno razgovarati sa pojedinim članicama EU. To će se takođe vidjeti u mom radu u naredna tri, četiri mjeseca. Mislim da ćemo obići većinu zemalja EU, da bi počeli mijenjati taj osjećaj prema BiH. Imamo krizu. Imali smo nedavno jednu vježbu – Srbija i RS i policijske snage na Drini. To je neko protumačio ovako ili onako. Vjerovatno suvišno, ali se desilo.
Sada mi u FBiH hoćemo da odgovorimo sličnom vježbom ili sličnim brzim odgovorom u Tuzli. To je bespredmetno. Ako hoćemo govoriti o cjelovitoj BiH, onda zaboravimo da se obračunavamo na taj način, nego štitimo BiH kao cjelinu, a one koji pokušavaju ugroziti tu cjelovitost, hajmo se sa njima na neki način tražiti, dogovarati kako izaći iz tih problema, a ne stvarati nove.
BiH apsolutno prolazi jedno zanimljivo razdoblje. Bojim se da je previše pitanja oko nas otvoreno u glavama onih analitičara i da to pokušavaju vezati sa 90-im godinama ili krajem 80-ih na bilo koji način. Iako ima parametara koje možemo tako prepoznati, to se ne može uporediti. To nije ista BiH.
TV1: Vi ste najavili reorganizaciju BiH. Jeste li o tome razgovarali sa koalicijskim partnerima, jer se čini da su različita viđenja tih ideja? Recimo, Bakir Izetbegović je stava da bi to trebalo da budu megakantoni, npr spajanje SBK i HNK. Neki analitičari tvrde da Vi na takvo rješenje nećete pristati. Koji je Vaš prijedlog?
ČOVIĆ: Prije svega, bojim se da su neki probni baloni pušteni u javnost da bi se oko njih raspravljalo, pa će Izetbegović kazati da je dao takvu ideju, ali mu je javnost odmah odgovorila da to nije baš dobro. To su te igre, kao oko Mostara. Pustite malo onoga da se ispriča javnost oko toga, da bi ostvarili neki strateški interes.
Nema oko toga velikih strateških interesa. Mi moramo ostvariti dvije stvari kroz to – osigurati racionalnost u organizaciji BiH, a kroz to, zbog evropskog puta, stabilnosti, troškova aparata, riješiti pitanje apsolutne institucionalne i ustavne ravnopravnosti Hrvata, Bošnjaka i Srba. Moj primarni zadatak, kao predsjednika HDZ BiH, je zaštititi poziciju najmalobrojnijeg naroda. Možda će neko kazati da nas ne doživljava kao ugrožene. Ne! I ustavno i institucionalno morate imati isti osjećaj.
Ako imate Dom naroda, gdje imate Klub Hrvata, taj Klub Hrvata trebaju birati Hrvati. Treba eliminisati mogućnost da vam to neko uradi iz ovog ili onog razloga, bez obzira iz kojeg razloga to radi. Na isti način uzmite hrvatskoh člana Predsjedništva BiH. Ako postoji institucija hrvatskog člana Predsjedništva BiH, logično je da se nađe instrument da će ga izabrati jedni, a ne na način kako smo to radili u dva mandata, a poslije toga govoriti “Znat, bila je to greška…”. Tih osam godina smo imali previše iskušenja, da bismo više ikada pali u takvu napast.
S treće strane, ovaj put smo dobili popis stanovništva. Dobili smo vrlo jasnu sliku BiH. Sugeriram svima onima koji ovo prate, neka na osnovu popisa stanovništva naprave kartu. Neka zaborave svaku unutrašnju granicu, samo da vide kakava je koncentracija naroda sada. Mi smo potpuno etnički očistili 85 posto BiH. RS čitava, najveći dio FBiH, jednako tako. Ne treba to zanijekati, već uvažavajući jedni druge, prihvatiti da je to stvarnost na terenu i kako sada očuvati cjelinu BiH, a moramo je očuvati.
Postoji tu više rješenja ili bezbroj njih. Neke od njih smo raspravljali, raspravljamo, pričamo o tome. Presložene su to teme, jer čim se otvori to pitanje, odmah će se pojaviti neki dušebrižnici koji će govoriti nešto dijelite itd. Bilo koja ideja o kojoj ja pričam nije podjela, nego jačanje BiH. Pa i sada je BiH podijeljena – imamo dva entiteta, unutar jednog entiteta 10 kantona. Pa šta je problem ako ćemo umjesto tih 11, 12 vlada imati tri, četiri ili pet? Sasvim je svejedno koliko, opet sa inicijativom da sve budu multietnične. Ne možete uopšte napraviti etnički čistu strukturu kao takvu.
Moja pozicija je zaštititi od mogućnosti bilo kakvog pritiska iseljavanja, vidjeli ste neki dan,to su simbolike, ali pokazuju trendove u našim glavama, popis stanovništva je pokazao nešto, a onda dođu lokalni izbori i čuje se da neće biti lokalnih izbora u Mostaru. Onda se preseljava 100, 200, 500 ljudi u Stolac da bi se napravio neki rezultat. Mislim ok, sve to možete napraviti. Mora biti po zakonu i mora odražavati nečiju želju, nekao neko objasni radi čega to radi. Dobićemo rezultat i vidjećemo javno šta je tu urađeno. Ali to su te male bojazni kojih se moramo osloboditi i kao partneri sjesti unutar BiH. To rješenje nam niko iz vana neće donijeti.
Da rasčistimo sa tim – nije cilj nikakva podjela, stvaranje bilo kakvih nacionalnih država, nego jednostavno osjetilo jednakopravnosti da i to ne bude dodatni element, uz socijalno i ekonomsko, iseljavanje iz BiH. Bojim se da je i to nečija strategija bila – pritisnite neka područja u BiH, ljudi odlaze itd.
TV1: Razumijem šta govorite, ali da budemo do kraja jasni – hoćete li težiti ka većinskim hrvatskim i većinskim bošnjačkim teritorijama, odnosno za kakvo ćete se uređenje, odnosno rješenje zalagati?
ČOVIĆ: Moj prijedlog je već odavno, već 10 godina sam ga obrazlagao na stotinama adresa u svijetu i u BiH. Ciljano da gradimo četiri federalne jedinice, da izbjegnemo tri upravo da bi se izbjeglo to H/B/S. Dakle, upravo da gradimo četiri federalne jedinice i naravno da će jedna od te četiri federalne jedinice, kako god slagali ove brojeve, biti bošnjački većinska ili hrvatski većinska ili srpski većinska. Tražimo rješenja koje neće na bilo koji način sugerirati novu podjelu i novu blokadu, nego baš obrnuto. To sve sada imamo i moramo promijeniti.
TV1: Govorili ste o provođenju presude “Sejdić – Finci”. SDA i HDZ BiH su prije tri godine bile gotovo blizu rješenja tog problema kroz preferencijalni model kojim se sprječavalo da dva člana Predsjedništva BiH budu izabrana iz istog izbornog područja. Nakon žestokih reakcija u javnosti, pa čak i nekih političkih struktura, odustalo se od toga. Kako to riješiti danas, odnosno u narednoj godini?
ČOVIĆ: Mislim da je to rješenje, koje će u konačnici biti rješenje. To su virtuelne izborne jedinice, koje bi jedan dan bile u mogućnosti upravo da zaštitimo pretjerano prebacivanje uticaja nekih stuktura ciljnih da napravestrukturu Predsjedništva kako nekome odgovara. Mislim da rješenje već postoji kao takvo, ali mi smo često jako blizu nekih rješenja, a onda nam nedostaje vrlo malo da bi imali snage donijeti odluku.
Sjetite se Mostara. Mi smo u prvom mjesecu imali završenu priču o Mostaru, a onda se ubace neke sitnice, koje nas onda potpuno odvoje od osnovne ideje. Nadam se da ćemo u naredna tri, četiri mjeseca, iza lokalnih izbora, otvoriti sva ova pitanja kako bi ih riješili daleko prije narednih opštih izbora. Dočekati naredne opšte izbore sa ovakvom strukturom znači apsolutnu krizu, možda i puno temeljitiju, sa mnogo više posljedica. To trebamo izbjeći po svaku cijenu, jer smo to rješenje, kao što ste kazali, skoro dotakli. Mislim da smo blizu da većina stranaka koja danas čini poziciju je za to i onda ne vidim razloga zašto to ne bismo proveli u praksi.
TV1: Referendum u RS je neizostavna tema. Bošnjački političari kažu da ga ne smatraju kao trivijalno pitanje i kažu da nije trivijalno diskriminirati jedan narod, pa ni Hrvatski u RS jednim takvim obilježavanjem. Vi ste bili na obilježavanju 9. januara. Kakav je Vaš stav? Je li ga podržavate, da li ga priznajete i znate li kako hrvatski narod, pa i sama Crkva gleda na RS i na ono što će se dešavati 25. septembra?
ČOVIĆ: Ja imam obavezu da štitim interese BiH. Ja sam član Predsjedništva BiH i to je prije svega. Zbog toga sam u svakom komentaru koji sam davao javnosti, kazao da je odluka Ustavnog suda BiH nešto o čemu se ne raspravlja. Taj segment ne treba doticati kao takav.
Postoji ona druga dimenzija. Moramo izgraditi BiH po mjeri svih, da nema tih napetosti itd. Dejton je potpisan prije već punih 21. godinu. Kako provodimo djelimično taj Dejton, čak smo dobar dio puzajući i promijenili u hodu, mijenjajući ustave FBiH, primarno FBiH i ja vidim tu štetu primarno za hrvatski narod.
Mi imamo realnost RS, šta god ko mislio o njoj. Ja i Vi privatno možemo razgovarati o tome kako vidimo RS, međutim to je realnost jednog projekta. Dok se god taj narod, građani RS ne odluče za neko drugo rješenje, to je to. Kao što mi sada pričamo o FBiH i problemima. Dok se zajedno ne dogovorimo, ostaće ovako. Mogu ja fantazirati o racionalizaciji organizacije BiH, četiri federalne jedinice, ako za to ne budu Srbi, Bošnjaci, to ostaje samo nečija ideja.
Deveti januar je neko odredio kao svoj datum i on se obilježava i slavi punih 24, 25 godina. Zašto bi danas to nekom bilo strateško pitanje? Za mene kao čovjeka, ne više kao državnika, kao predsjednika stranke, zašto je to strateško pitanje? Bez želje da bilo koga povrijedim, prvo ljude koji obilježavaju taj datum, kao i one koji ga osporavaju, to je za mene trivijalno političko pitanje i nije zaslužilo da mu se tri mjeseca posvetimo.
Da vas podsjetim, referendum i tema referenduma su bile pravosudne institucije BiH. To bi bilo suštinski BiH. Onda da bi se izašlo iz problema referenduma, zbog pritisaka vana, prešlo se na obilježavanje dana, pa je došla odluka jednog Ustavnog suda da se tamo preseli to pitanje, jer za narod, kada kažete referendum nešto odlučuje kao veliko. Sada odlučuje samo o danu koji ćemo obilježavati kao dan, ne znam, opštine ili kao dan entiteta ili kao dan ne znam kako će se nazvati taj dan, da ne ugrozi nekoga gore.
Vrlo sam jasno rekao Izetbegoviću zašto bi bio diskriminisan bošnjački narod kada je u pitanju 9. januar, a ne hrvatski narod. Vrlo jasno govorim o tome. Možemo i ovako postaviti pitanje – ljudi su u RS, ako su željeli ojačati taj datum, mogli to ojačati odlukom Skupštine, izvršne vlasti tamo. Opet bi bilo po ustavu, to je njihova nadležnost. Ne, željeo se referendum da bi se upravo pričalo o ovome. Kao, sjetite se onog popisa stanovništva! Koliko smo intenzivno u zadnja tri mjeseca pričali o popisu i ko danas uopšte pominje popis stanovništva. Tako će se i ovaj referendum jednako nespominjati 26. ili 27.
Da li će se održati – ne znam, to odlučuju tamo. Meni se čini da hoće, jer vidim kako su napravili odnose unutar RS, unutar međunarodnih institucija, nemojmo ni to podcijeniti. Tako da se 27. septembra apsoluno ništa novo neće dešavati ovdje.
Ja inače sugerišem svim mojim kolegama koji imaju pravo potezati ustavna pitanja, da li je nešto u skladu sa Ustavom, konkretno BiH, to smo svi mi iz Predsjedništva BiH, to su svi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH, da to sa pažnjom rade. Ne smijemo ni diskriminisati sami Sud, pošto je njegova organizacija malo specifična. Imamo predstavnike dva Hrvata, dva Bošnjaka, dva Srbina, tri međunarodna predstavnika. Više od 90 odluka Ustavnog suda nismo implementirali, a sada kažem da se o njima ne raspravlja, imate da ih provedete kao takve. Većina tih odluka donošena je na jedan skoro jasan nacionalan način unutar strukture tih ljudi. Pošto nemamo pravo to komentarisati, ja zagovaram svima da se time ne bavimo, da prepustimo tim časnim ljudima da odrade svoj posao i da mi ne koristimo instrumente koje imamo da bi nekada zadovoljili unutrašnje potrebe.
Izetbegović je ovo pitanje pokrenuo prije tri ili četiri godine, ono je slučajno došlo u neko vrijeme i sada je postalo tema broj jedan. Sada će doći neko novo pitanje, slično će nešto uraditi ljudi iz RS, pa ćemo doći u istu situaciju. Zato govorm dajte da malo smirimo strasti i još jednom govorim prevažna su pitanja, svako pitanje, ja mislim da mi danas imamo mnogo više prioriteta u BiH.
TV1: Kada je pitanju kanal na hrvatskom jeziku, očekujete li da ova koalicija riješi to pitanje?
ČOVIĆ: Morat će, jer to pokazuje ozbiljnost i odgovornost prema BiH ali i prema standardima koji vrijede u demokratskom svijetu. Nađite jednu zemlju u EU koja ima iole složenu nacionalnu strukturu, jer su to manjine tamo a ne konstitutivni narodi a koja nema kanal na tom nacionalnom jeziku. Uzmite zemlje koje sam sad obišao, jugoistično od nas. Pogledajte kako su definirale statuse tih svojih naroda. Što prije BiH to pitanje riješi izaći ćemo iz problema i osjećaja da vas je neko zakinuo a sa druge strane riješit ćemo pitanje organiziranosti javnog RTV sustava i organizacije te tri kuće koje sada imamo. Jedan od težih problema ili od problema koji je svjesno napravljen teškim je ovaj i danas ga imamo.
Meni s čini da ćemo ga iduće godine ozbiljno rješavati, jer kako riješiti pitanje BHT-a? Ne znam kako će se ljudima isplatit naredna plata, a to je kuća koja bi trebala biti nacionalni ponos svih nas BiH, preko nje ulazimo u sustav Olimpijskih igara, svih sportskih i kulturnih događaja oko nas, a sa druge strane niste im u stanju osigurati ni ono najosnovnije, uvjete za rad, od plaće do materijalnih troškova da ne govorim o nečemu drugom. To je naša odgovornost i siguran sam da se ona ne može rješavati svako šest mjeseci nego moramo sjesti ozbiljno i zato ćemo to morati staviti na dnevni red i trajno riješiti.
(Vijesti.ba / TV1)
