Dvije godine od stupanja na dužnost aktuelnih saziva Vijeća ministara BIH i Vlade Federacije…
Zvizdić i Novalić otvoreno o učinjenom i planovima, autoputu, radnim mjestima, krizi u vlasti …
TV1: Da li ste zadovoljni rezultatima koje ste postigli u protekle dvije godine vašeg mandata?
ZVIZDIĆ: Obzirom na situaciju koju smo zatekli i činjenicu da je BiH, njen ekonomski razvoj i EU put dugo vremena bili u blokadi ja moram kazati da sam zadovoljan sa učincima koje je ostvarilo Vijeće ministara posebno u tri ključna prioriteta koja smo definisali odmah na početku mandata a to su EU integracije, ekonomski razvoj i regionalna saradnja. Prošla godina je bila najuspješnija, godina u kojoj smo uspjeli realizirati sve uvjete za naš ubrzaniji put ka EU, godina u kojoj je prihvaćena naša aplikacija. Trenutno smo u fazi pripreme odgovora na Upitnik što će nam pripremiti prostor za naredni korak koji jeste cilj a to je dobivanje kandidatskog statusa. Zadovoljan sam i sa realizacijom i drugoga cilja a to je dinamizirani ekonomski razvoj jer su svi vitalni ekonomski parameteri u porastu od BDP-a, izvoza, jačanja industrijske proizvodnje i činjenice da je BiH među 20 zemalja svijeta sa najvećim porastom turističkih posjeta, kao i činjenicom da je otvoreno više desetina hiljada radnih mjesta. Povećanje izvoza od 6 posto iz prošle godine govori o tome da naša privreda postoje sve konkurentnija. Više od 72 posto našeg izvoza ka EU što govori i o povećanju kvalitete i konkurentnosti proizvoda. Regionalna saradnja je dignuta na nivo međusobnog razumijevanja i respekta prema osnovnim državnim postulatima kao što je suverenitet i spremnost svih vlada u regionu da se dogovaramo i da kreiramo zajedničke projekte koji su bitni za čitavu regiju. To je pokazao i Samit premijera, bio je to prvi samit regionalnih premijera koji je bio dobra poruka za EU. Kada se sve sabere mogu reći da je ostvaren značajan progres i da stvari koje su vezane za ove prioritete idu u pravom smjeru.
NOVALIĆ: Jesam zadovoljan s tim što je urađeno u ovom prvom poluvremenu. Reforme su bile naša glavna ako ne i jedina preokupacija ali drugo je pitanje je li to moglo brže jer složeno smo društvo pa je to teško pitanje, ali ostvarili smo visok stepen izvršenja Reformske agende koja je međunarodni papir. 21 mjeru smo proveli kroz paralamnet i one djeluju. 15 ih je stalnog karaktera i onih 8 što je prošlo kroz Vladu govori da smo blizu dvije trećine onog što je Vlada uradila. To pokazuje rezultate, da raste industrijska proizvodnja preko 4 posto . Porezi rastu sa 6,17 posto, raste i broj uposlenih. Imamo dvije vrste podataka, statističkih i iz porezne uprave, od 16 do 27 hiljada, nebitno je to, jer postoji rast i nema niko ko se s tim ne slaže, a prvi put poslije rata imamo pad od 18 hiljada nezaposlenih. Mi ćemo nastaviti istim tempom. Reforme i ništa drugo.
Predizborna kampanja počela
TV1: Dostignuća u provođenju reformi pozitivno su ocijenjena od Evropske komisije ali i zvaničnika poput Mogherini i Hana. Dobili ste do sada najpozitivniji izvještaj o napretku zemlje, i onaj prije toga je bio prvi put nakon dugog perioda -pozitivan. Nastavljate graditi put ka EU i NATO integracijama, ne obazirući se na prerano započete predizborne kampanje. Smatrate li da je taj rad jasno vidljiv građanima?
ZVIZDIĆ: Mislim da građani jasno vide da sve vlasti na svim nivoima provode reforme, i da imaju jasne planove i ciljeve provedbe takvih reformi koje bi trebale da donesu benefite za sve građane. Reforme i modernizacija morau ostati dvije ključne riječi za rad svih vlada, ali sve dok konkrento zapošljavanje ne dođe do svake porodice u BiH teško je govoriti o konačnom uticaju. Činjenica je da ljudi koji se ozbiljno bave ekonomijom da su konstatovali da je došlo do ekonomskog rata. U prošloj godini je otvoreno skoro 20 hiljada novih kompanija govori o tome da je probuđen poduzetnički duh, da građani razumiju da je EU put nešto jako važno. Najvažniji je segment zapošljavanja pogotovo će efekete imati mladi ljudi kada ovaj broj o kojem govorimo se poveća na 60, 70, ili 80 hiljada i tada ćemo moći govoriti o pravim efektima. Najvažnije je da se ide u pravom smjeru i da se provode strukturne reforme koje će poboljšati regulatorni okvir što je jako važno i stvoriti ambijet koji će navesti domaće investitore da ulažu u proširanje svoje proizvodnje što će biti prava pozivnica za strane investitore.
TV1: Ovih dana kriza u odnosima stranaka dosla je na najvišu tacku. Neki lideri kazu da nema parlamentarne vecine. Koliko to moze usporiti i obeshrabriti rad VMBIH?
ZVIZDIĆ: Biće vrlo teško jer je skoro nemoguće da izvršna vlast potpuno funkcionalno radi i djeluje ako nema podršku parlamenata koji su organi preko kojih želimo realizirati sve zakone. Moram se vratiti na početak 2015.godine kada su se sve partije na nivou BiH da će podržavati EU put BiH koji podrazumijeva jačanje vladavine prava, regionalnu saradnju, borbu protiv kriminala i korupcije i jačaje svih segmenata društva preko koji idemo ka modernizaciji svih procesa. Vi ste rekli jednu konstataciju koja onemogućava funkcionalno djelovanje. Nažalost prediborna kampanja koja bi trebala biti od maja sljedeće godine sada je već počela. Sličnu stvar smo imali i prošle godine kada su bili lokalni izbori, tako da se stalno vrtimo u krugu izbornih kampanja što loše utiče na sve projekte koje bi izvršne vlasti trebale uraditi do kraja ove godine. Čini mi se da spoj nedovoljne hrabrosti da se zbog idućih izbora povlače ozbiljni potezi je nešto što ograničava efikasno funkcioniranje izvršne vlasti. Spremni smo da i dalje radimo na reformama ma koliko one bolne bile ali bez njih ne možemo govoriti o ozdravljenju našega društva niti o sistemu koji će garantovati novo zapošljvanje. Očekujem da to shvate parlamentarne partije i zastupnici i daće dati podršku onome što znači novi iskorak na EU putu.
Zakon o PIO i problemi boraca
TV1: Tokom gostovanja na našoj televiziji prije nešto više od dva mjeseca najavili ste skoro usvajanje zakona o PIO. Ipak, zakon nije prošao Dom naroda i vraćen je u parlamentarnu proceduru. Šta će biti sa penzionerima?
NOVALIĆ: Radi se o jednom od najvažnijih zakona unutar reformskog procesa jer obuhvata 400 hiljada ljudi. Svi mi osobno imamo svoje prijatelje, očeve, komšije koji su tu. Mi smo kao Vlada dugo radili na tome i napravili smo jedan moderan zakon zajedno sa penzionerima i stručnjacima i mislimo da smo ga napravili kako treba. Drugo je pitanje što on sada teško prolazi prolazi kroz parlament. Meni kao premijeru potvrda da je on uspješan jeste što je predsjednik Udruženja penzionera rekao u parlamentu; molim vas dajte nam taj zakon, on je za nas dobar..Oni koji će ga koristiti smatraju ga dobrim. Vlada ga je usvojila sa minimalnim tehničkim izmjenama i vratila nazad, to govori da je tehnički zakon dorađen. Kada ga usvojimo treba 4 ili 5 mjeseci tehnički da ga pođemo primjenjivati ali sam siguran da će on od 1.1.2018. biti i čvrsto stojim iza toga.
TV1: Opet je aktuelno pitanje boraca. Oni su nedavno protestovali pred zgradom Vlade i tražili da im se vrate oduzeta prava. Ima li Vlada riješenje njihovih problema?
NOVALIĆ: Veoma je to sličan problem kao i sa penzionim sistemom u koji se do sada ulazimo na 11 načina i to želimo izmjeniti sa uredbama. Ako svi uđu u nejednakim uslovima tada nastaje kao u košnici borba da se prava izjednače a isto tako je i sa boračkim kategorijama. Postoji vrlo velik pritisak da se prava izjednače. Vojni osiguranici su izgubili pravo i oni to sada traže nazad, što je opravdano i mi radimo na tome ali nije samo u tome problem. Druge boračke populacije kao što su demobilisani borci, pokretači otpora stalno na nas vrše pritisak da se povećaju prava. Mi radimo na tome da usvojimo jedan krovni zakon i da za 20 godina svaku sljedeću vladu riješimo tog problema, da se ona bavi pravim problemima i da mi to na duži rok riješimo. To podrazumijeva tri stvari; registar boraca da se vidi ko je unutra, drugo je reprezentativnost udruženja jer imamo hiljadu i šesto udruženja i ne znamo s kim da pregovaramo. Mi bi to pretovorili u 10 reprezentativnih udruženja kao što su sindikati sa kojima bi mi razgovarali. Sada imamo 13 tačnih adresa. Na kraju bi stvorili princip da boračka prava neće padati a da naš budžetski dio neće padat, a pošto zbog prirodnog odliva se ipak oslobađa jedan dio novca. Mi planiramo ovo da na duži rok riješimo.
TV1: Je li izvjesno da će se to uskoro desiti?
NOVALIĆ: Ovo je početak procesa. Mi smo zajednički, oba parlamenta, svi predsjednici klubova i koalicioni partneri, sjeli sa boračkim populacijama i složili se da idemo u ovom pravcu. Niko nije bio oponent i do kraja godine to bi trebalo biti riješeno. Tako da bismo kompletnu situaciju u FBiH doveli u stabilno stanje.
TV1: Još jedan problem koji je pred Vladom FBiH. U medijima su se pojavile kontradiktorne informacije a riječ je o Sarajevo osiguranju koje se navodno prodaje za minornu cijenu, spominje se vrijednost od 8 i 14 miliona. Šta je prava istina?
NOVALIĆ: 2012. godine na parlamentu je odlučeno da to preduzeće ide u privatizaciju. Ono ima manjinski udio i mi tu kao Vlada nemamo uticaj, kao što je bio FDS, Bosnalijek, itd. Svake godine Agencija za privatizaciju donese plan poslovanja i tako je došlo na red i Sarajevo osiguranje. Agencija je to odradila i mi smo bez ijedne primjedbe usvojili. Ne može se pominjat vrijednost za koju će biti prodato jer je to proces koji predstoji i koji vodi agencija na čijem čelu je čak SBB-ov kadar koji to provodi autonomno. Vlada osim odobrenja s tim nema nikakve veze. Za koliko će se prodati to zavisi od tima iz agencije a nikako od Vlade. Činjenica je da tamo ima 14 miliona na računu jer to finansijska institucija kao banke, onda se postavlja pitanje je li u bankama novac bankarski, nije to je novac štediša, kao što je tamo novac onih koju su uplatili životno osiguranje. Istovremeno isti broj uposlenih ima u Agramu i oni imaju na računu 67 miliona KM keša koji nije njihov nego od klijenata i blizu 55 miliona KM koje su kupili od Federacije. 120 je u odnosu na 14 velika razlika i ovi bi morali imati još dva da bi zadovoljili minimum. To su manipulacije jer na računu nije njihov novac.
Evropski put neupitan, akcize upitne
TV1: Izlazak Velike Britanije potresa EU. Gubi li BIH tog partnera na putu ka Uniji i postoji li bojazan da ce se Evropa baviti vise unutarnjim probemima i zanemariti prisirenje?
ZVIZDIĆ: Ja mislim da će Evropa nastaviti snažno podržavati EU put BiH a o tome govore i dokumenti koji su potpisani u Rimu. Važno je za nas da je opstala perspektiva proširanja EU za sve zemlje koje žele biti članice i koje ispune sve standarde. Na primjeru Zapadnog Balkana EU pokazuje da je još uvijek atraktivna povezanost zemalja koje su bazirane za zajedničkom i slobodnom tržištu i pružanju šanse za sve. Velika Britanija neće promjeniti odnos prema BiH. Na bazi njemačko-britanske inicijative pokrenut je proces EU integracija BiH. Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije naredne sedmice će posjetiti BiH i potvrditi tu opredeljenost bez obzira što je Britanija počela sa procesom izlaska iz EU , mi znamo koliko uticaj ona ima ne samo unutar EU nego na čitavoj planeti, prema tome tako značajan politički faktor i dalje ostaje prijatelj BiH a o tome govori i aktivnost Britanskog amabasadora u BiH koji je cijelo vrijeme istinski zagovornik evropskih integracija i koji je na svaki naš upit odgovorio kranje profesionalno i sa velikom željom da mi unaprijedimo te procese. Sada je važno da uz reforme implementiramo projekte. Mislim da će prekretnica biti samit u Trstu kada ćemo osim regulatornog okvira početi raditi na implemetaciji projekata važnih za Zapadni Balkan. Puno stvari je do nas i koliko mi budemo radili toliko ćemo i napredovati na EU putu ali sa druge strane EU razumije da njeno značajnije prisustvo ovdje je veoma značajno i pruža važne poruke svim zemljama da je njihova budućnost u EU i da tome svi trebamo ostati posvećeni
TV1: Prošle ste sedmice prisutstvovali otvaranju firme TTU Energetik. Građanima je upečatljivo da više nema radničkih protesta koje su prethodnih godina bili naša svakodnevnica, posebno u Tuzlanskom kantonu. Kako Vlada riješava probleme radnika?
NOVALIĆ: Kada sam imenovan za premijera moj prvi izlazak van Sarajeva bio je dolazak u Tuzlu gdje sam sa premijerom Gutićem kazao hajde da riješimo problem Tuzle, gdje je bilo 7 ili 8 problema od Dite do Aide. Napravili smo program i zajednički počeli restruktuirati ta preduzeća. Neke smo sa privatnim kompanijama dogovorili da ih privatizujemo, nekima smo oprostili dugove, nekima povezali staž a neke preuzeli kroz elektroprivredu kao što je TTU. To su privredni problemi i to za nas nije bio složen problem. Trebalo je ući u svako preduzeće i vidjeti šta je tamo loše. Danas ta preduzeća rade. Mi obećavamo da će raditi i Agrokomerc do kraja mandata, Krivaja, na Konjuhu radimo. U Sarajevu smo riješili pitanje Hidrogranje i ona će se vratiti na tržište BH Airlinesa. Znači praktično bazen Tuzle, Zenice, Bihaća i Sarajeva ćemo riješiti. Pobune više ne dolaze iz toga sektora a posebno ne iz Tuzle, i više se to ne može očekivati.
TV1: Kakvu sudbinu predviđate zakonu o akcizama a koji je i na neki nacin sudbinski za nastavak cestogradnje na sjednici Parlamenta 5.aprila?
ZVIZDIĆ: Taj zakon najbolji je primjer neophodnosti povezane odgovornosti po vertikali, veze između projekata i zakona koje pripremaju izvršni organi vlasti i ispravnog razumijevanja značaja tih zakona koji dolaze prema klubu zastupnika na različitim nivoima. Ne možemo očekivati razvoj ako ne pristupimo unaprijeđenju infrastrukture a da bi nju mogli graditi moramo imati ozbiljna finansijska sredstva koja dolaze iz različitih izvora. U ovom trenutku samo sa nivoa BiH imamo potpisane sporazume u iznosu u skoro 500 miliona KM za izgradnju autoputa i u konačnici moraju postojati instrumenti koji su obezbjeđivanje i sigurnost vraćanja kredita a to su sada akcize. Ako takvo nešto ne postoji onda ne postoje ni prepostavke za dinamizirani ekonomski razvoj, brži protok roba i ljudi i kapitala. Stvari su kauzalno povezane. Očekujem da će oni koji o tome odlučuju razmišljati na ovakav način i da neće politički interesi nadvaladati ovakvo važno ekonomsko pitanje bez kojeg neće biti zatvoren aranžman sa MMF-om. Akcize nisu jedina mjera. Sa MMF-om su se vlasti obavezale da će realizirati 11 mjera od kojih su neke bile vrlo teške i one su zahtjevale ozbiljan pristup i procedure. Usvojeno je samo pet zakona iz bankarskog sektora kojim su nađeni zaštitini mehanizmi da BiH ne doživljava ono što smo imali zadnjih 6 mjeseci da tri ili 4 banke budu likvidirane. Prema tome realizirali smo ogroman broj mjera.
Ja zaista očekujem da će politička prepucavanja biti ostavljena po strani i da će se pažnja usmjeriti na ono što je bitno a to je postizanja aranžmana sa MMF-om koje nije samo pitanje novca nego i nastavka reformi. Poslije toga nam slijedi više desetina strukturnih mjera koje znače restruktuiranje preduzeća, jačanje fisakalne i finansijske odgovornosti a aranžaman sa MMF-om je na neki način signal postizanja vrlo značajnih sporazuma s EBRD-om unutar kojega bh vlasti traže da oni investiraju preko 300 miliona eura na godišnjoj razini, i oni su to prihvatili a time će biti aktiviran sporazum sa Svjetskom bankom i kredit u iznosu od 750 miliona dolara. I u jednom i u drugom aranžmanu mi smo promjenili strukturu namjene tih sredstava i tražili smo da veliki dio njih bude usmjeren u razvoj malih i srednjih preduzeća, ka zapošljvanju mladih ljudi i onim projektima koji će značiti privredni razvoj BiH, kao što je jačanje građevinskog sektora i pitanje energetske efikasnosti, a aranžman sa MMF-om će značiti strukturne promjene i jačanje kapaciteta budžeta. Očekujem da svi pokažemo maksimalnu ozbiljnost kada je u pitanju ovaj set zakona koji je vezan za aranžman sa MMF-om.
118 hiljada ljudi nije imalo topli obrok
TV1: Pred parlamentom će se uskoro naći Zakon o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima. U javnosti postoje brojne dezinformacije na temu ovih zakona pa ja bih vas zamolila da objasnite našim gledaocima njihovu suštinu.
NOVALIĆ: To su ključni reformski zakoni, vrh reforme i odnose se na jako puno građana i pravnih subjekata. Jako je puno dezinformacija. Namjera ova dva zakona koji su komplementarni je bila da uvedemo reda u to područje jer mi jedini imao izraženu neto platu kao neto sa visokim obavezama i onda vrlo velik broj pogodnosti kroz topli obrok, prevoz, nagrade i regeres koje su neoporezive i to je mjesto velikih manipulacija, izvor finansiranja sive ekonomije. Zamjeri se da je oporezivo 72 posto na neto i mi sad to mijenjamo po neutralnom poreznom principu. Država neće ubrati više niti jednu marku, mi to mjenjamo za sistem da je sve oporezivo i sve se zove neto plata što dobijete na ruke ali je sada to oporezivo sa 49 posto što je isto. Isto ubiremo iz plata, finansiramo zdravstvo i penzioni fond. Dvije milijarde i osamsto ubiremo sad isto ćemo i poslije ali unutar toga svi neće proći isto jer nisu svi isto ni isplaćivali topli obrok, neki su u tome pretjerivali. Svi oni koji su unutar jednog neto izdatka davali preko 30 posto imali neoporezivih stavki, oni će proći lošije a ispod 31 posto proći će bolje. Ako je neko na ruke dobijao 1000 KM i 310 KM kroz topli obrok a 690 KM kroz neto platu on će ostati na istom, ako je više od 310 KM platit će višu a ako je ispod 310 KM platit će manju cijenu. Za vašu informaciju 118 hiljada ljudi u FBIH uopšte nije imalo topli obrok i oni će proći bolje.
Drugi zakon koji ide s tim je porez na dohodak, to je naša lična obaveza prema društvu koje plaćamo iz plate. On se radikalno mijenja. Do sada je bio 10 posto i na minimalac i na 10 hiljada. Mi ga sada mjenjamo za trostepeni porez na dohodak. Do 700 KM nema nikako poreza, preko 700 do 1500 KM je 10 posto poreza, a preko 1500 KM je 20 posto poreza. Time teret opterećenja prebacujemo ne samo sa realnog sektora nego sa ljudi koji imaju manja primanja na one koji imaju veća i mislimo da je to pravdeno. 311 miliona KM država za kantone uzima i uzimat će i dalje. To nadzire i MMF i Svjetska banka.
Put Sarajevo- Beograd treba preko Tuzle
TV1: Gospodine Zvizdić, jedinstveno regionalno tržište. Koliko smo blizu toga i koliko smo blizu izgradnje brze ceste Sarajevo – Beograd?
ZVIZDIĆ: Razgovori su počeli. Kada govorimo o brzoj cesti konačna i potpuno definirana trasa još nije dogovorena. Postoji nekoliko opcija povezivanja Sarajeva i Beograda ali suština je ustvari u ideji da želimo značjaniju regionalnu povezanost sa našim susjedima. Želimo da to uradimo i putem željezničke pruge, da se povežemo i sa Crnom Gorom i na tome ćemo aktivnos raditi kao i na početku izgradnje Jadrnako- Jonskog autoputa i činjenici da on mora prolaziti i kroz BiH. To su važni infrastrukturni projekti i BiH će biti dio takvih projekata a tako ćemo našu konkurenost popeti na jedan veći nivo. Što se tiče carinske unija ona će naravno proći kroz različite faze, moraju se naći ozbiljne komparativne analize o prednostima i nedostacima. U ovoj fazi možemo govoriti o formiranju neke vrste zajedničkog tržišta gdje bi na početku države regiona priznavale analize referentni laboratorija svake od država čime naša roba ne bi imala potrebu da dugo stoji na granicama. Govorimo o ukljanjaju nevidljivih carinskih barijera za brži protok roba i o jednom procesu ekonomskog integriranja koji bi u konačnici mogao biti završen sa jedinstvenim tržištem, ali tražimo garancije da takvo nešto neće značiti bilo kakvo usporavanje pojedinačnog i općeg puta Zapadnog Balkana ka EU nego napravit kao generator za to. Nastavit ćemo raditi na regionalnim projektima jer smatramo da to uvezivanje putem cestovne i energetske infrastrukture stvara pretpostavke da ovom tržište stranim investitorima možemo predstaviti kao tržište ozbiljnih potencijala jer svaka pojedinačna zemlja je zaista malo tržište za ulagače koji bi mogli biti integratori proizvodnje. Moramo se predstavljati kao tržište koje ima ozbilje ljudske resurse i čiji resursi čekaju da budu na pravi način valorizirani a to je i interes stranih investitora koji treba da budu ozbiljni ulagači da od toga i mi imamo korist.
TV1: Federalni Parlament je odustao od ideje da trasa autoputa Sarajevo-Beograd prolazi kroz Tuzlu. Da li mislite da je ovo ispravna odluka?
NOVALIĆ: Za mene svakako to nije racionalna odluka i ona nije konačna. Naime, mi smo na sjednici sa Vladom RS-a zadužili dva ministarstva da ispitaju sve mogućnosti i da nam našem zajedničkom sastanku donesu solucije gdje bi se mi odlučili. Ne možemo govoriti da je bilo šta drugo racionalno osim da put ide preko Tuzle, ne zato što ja dolazim iz toga kraja nego zato što je problem Federacije slaba veza između dva najjača kantona, sarajevskog i tuzalanskog. Tu je i većina stanovništva i to je sasvim opravdano. Ali ako gledamo razloge RS-a moramo reći da je i njima to potrebno jer vežu Banjaluku preko Tuzle sa Brčko i Bijeljinom, gdje ima 300 hiljada ljudi. Brčko je zapostavljeno i ono bi tako dobilo pluća a tu je i Posavski kanton. Znači to bi valjalo svima. Tu je milion i pol ljudi, to je najrazvijeniji dio države i ja ću zaista zastupati tu varijantu. Sutra sam sa premijerkom Cvijanović i svaki put koristim priliku da nametnem to rješenje.
TV1: Prioritetni infrastrukturni projekti?
NOVALIĆ: Govori se o ove dvije termocentrale. U završnim smo pregovorima sa Kinezima. Fali nam još mjesec da potpišemo ugovore i da na jesen krenemo raditi. Tu su infrastrukturni objekti na Koridoru VC. Oformili smo fond pri razvojnoj banci koji će služiti za brze ceste, sarajevska zaobilaznica, put prema Goradžu i evo Tuzla ukoliko ne bude ovaj trilateralni put mi ćemo samostalno krenuti u taj projekat brze ceste od Žepča do Tuzle.
ZVIZDIĆ: Više od 11 projekata ćemo predstaviti na samitu u Trstu. No moramo ostati potpuno fokusirani prije svega na 5C zato što je to evropski koridor koji značajno povećava ekonomske kapacitete države i veže nas sa centralnom Evropom a ostale sredstva se mogu koristiti za brze ceste i za bolkju povezanost unutar države. Od projekata svakako je u fokusu i luka Brčko koja ima dodatne poztencijale vezane za dunavsku inicijativu koja veže 14 zemalja a tu su i međunarodne luke kao što je Sarajevo, Tuzla, Mostar i Banjaluka koje iz godine u godinu imaju sve veće potencijale za razvoj zračnog saobraćaja.
NOVALIĆ: Ima jedan projekat koji je vezan za i državni i federalni nivo, ruski dug koji smo već priveli kraju. U Federaciji iznosi 120 miliona KM i već imamo konszenus da taj novac damo za brzu cestu prema Lašvi.
ZVIZDIĆ: On treba biti realiziran to 5.maja.
NOVALIĆ: Da.
(Vijesti.ba)
