Turska će odrediti način finansiranja ceste Sarajevo – Beograd tek kada se BiH i Srbija dogovore o trasi, rekao je Haldun Koč, ambasador Turske u BiH.
“Ono što je preliminarno, trebalo bi dogovoriti samu trasu puta, zato što trasa treba da bude prethodnica svega što je priprema za realizaciju projekta. Dakle, prvo treba definisati trasu na način da to bude jedan usklađeni projekt bh. i srbijanske strane”, rekao je on.
Kako ocjenjujete odnose između BiH i Turske?
BiH ima posebno mjesto za Tursku, ali i Turska za BiH. Nakon skoro godine na ambasadorskoj dužnosti u BiH, mogu reći da postoje brojne sličnosti između BiH i Turske, što naše odnose i naše prijateljstvo zaista čini posebnim. I prije nego što sam postao ambasador, mnogo sam čuo i čitao o vašoj zemlji i dolaskom ovdje uvjerio sam se uistinu kolike su naše sličnosti u svim aspektima društvenog života, uključujući i političke, istorijske i socijalne. Sve to nas obavezuje da uložimo još više napora kako bismo dodatno razvili naše odnose i veze.
Možete li nam reći kakva je turska politika prema BiH?
Uvijek posebno podvlačim važnost koju Turska pridaje BiH kad je u pitanju očuvanje njenog integriteta i kada je u pitanju jedinstvenost i stabilnost, i BiH i Balkana. Turska ima jasno zacrtan pristup u vođenju spoljne politike kad je BiH u pitanju: Turska poštuje prava i konstitutivnost svih naroda u BiH i svoju politiku vodi s podjednakim pristupom prema svima i davanjem jednakih mogućnosti svim narodima u BiH. Tako je bilo do sada i tako će biti u budućnosti, i samo na taj način ćemo raditi. BiH je jedna divna multietnička zemlja kojoj njene etničke i vjerske različitosti daju punu vrijednost i čine je veoma bogatom. Najbolji dokaz za ovakvu zacrtanu politiku Turske su aktivnosti na terenu. U prvom redu, mislim na aktivnosti Turske agencije za međunarodnu saradnju i tursku ZIRAAT banku. Ona ima 30 filijala na svim prostorima u BiH, u Banjaluci, Srebrenici i mnogim drugim gradovima u oba entiteta.
Možete li navesti neke primjere projekata koje ste sproveli?
Recimo, TIKA je provela projekt izgradnje Kulturnog centra u Trebinju, zatim rekonstrukciju mosta Mehmed paše Sokolovića u Višegradu, a primjera ima još veoma mnogo. Naše dalje aktivnosti će se razvijati u produbljivanju ekonomskih odnosa i povećanju ulaganja. Takođe, moram reći da smo zaista ponosni na intenzitet kretanja ljudi. Recimo, “Turkish Airlines” ima dnevno dva leta iz Turske za BiH, a još dvije avio-kompanije imaju svoje redovne linije. A frekventnost saobraćaja i dalje raste, što će, sigurni smo, pospješiti i razvoj turizma i kad je dolazak ljudi iz Turske u pitanju, kao i odlazak ljudi iz BiH u Tursku.
Kakva je sudbina autoputa Sarajevo – Beograd? Naše vlasti ističu da očekuju od Turske da iznese svoj prijedlog finansiranja…
Tema izgradnje brze putne komunikacije između Sarajeva i Beograda prvi put je iznesena na prijedlog turskog ministra ekonomije na trilateralnom sastanku ministara ekonomije Turske, BiH i Srbije. Taj prijedlog dobio je punu podršku. Uslijedio je niz pitanja, nedoumica i zbunjenosti o načinu finansiranja, trasi i slično. Činjenica je i da je na najvišem političkom nivou, na nivou predsjednika Turske, prije nekoliko dana data podrška, kao projektu od velikog značaja za povezivanje dvije zemlje. Turska je, dakle, svoju podršku potvrdila. Ono što je i dalje upitno je način finansiranja i na koji će način Turska podržati taj projekt. Ono što je preliminarno trebalo da se dogovori je sama trasa puta, zato što trasa treba da bude prethodnica svega što je priprema za realizaciju projekta. Dakle, prvo treba definisati trasu na način da to bude jedan usklađeni projekt bh. i srbijanske strane.
Iz RS je rečeno da je važno da se prvo vidi koliki dio puta će prolaziti kroz nju pa da se onda predstavnici RS odluče o projektu…
Turska BiH posmatra kao cjelovitu i nezavisnu državu. Predstavnici na državnom nivou BiH treba da se dogovore sa predstavnicima Srbije o tome koja trasa bi bila finansijski isplativa, kako bi cesta dala uzajamnu korist i jednoj i drugoj zemlji. Ujedno, kada se odluči o trasi, to će nama pomoći da donesemo odluku u vezi sa načinom finansiranja.
Postoji li rok do kojeg će Turska čekati dogovor?
Ovo što ću reći neće biti direktan odgovor na vaše pitanje, ali će svakako biti važna napomena. Treba ubrzati i otkloniti zastoj i prepreke koje stoje na putu. Objektivno gledano, turski građevinski sektor i turske firme u polju niskogradnje zaista su realizovale mnogo velikih projekata i poznate su širom svijeta. One su učestvovale na izgradnji dijela puta Sarajevo – Mostar. Tu se i BiH zaista mogla uvjeriti u kvalitet naših firmi. Želja nam je da turski građevinski sektor, posebno u polju niskogradnje, bude još prisutniji.
Razumljivo je da želite da bude turskih firmi, ali ima li prostora i za firme iz BiH u projektu izgradnje puta Sarajevo – Beograd?
Sam model i metoda izgradnje puta još su nepoznati. Eventualno učešće bilo koga sada je nemoguće potvrditi, bilo da su turske ili bh. firme u pitanju. Međutim, treba razdvojiti ovo što sam rekao generalno o učešću turskih firmi u BiH od ovog konkretnog projekta zato što će modalitet realizacije tog projekta zavisiti od rute i definisanja ostalih pitanja.
Šta se može očekivati u vezi s nastavkom saradnje u izvozu mesa u Tursku i kako od toga mogu profitirati poljoprivrednici iz cijele BiH?
Turska je odlukom dala poseban status uvozu svježeg mesa i proizvoda životinjskog porijekla. Odlukom naše vlade BiH i dalje ima povlašteni položaj u odnosu na druge zemlje. Zaista mi je drago da su i zvaničnici BiH tokom nedavno održanih bilateralnih susreta istakli da je BiH dosegla ravnopravan nivo s Turskom kad je u pitanju izvoz mesa i mesnih prerađevina. Pregovori u tom dijelu naših trgovinskih odnosa još traju, ali se nadamo da će rezultati biti na obostranu korist. Robna razmjena
Kakvi su trgovinski odnosi između BiH i Turske?
Tu je najsigurnije osloniti se na statistiku, koja nam ide u prilog. U 2015. obim trgovinske razmjene iznosio je 524 miliona dolara, što se u periodu koji je uslijedio povećalo na 600 miliona dolara tokom 2016. godine, a podaci prvih sedam mjeseci 2017. pokazuju rast od 10 odsto u odnosu na isti period lani. Vjerujemo da ćemo do kraja godine moći govoriti o cifri od 700 miliona dolara. Naš cilj je milijarda. Kada sam o tome razgovarao s ministrom Šarovićem, on me je ispravio i rekao da smo već dostigli milijardu ako razmjenu pretvorimo iz dolara u marke! U svakom slučaju, maksimalno smo fokusirani na povećanje ovih brojki zato što BiH zauzima posebno mjesto i pažnju turske privrede. Jedan od osnovnih ciljeva nam je povećanje ulaganja, posebno u građevini i turizmu.
Nezavisne novine
