BiH bi mogla doći na crnu listu FATF-a: Prijeti nam poskupljenje kredita

Nedonošenje Zakona o spriječavanju pranja novca i financiranju terorizma koji je nedavno “pao” na Parlamentu moglo bi imati ogromne posljedice na čitavu ekonomiju BiH.  U ovoj ocjeni su danas na seminaru Revicona pod nazivom “Spriječavanje pranja novca i finaciranja terorizma” bili složni predstavnici banaka, osiguravajućeg sektora, te regulatori ovih sektora.

Sudionici su istaknuli da razlog nedonošenja ovog važnog zakona nisu tehnički nedostatci zakona nego razlozi političke naravi.

Ali ono što je zastrašujuće su moguće posljedice na ionako slabu bh. ekonomiju i realni sektor koji će biti isto pogođen u oba entiteta.

Mladen Ćavar, zamjenik ministra sigurnosti BiH, naveo je da svima treba biti jasna ozbiljnost ove situacije. Naime, Komitet Moneyvala (Komitet eksperata za procjenu provođenja mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma), čije zasjedanje počinje 31. ožujka/marta raspravljat će šta uraditi sa BiH budući da ni nakon pet godina nije uspjela donijeti ovaj zakon u koji bi bile ugrađene preporuke Moneyvala.

Posljednji zakon o spriječavanju pranja novca koji je Parlament BiH usvojio datira iz 2009. godine. Taj zakon je trebalo djelimično korigirati prema preporukamna Moneyvala. Od 2009. pa do 2014. smo imali vremena da to uradimo i ugradimo te preporuke i usvojimo zakon. No nedavno je ovaj zakon pao na Parlamentu.

O tome koje posljedice može BiH trpiti zbog ovoga navodi da ne može prejudicirati odluke Moneyvala, ali navodi da se može dogoditi oni svoje negativno mišljenje upute FATF-u tj. Međunarodnoj svjetskoj organizaciji koja se bavi ovom problematikom i koja nas može staviti na crnu listu zemlja zajedno sa zemljama kao što su Ukrajina, Iran, Koreja.

”Ukoliko budemo stavljeni na crnu listu od BiH će se zahtijevati dubinska analiza svih transakcija koje se rade u zemji i sa inozemstvom. Te provjere će dovesti do toga da će se procedure pooštriri i dugo će trajati. Bankarska transakcija će se detaljno provjeravati. Doći će do poskupljenja osiguranja, reosiguranja, može utjecati i na aranžman sa MMF-om te na stabilnost valute što bi imalo višestruke negativne posljedice po oba eniteta BiH i sve segmente ekonomije”, kaže za eKapija.ba Ćavar.

Ćavar navodi primjer Ukrajine, koja se nalazi na crnoj listi i koja trpi štetu od pola milijarde dolara na godišnjoj razini zbog toga.

Edin Karabeg, direktor Sberbank u BiH, kaže da ovdje nije u pitanju bankarski sektor nego čitava makroekonomija. Trebamo biti svjesni ozbiljnosti tematike o kojoj se ovdje radi. Bankarski sektor je samo tehnička podrška za vršenje platnog prometa. Posljedice će imati rezultat poskupljenje sveukupnog života. Ukoliko budemo na crnoj listi bit će otežan platni promet prema inozemstvu i dotok doznaka jer će se svaka transakcija dodatno provjeravati.

”Ukoliko dođe do stavljanja BiH na crnu listu to će imati ogroman utjecaj na dnevni život svakoga od nas. Problem će nastati za poduzetnike i na privredu ove zemlje. Komplikacije će biti vidljive u dotoku  investicija, dobivanju dodatnog kapitala od naših stranih banki- majki. Ako bude usporene transkacije investori će ići tamo gdje im je lakše poslovati”, navodi Karabeg.

Miroslav Miškić, direktor Jahorina osiguranja sa Pala, kaže da svi trebaju biti svjesni da ukoliko ne dođe do usvajanja ovog zakona slijedi nam financijski, komercijalni i reputacijski rizik. “Bez obzira na zakon nama je raditi i pokušati se prilagoditi situaciji i pravilima naše grupe. Ne bismo smjeli pasti na ovom planu jer bi posljedice za sve bile velike. Usvajanje zakona bi nam svima bilo od koristi”, kazao je Miškić. Ukoliko ne dođe do usvajanja zakona navode da će preko insitucija zaduženih za sektor osiguranja djelovati u pravcu donošenja smjernica da bismo mogli da nesmetano radimo dok ne dođe zakon.

Ivan Vlaho, drektor UniCredit bank d.d. Mostar, kazao je da će borba protiv pranja novca, bez obzira na sve biti sve jača u narednom vremenu. ‘‘Obruč se steže sve više oko onih koji peru novac. Sve manje je prostora za one koje žele nelagalno zarađen novac staviti u legalne tokove. Nadam se da neće samo ovaj zakon biti jedina zapreka za napredak zemlje na ovom planu”, kazao je Vlaho.

Sanel Kusturica, predsjednik Udruženja bankara u BiH i direktor Sparkasse bank d.d. je kazao da je BiH na planu sprječavanja pranja novca u boljoj poziciji nego što je to slučaj sa nekakvim drugim pokazateljima.

“Suština je da mi već sada radimo relativno kvalitetno jer sve banke primjenjuju pravila svojih majki banaka”, kazao je Kusturica. On smatra da Udruženje banaka, osiguravajućih kuća, poslodavaca,  vijeća za strane investitore bi trebali pokrenuti  zajedničku inicijativu prema zakonodavnom tijelu da se ovaj zakon što brže usvoji, bez ulaženja u formu kakav će zakon izgledati. ”Suština je da mi napravimo dodatni korak na tome.  Tražmo da se zakon što prije donese jer će svi segmenti imati problema ukoliko se to ne uradi”.

Midhat Terzić, generalni direktor Sarajevo osiguranja, složio se da se konstatacijom da je nedonošenje zakona političko pitanje, a ne rezultat tehničkih nedostataka zakona. Kaže da oni već poštuju smjernice za procjenu rizika za provođenje zakona o sprječavanju pranja novca.  Navodi da u sektoru osiguranja nije bilo pranja novca, ali je bilo pokušaja.

Danijela Kozina

ekapija