Borivoje SIMIĆ: Zašto nam FERK određuje cijenu struje, a ne tržište?

Doista je degutantna odluka Federalne komisije za električnu energiju da odobri poskupljenje struje dvjema elektroprivredama.

Piše: Borivoje SIMIĆ
Indikator

Odluka je tržišno neutemeljena, socijalno neosjetljiva, ali i problematična sa stanovišta nastupajuće liberalizcije tržište električne energije.
Nema ni jednog tržišnog razloga koji bi išao u prilog povećanju cijene struje.
Dvije elektroprivrede stabilno posluju, nakon prošlogodišnje rekordne godine i u ovoj očekuju solidnu dobit.
EPHZHB izvijestila je da je 21. ovog mjeseca ispunila godišnji plan proizvodnje, te najavila da očekuje 20 miliona KM dobiti. Što znači da u hidrološkom smislu godina i nije bila loša. Ni EP BiH se ne može požaliti na ovu godinu, nakon prvog polugodišta imala je dobit od devet miliona KM.
Dakle, elektroprivredama i sa cijenama električne energije koje su na snazi ide dobro.
Na ruku im ide i niska cijena goriva, što je vrlo važno za EP BiH koja ima sedam rudnika uglja i brojne dampere i drugu mašineriju koja obilato troši naftne derivate.
Očigledno da je FERK poskupljujući struju imao na umu vantržišne elemente, a oni su, kako su i sami priznali, vodne i okolišne naknade koje elektroprivrede moraju plaćati lokalnim zajednicama.
Naknade doista nisu male i izlažu elektroprivrede velikom pritisku, ali postavlja se pitanje da li je to nešto što bi FERK trebao da uzima u obzir.
Pored postojećih vodnih naknada propisanih na federalnom nivou, dupliranje vodnih naknada nametnuo je Hercegovačko-neretvanski kanton.
Ovi nameti su problematični, osporavaju ih i same elektroprivrede sa spremnošću da ih obore na Ustavnom sudu FBiH.
Kantoni su se“dosjetili” da krpe budžetske rupe i održe neodrživu administraciju raznoraznim naknadama (poznato je da su nezakonito uvedene zdravstvene markice), a sada FERK teret njihovog plaćanja prebacuje na građane.
Ali, odluka FERK-a baca smutnju i na liberalizaciju tržišta električne energije.
Logično pitanje koje se postavlja jeste zašto se administrativnom odlukom mijenja cijena električne energije sa istim datumom kada treba da tu cijenu reguliše tržište?
Zašto to FERK nameće novu “polaznu tačku” za učesnike tržišne utakmice. Odgovor su već dali i ombudsmeni u svom saopštenju: tržište električne energije kojom treba da se dokine monopol državnih elektroprivreda neće još zadugo profunkcionisati.
U 2015. godini gotovo je vjerovatno da ga neće biti za domaćinstva iako se formalno takva mogućnost otvara.
Iako velik broj privatnih kompanija čeka tržišnu utrku, one će ući u konkuretsku borbu prije svega isporukama struje za velike potrošače, odnosno preduzeća.
Osim toga, liberalizacija je dugotrajan proces koji zahtijeva tehničke uvjete i zagarantovano je da u narednih nekoliko godina privatni ponuđači neće otkinuti značajniji tržišni udio dugogodišnjim monpolistima.
Što je onda odluka FERK-a drugo nego navođenje vode na mlin upravo tim monopolistima, a preko njih i samoj državi i njenim administrativnim dijelovima kako bi amortizirali svoje finansijske probleme?
Stoga sve ovo baca sumnju u rad FERK-a, a što je i u nekim ranijim odlukama ove institucije bio slučaj.
Postoji još jedna dimenzija cijele stvari – i to socijalna.
Električna energija, koja je u BiH uz Bugarsku najjeftinija u Evropi, svih godina je svojevrsni socijalni ventil za stanovništvo, koje je kao što znamo sa albanskim najsiromašnije u Evropi.
Ne samo da nije mario za tržišne paramatre, nego je FERK pokazao i socijalnu neosjetljivost pokupjevši struju za domaćinstva.
S obzirom na sve, zaštitnici potrošača trebali bi razmotriti mogućnosti da odluku o poskupljenju struje pokušaju oboriti na sudu.
Čini se da elemenata koji je čine upitnom ima?