Digitalizacija: Hoćemo li nakon 17. juna gledati mrak na TV ekranima?

Projekcijom dokumentarnog filma Izgubljeni signal demokracije koji govori o gašenju ERT – Javne RTV u Grčkoj, u sarajevskom Media Centru započela je debata o sudbini Javnog RTV sistema u BiH.

Javni RTV sistem u našoj zemlji čine tri javna emitera: BHRT, Federalna RTV i RTRS.
Pred domaćim javnim emiterima nalaze se veliki problemi, od kojih se najvažniji, zvani digitalizacija, mora riješiti do 17. juna. U protivnom, gledatelje očekuje crn ekran, isti kakav su vidjeli gledatelji u Grčkoj tokom perioda u kojem je njihova ERT, odlukom vlade, bila zatvorena.

Kako smo došli u ovu fazu?
Građani Grčke povratak ERT-a zahtijevali su na masovnim protestima, ističući da je javni emiter garant demokracije. Malo je razloga za vjerovanje da bi i kod nas ljudi izašli na ulice u slučaju gašenja javne RTV, objasnila je Hanka Vajzović (DF), zamjenica predsjedavaćeg Komisije za komunikacije PSBiH. Ona je postavila pitanje – kako smo došli u ovo. Smatra da je za situaciju u kojoj se nalazimo “kriv”, između ostalog, iznimno nizak nivo medijske političke pismenosti. S druge strane, politika jedva čeka da se Javni RTV sistem uruši. Čak i mnogi zastupnici pozivaju na neplaćanje takse, pod različitim argumentima. Srpska demokratska stranka npr. ima prigovor da je javni RTV servis u RS-u u rukama samo jedne političke opcije. Hrvatska demokratska zajednica ima argument da nema kanala na hrvatskom jeziku.

Mehmed Agović: Prvi korak novog Vijeća ministara BiH morao bi biti deblokada digitalizacije

Često se RAK kritizira da nije uradio mnogo za spas JSBiH. O stvarnoj poziciji Državne agencije za telekomunikacije i šta se uopće može uraditi po tom pitanju govorila je Helena Mandić, direktorica za emitiranje RAK-a.

“Svi mogući rokovi su probijeni”, rekla je.

“Od 2006. godine su rađeni projekti strategije za prelazak na digitalno emitiranje. Prvi rok prelaska bio je 1. decembar 2011. Trebalo je nekoliko godina da se sastavi interresorna radna grupa. U kontaktima s Vijećem ministara mijenjali su s rokovi, a ono što je sasvim izvjesno jeste to da je pitanje digitalizacije kod nas političko pitanje. U novembru je dogovoren set interventnih mjera, o čemu je informiranje Vijeće ministara, o čemu se do sada niko nije očitovao.”

Zvanična politika u entitetu Republika Srpska navodi kako je za stopiranje u procesu digitalizacije odgovorna neadekvatna tehnika koju je nabavilo Ministarstvo za promet i veze. No, čak i kada bi postojala politička podrška, nije izvjesno da bismo do 17. juna mogli preći na digitalno emitiranje.

Za opremu je izdvojeno sedam miliona KM. Dio je instaliran u Federaciji, a dio koji je namijenjen RS-u je u magacinu, s obzirom na to da RTRS ne želi instalirati tu opremu. Izgleda da je RTRS-u u interesu izlazak iz Servisa, odnosno autonoman položaj, istaknuo je Mehmed Agović iz Ministarstva za komunikacije. Ukoliko bi Vijeće ministara donijelo odluku, ta oprema bi se mogla instalirati i proces digitalizacije ne bi bio upitan.

Digitalizacija je političko pitanje
Politika mudro čeka na gašenje emitera, objasnio je Enes Osmančević, učesnik debate.

“Javni RTV servis ima obavezu da proizvodi demokraciju, a to mnoge političke stranke vide kao problem. Kod nas je na snazi tendencija partijske, oligarhijske svijesti. Takvoj svijesti ne treba pluralizam, otvaranje, takve politike su same sebi dovoljne. One ne vode računa o javnom interesu, a partikularne interese prikazuju kao masku da prikriju interese isključivo stranke. Digitalizacija koja sobom nosi standardizaciju jeste problem za oligarhijsku svijest”, naveo je Osmančević.

“Drugi problem je što je kod nas paradoksalna situacija da nam Javni servis istovremeno i sadrži i nacionalne emitere”, dodao je Osmančević.

Kroz razgradnju Javnog RTV Servisa pokušavaju se legalizirati ratni politički ciljevi, podjela zemlje, naglasio je Šemsudin Mehmedović, član Komisije za telekomunikaciju.

“Sarajevska kotlina će morati čuti i ono što se dešava i izvan Sarajeva. Nemojte banalizirati, jer ovo što ste danas raspravljali jeste politizacija, rekao je predstavnik HDZ-a iz Komisije za promet i komunikacije Nikola Lovrinović. “Znate li šta uistinu treba ovoj državi? O kakvom to medijskom jedinstvu govorite u državi, ako ne pitate javnost koja se zove hrvatska javnost? To su percepcije države o kojima možemo raspravljati. Zakon nije sproveden, nelegalno se napalćuje pretplata. Mi na ovim servisima nikada nemamo šansu da raspravimo šta, npr. znače dvije škole pod jednim krovom… Ja sam dijete ove države i hoću ovdje živjeti, ali hoću da u njoj bude i kako bih ja volio da bude. Stranka kojoj pripadam želi riješiti ovaj problem” rekao je Lovrinović.

Po HDZ-u, kaže on, trebalo bi donijeti novi Zakon u RTV sustavu. Postojanje kanala na hrvatskom jeziku jedno je od ključnih pitanja, a time će se riješiti i pitanje pretplate, naglasio je.

Hoćemo li gledati u mrak?
Šta će se dešavati nakon 17. juna? “Ekrani neće biti zamračeni, već će se program nastaviti emitirati dok ga ne pokrije signal iz susjednih zemalja”, kazala je Helena Mandić. Također, kablovski operateri će imati obavezu emitiranja javnih servisa, kao i ostalih stanica koje proizvode program na teritoriji kablovskih operatera. Tako će barem oni koji prate program putem kabla imati priliku gledati domaće televizije.

Grčki scenarij, prema kojem bi odlukom vlade došlo do gašenja Javnog RTV servisa, mogao bi se ponoviti i kod nas, istaknuli su učesnici.

Pitanje je ko bi se zabrinuo ako se to desi.

V.A.Z., Radiosarajevo.ba