Dijaspora nas hrani
Dijaspora u BiH šalje ogroman novac, radi se o milijardama. Međutih iznosi koji se šalju su sve veći što pokazuju i podaci Centralne banke BiH.
Kako navode u izvještaju za prvih šest mjeseci doznake iz inostranstva iznosile su 1,28 milijardi maraka, što je za 20 miliona više nego u istom periodu lani.
Takođe sredstva koja su primljena tokom 2017., bila su veća za u odnosu na godinu ranije za 170,5 miliona KM ili 7,2 posto.
Sredstva koja u zemlju ulaze posredstvom doznaka iz inostranstva od 1998. godine se vidi iz sljedeće tabele
Uplate iz dijaspore po godinama
| Godina
|
Iznos u milijardama maraka |
| 2018. prvih 6 mjeseci | 1,2 |
| 2017. | 2,5 |
| 2016. | 2.4 |
| 2015. | 2.4 |
| 2014. | 2.3 |
| 2013. | 2.2 |
| 2012. | 2.1 |
| 2011. | 2.1 |
| 2010. | 2.0 |
| 2009. | 2.0 |
| 2008. | 2.5 |
| 2007. | 2.8 |
| 2006. | 2.5 |
| 2005. | 2.0 |
| 2004. | 2.3 |
| Od 1998. do 2003. na godišnjem nivou stizale su oko 2 milijarde KM | 12.0 |
| UKUPNO | 45. 4
|
Procjenjuje se da je iznos novčanih doznaka iz dijaspore i dvostruko veći putem “neformalnih” novčanih transfera ili “iz ruke u ruku”, koji nisu registrovani u platnom prometu, i služe uglavnom za plaćanje računa, kupovinu hrane i ostale troškove u domaćinstva, dok se rijtko koriste za ulaganja u neka biznis. U zvanične brojke nisu uključena ni sredstva koja dijaspora u ljetnim danima, tokom boravka u BiH, potroši u našoj zemlji.
Obzirom da sva dosadašnja istraživanja pokazuju da novac koji pristiže iz dijaspore građani u BiH koriste isključivo za puko preživljavanje, dr. Mirzu Emirhafizovića, profesora na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu pitali smo koliko je to zapravo loše po bh. ekonomiju.
Kaže da pojedini istraživači koji su analizirali ovu problematiku smatraju da novčane doznake iz inostranstva, koje migranti najčešće šalju svojim srodnicima, imaju i svoju negativnu stranu iz nekoliko razloga. Najprije, jer se tim novcem najvećim dijelom pokrivaju životni troškovi, što znači da se ne radi o ulaganjima u razvojne projekte. Nadalje, novčane doznake mogu destimulativno utjecati na radno sposobne osobe s osiguranim prihodima po toj osnovi, jer zbog niskih zarada i nezadovoljavajućeg tretmana radnika skloniji su neprihvaćanju, odnosno odustajanju od poslova koji se nude na tržištu rada. Profesor Emirhafizović naglašava kako ne treba zaboraviti ni svojevrsnu zavisnost o redovnim prihodima iz inostranstva koji su, u slučaju BiH, u značajnoj mjeri zaslužni za “popravljanje“ socijalne slike njenih stanovnika.
Pored svega navedenog, naglašava, tu su i loš ekonomski ambijent, nestabilna politička situacija, sistemska korupcija i troma administracija koji su djelovali kao snažni repulzivni faktori za mnoge migrante iz BiH koji su bili zainteresirani investirati svoj kapital u BiH.
Šta nas čeka
Predstavnici bh dijaspore već duže vrijeme upozoravaju na još jedan problem koji nas čeka u skoroj budućnosti, a to je da se krug onih kojima se u BiH pomaže sužava, kompletne porodice posljednjih godina odlaze odavde, najmlađi se sve više osjećaju kao Austrijanci, Nijemci, Šveđani, a manje kao Bosanci i Hercegovci, a značajan dio ljudi koji primaju pomoć u BiH umire. Stoga jačanje veza između BiH i njenog brojnog iseljeništva vide kao izuzetno važno pitanje koje zavređuje veću pažnju i nadležnih institucija i javnosti.
Buka
