PolitikaSvijet

Sve što trebate znati o Jeruzalemu, svetom gradu triju religija

PANDORINA KUTIJA KOJU JE OTVORIO TRUMP: Sve što trebate znati o Jeruzalemu, svetom gradu triju religija

Američki predsjednik Donald Trump objavio je da SAD priznaju Jeruzalem za prijestolnicu Izraela. Malo je reći da je i sama najava ove Trumpove odluke izazvala brojne reakcije u svijetu, i usput dodatno zaoštrila odnose Izraela i Palestine. Zbog čega je Jeruzalem toliko bitan?

 

I Izraelci i Palestinci Jeruzalem smatraju svojom prijestolnicom. Trumpova najava o priznavanju Jeruzalema za glavni grad Izraela došla je nakon priča o premještanju ambasade iz Tel Aviva u Sveti grad, čime bi se napravio svjetski presedan. I dok Trump ima svesrdnu podršku Izraela, među Palestincima je upravo postao najomraženiji čovjek na svijetu.

 

Foto: AP

 

Zbog čega je proglašenje Jeruzalema za prijestolnicu Izraela toliko odjeknulo u javnosti?

 

Konačni status Jeruzalema oduvijek je bila jedna od najosjetljivijih tema u konfliknom odnosu Izraela i Palestine. Odluka SAD-a da proglase Jeruzalem prijestolnicom Izraela, u očima većeg dijela svijeta je shvaćena kao odluka o nečemu što nije njihov posao, smatra dopisnik CNN-a iz Jeruzalema.

 

Priznavanje Jeruzalema vodi ka premještanju ambasade SAD-a iz Tel Aviva u taj Sveti grad, čime bi se “zacementirao” izraelski suverenitet nad njim.

 

Kako bi funkcioniralo premještanje ambasade?

 

Logistički gledano, selidba bi bila veoma jednostavna. U Jeruzalemu već postoji američki konzulat, dok je ambasada i dalje u Tel Avivu. Amerikanci bi jednostavno zamijenili imena i funkcije dvije zgrade: konzulat u Jeruzalemu bi postao ambasada, a ambasada u Tel Avivu bi postala konzulat. Jedino bi se ambasador morao preseliti iz svoje rezidencije.

 

Foto: EPA

 

Međutim, to je samo tehnički dio, a samim tim i najlakši. Premještanje ambasade znači i ulazak u seriju diplomatskih rizika i okidač za krizu u odnosima sa arapskim državama. Ne isključuje se ni mogućnost nasilnih protesta ispred američkih ambasada širom svijeta.

 

Premještanje ambasade imalo bi odjek daleko dalje od Jeruzalema. Trump bi na ovaj način naglavačke izvrnuo 70 godina međunarodnog konsenzusa i rada UN, i prema mišljenju mnogih analitičara, zakucao ekser u srce svih pokušaja primirja između Izraela i Palestine.

 

Povijest kaže…

 

Plan o podjeli koji su 1947. iscrtale UN klasificirao je Jeruzalem kao “zaseban, trokonfesionalni međunarodni grad”. Međutim, rat koji je naredne godine uslijedio nakon proglašenja nezavisnosti Izraela za sobom je ostavio potpuno podijeljen Jeruzalem. Kada su borbe konačno završene 1949. godine, granica primirja, često nazivana i “zelena linija” s obzirom da je na prvobitnoj mapi iscrtana zelenom bojom, označavala je da kontrola nad zapadnim dijelom grada pripadne Izraelu, dok bi istočni dio, u kojemu se nalazi i čuveni Stari grad, kontrolirao Jordan.

 

Foto: AP

 

Kada se to promijenilo?

 

Tokom Šestodnevnog rata 1967. godine, Izrael je zauzeo (UN i većina njenih članica imaju stav da je to bila okupacija) istočni Jeruzalem. Od tada se čitav grad nalazi pod kontrolom Izraelaca. Međutim, uprkos tome što takav status stoji već ravno pola stoljeća, Palestinci i jedan dio međunarodne zajednice istočni Jeruzalem vide kao prijestolnicu buduće države Palestine.

 

Tko živi u Jeruzalemu?

 

U svetom gradu živi oko 850.000 ljudi: 37% su Arapi, a 61% Jevreji, glase podaci nezavisnog “Jeruzalemskog instituta”. Jevrejska populacija uključuje i oko 200.000 ultraortodoksnih Jevreja, dok ostatak čine cionisti i sekularni Jevreji. Arapi kršćanske vjeroispovijesti čine 1% stanovništva.

 

Foto: EPA

 

Što se Palestinaca tiče, veliki dio njihove populacije nastanjen je upravo u istočnom Jeruzalemu. Većina naselja su potpuno i strogo podijeljena na izraelske i palestinske, ne računajući par “pomiješanih” izuzetaka.

 

Jesu li neke države u prošlosti imale ambasade u Jeruzalemu?

 

Da. Prije 1980. godine nekoliko zemalja imalo je ambasade u svetom gradu, poput Holandije ili Kostarike. Međutim, u srpnju 1980. godine, Izrael je donio zakon po kojemu se Jeruzalem proglašava “ujedinjenom prijestolnicom Izraela”. Vijeće sigurnosti UN odgovorio je rezolucijom koja osuđuje “izraelsku aneksiju istočnog Jeruzalema”, koja je okarakterizirana kao “kršenje međunarodnog prava”, o čemu je pisao i “Guardian”.

 

Dakle, ambasade su se preselile iz Jeruzalema?

 

Točno. Posljednje države koje su premjestile svoje ambasade iz Jeruzalema bile su Kostarika i El Salvador 2006. godine, čime su se pridružile ostalim državama koje su svoja diplomatska predstavništva otvorile u Tel Avivu. Tako danas u Jeruzalemu nema nijedne ambasade, dok ih u Tel Avivu ima 86.

 

Foto: EPA

 

A konzulati?

 

Neke države imaju svoje konzulate u Jeruzalemu, uključujući i SAD, i to u zapadnom dijelu grada. Ostale zemlje, poput Velike Britanije i Francuske svoje konzulate imaju u istočnom dijelu grada, i oni služe kao predstavništva tih zemalja za odnose sa Palestinom (iako cio grad kontroliraju Izraelci).

 

Koja je pozicija Amerike?

 

SAD nikada nisu imale ambasadu u Jeruzalemu. Ona je oduvijek bila u Tel Avivu. Ipak, još od 1989. godine Izrael Americi iznajmljuje zemljište u Jeruzalemu, i to kao “zakup za mjesto nove ambasade”. Zemljište je zakupljeno na 99 godina, a cijena je JEDAN DOLAR GODIŠNJE. Do danas na zemljištu nije bilo građevinskih radova, te je na tom mjestu i dalje prazno polje. Međutim, Trump bi to mogao promijeniti.

 

Što se potom dogodilo?

 

Već 1995. godine, američki Kongres donosi zakon po kojem se zahtijeva da SAD premjeste ambasadu iz Tel Aviva u Jeruzalem. Pristalice ovog zakona insistirale su na tome da Amerika poštuje odluku Izraela o prijestolnici, i u skladu sa njom organizira diplomatske aktivnosti i predstavništva.

 

Zbog čega onda ambasada i dalje stoji u Tel Avivu?

 

Svi američki predsjednici od 1995. godine – Clinton, Bush i Obama, odbijali su premjestiti ambasadu, a kao glavno obrazloženje isticali su zaštitu bezbjednosnih interesa države. Svakih šest mjeseci predsjednici su potpisivali dekret kojim se zaobilazi odluka Kongresa i odlaže relokacija ambasade.

 

Foto: EPA

 

Kako Izrael reagira na ove poteze?

 

Izraelska vlada je na sva zvona zahvalila Trampu na naporima da premjesti ambasadu, i nazvala ga “najhrabrijim američkim predsjednikom u posljednjih nekoliko desetljeća”. Gradonačelnik Jeruzalema Nir Barkat jedan je od najglasnijih u pohvalama, te je pokrenuo kampanju nekoliko dana pred Trumpovu inauguraciju, pružio mu punu podršku, ali istovremeno i podsjetio tada budućeg predsjednika SAD na “data obećanja”.

 

Foto: EPA

 

Što će bit s Palestincima?

 

Palestinski lideri žestoko urgiraju da Trump odustane od najavljenog poteza, ističući da će to biti “dosad nezabilježeno kršenje međunarodnog prava”, ali i “ogroman udarac mirovnom procesu”. Predsjednik Palestine Mahmud Abas apelirao je na sve svjetske lidere, uključujući predsjednika Rusije Vladimira Putina i kralja Jordana Abdulaha da “utiču na Trampa da promijeni svoje mišljenje”.

 

Palestinska oslobodilačka organizacija najavila je poništavanje odluke o priznanju Izraela, i prijeti otkazivanjem svih dosadašnjih sporazuma između Izraela i Palestine ukoliko Trump prizna Jerulazem kao glavni grad.

 

Foto: EPA

 

Uz sve to, postoji veliki strah da će potez američkog predsjednika pokrenuti talas nasilja i uličnih demonstracija širom svijeta, gdje god postoji arapska populacija, kao i američka i izraelska ambasada ispred koje će protestirati.

 

Povijest grada seže unatrag do četvrtog tisućljeća prije nove ere, što ga čini jednim od najstarijih gradova u svijetu. Jeruzalem je najsvetiji grad judaizma i duhovni centar jevrejskog naroda još od desetog stoljeća prije nove ere. Također, u njemu se nalaze povijesne lokacije značajne za kršćanstvo, a muslimani ga priznaju za treći najsvetiji grad. Iako ima površinu od svega 0,9 km², Stari grad je dom povijesnim mjestima od velike važnosti za tri najveće svjetske monoteističke religije (između ostalih Džamija al Aksa, Zapadni zid (tzv. Zid plača), i Crkva svetog Groba). Stari grad, mjesto svjetskog naslijeđa, je tradicionalno podijeljen na četiri dijela: jermensku, kršćansku, židovsku i muslimansku četvrt. Stari grad je nominiran za uvrštavanje na listu Mjesta svjetskog naslijeđa koja su u opasnosti od uništenja. Na ovu listu ga je nominirala država Jordan 1982. godine. U toku svoje povijsti grad je bio uništen dva puta, pod opsadom 23 puta, napadnut 52 puta, a 44 puta je bio zauziman.

 

(Blic / SB)

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close