Kolektivni centar Belvedere, nadomak Goražda, na istoku Bosne i Hercegovine, septembar 2020.
Unutar granica Bosne i Hercegovine i inozemstvu trenutno živi 108.158 raseljenih i izbjeglica iz ove zemlje, prema zvaničnim podacima državnog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice.
Kad je potpisan Daytonski mirovni sporazum 14. decembra 1995. godine procijenjeno je da je raseljeno više od dva miliona ljudi, polovica od ukupnog broja prijeratnih stanovnika.
Iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH navode da je “veoma teško utvrditi stvarni broj raseljenih osoba”, kao i da je “potrebno izvršiti reviziju statusa”.
Pojašnjavaju kako su mnoge osobe zadržale status raseljene osobe “zbog ostvarivanja prava iz radnog odnosa i prava iz zakona o socijalnoj zaštiti”.
Iz ovog ministarstva navode da je UNHCR s partnerima uradio istraživanje na terenu i procijenio da trećina evidentiranih spada u ranjivu kategoriju: invalidi, teški bolesnici, samohrani roditelji, stariji od 60 godina i slično.
Navode i kako je veliki broj ljudi “de facto raseljen, ali nije tako službeno registriran”.
Koliko je novca potrošeno na povratak izbjeglica u BiH?
U povratak raseljenih osoba do sad je uloženo oko dvije i pol milijarde eura osiguranih iz donacija i budžeta u periodu od 2009. do kraja 2022. godine, prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Za period od 1995. do 2009. godine, vlasti nemaju zvanične podatke.
Formirano je više parlamentarnih istražnih komisija na raznim nivoima, ali konačna brojka nikad nije utvrđena, posebno, jer su međunarodne organizacije implementirale svoje projekte bez učešća domaćih vlasti. Ne postoje ni zvanične procjene.
Neke studije govore da je u prvih pet godina nakon rata u BiH donirano između 46 i 53 milijarde eura.
Proces povratka zvanično nije završen
U Daytonski mirovni sporazum je ugrađen Aneks VII prema kojem vlasti moraju osigurati sve uvjete da se sve raseljene osobe vrate u svoja prijeratna mjesta stanovanja.
Vlada Federacije BiH i deset kantona u ovom entitetu imaju ili posebno ministarstvo ili odjel unutar ministarstva za socijalnu zaštitu koje je nadležno za izbjeglice i povratnike.
Republika Srpska je krajem 2018. godine osnovala sekretarijat za raseljena lica i migracije koje je preuzelo obveze ministarstva koje je ukinuto te godine.
Vlada Brčko distrikta BiH, kao treće administrativne jedinice, ima poseban odjel za izbjeglice.
Deseci miliona budžetskih eura i dalje se svake godine se potroše na njihov povratak, što je obveza vlasti sve dok Parlamentarna skupština BiH ne proglasi da je proces povratka završen, kako se navodi u Izvještaju o realizaciji Revidirane strategije za provedbu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma za 2022. godinu.
Život u kolektivnim centrima
Bosna i Hercegovina i Razvojna banka Vijeća Evrope potpisale su 2014. godine kreditni sporazum vrijedan 104 miliona eura.
Tim novcem trebalo bi se izgraditi 2.215 stambenih objekata u koje će do kraja 2024. godine biti preseljeno oko 5.600 interno raseljenih osoba u BiH koje borave u kolektivnim centrima.
Stanari kolektivnih centara su osobe u stanju socijalne potrebe, starije i bolesne osobe, izbjegle i raseljene osobe bez ili s minimalnim primanjima.
Do kraja 2022. godine izgrađeno je 1.070 stambenih jedinica, a započeta je izgradnja 787 stambenih jedinica. Uglavnom su to zgrade s više stanova.
Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, uručila je 1. novembra 2023. godine ključeve 27 takvih stanova izgrađenih u Vogošći kod Sarajeva, a čiju izgradnju je financirala i EU.
Do kraja ove godine predviđeno je potpisivanje ugovora o izgradnji preostalih 358 stambenih jedinica i sve bi trebale biti useljene tokom 2024. godine.
Povratnici bez struje
Za projekte elektrifikacije stambenih jedinica raseljenih osoba i povratnika, u periodu od 2009. do 2020. godine uloženo je blizu devet miliona eura u više od 60 općina u BiH za više od 2.400 korisnika.
Vlasti nemaju podatke za period od kraja rata 1995. godine do 2009. godine.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH navodi da oko 700 obnovljenih povratničkih stambenih objekata krajem 2022. godine nije imalo struju.
Za izgradnju električne mreže i priključenje je potrebno oko sedam miliona eura, prema podacima koje je 15 općina iz RS-a i devet iz Federacije BiH poslalo ovom ministarstvu.
https://www.slobodnaevropa.org/a/izbjeglice-povratnici-bih/32058039.html
