logo
VGT

Šta se krije iza priče o bogatim Arapima koji kupuju zemlju oko Sarajeva

Objavljeno prije 3 mjeseca . u čet, jul 20th, 2017

INTERVJU

BUKA intervju: Šta se krije iza priče o bogatim Arapima koji kupuju zemlju oko Sarajeva

Novi film iz serijala AFERA nosi naziv “Arapsko proljeće u zlatnoj dolini” i govori upravo o tome. Njegov autor , dugogodišnji istraživački novinar i urednik Amarildo Gutić govori u intervjuu za BUKU o tome ko kupuje zemlju oko Sarajeva, ko su ljudi koji dolaze u BiH i kako teče kupovina zemljišta. Hoćemo li postati robovi u sopstvenoj zemlji, radeći manuelne poslove za stranu klijentelu iz arapskih zemalja…

Da li vam je poznato da samo na području Ilidže i Visokog posluje više od 300 agencija za nekretnine čiji su vlasnici iz arapskih zemalja? Da li vam je poznato da je počela ili je u pripremi gradnja 80 stambeno-turističkih naselja na širem području Sarajeva koje finansiraju firme u vlasništvu državljana tih zemalja?

Stotine tih firmi je fiktivno registrovano samo da bi vlasnici ubrzano kupovali brojne nekretnine, kuće i zemljišta i to ona koja su u blizini vodenih tokova i izvorišta. Porijeklo tog novca za neke projekte još je predmetom istrage. Ko kupuje i gradi tolike stambene jedinice, za koje namjene i za koga, da li je posrijedi samo interes za turističku posjetu BiH ili postoji plan njenog naseljavanja?

Novi film iz serijala AFERA nosi naziv “Arapsko proljeće u zlatnoj dolini” i govori upravo o tome. Njegov autor , dugogodišnji istraživački novinar i urednik Amarildo Gutić govori u intervjuu za BUKU o tome ko kupuje zemlju oko Sarajeva, ko su ljudi koji dolaze u BiH i kako teče kupovina zemljišta. Hoćemo li postati robovi u sopstvenoj zemlji, radeći manuelne poslove za stranu klijentelu iz arapskih zemalja…

 

Amaridlo, Vaš film govori o građanima prije svega arapskog poluostrva koji dolaze u BiH i kupuju vrijedna zemljišta , koji grade naselja u okolini Sarajeva. Izgleda kao fina priča o bogatim Arapima koji dolaze da ulažu svoj novac i da pomažu BH privredu? Je li to baš tako?

Kratak i razumljiv odgovor na to pitanje dao je akademik Esad Duraković, riječ je o kupovini zemljišta i drugih nekretnina, ne o investiranju u neku fabriku koja će dugoročno zaposliti određeni broj ovdašnjeg stanovništva. Kratkoročno biće posla za građevince, te poslije izgradnje za one koji će održavati objekte. Pitanje je koliko će država od svega toga imati finansijske koristi, jer u filmu je jasno rečeno da postoje nezakonite kupoprodaje, da se ne plaća porez na promet nekretnina, da se eventualno uplaćuju doprinosi na minimalne plate onih koji su prijavljeni kao zaposleni i tako redom.

U filmu taksativno nabrajate koliko je takvih naselja u procesu izgradnje. Možemo li reći za koji broj ljudi se prave ova arapska naselja? I koliko je zemljišta za njih već rezervisano? 

Jedan od problema jeste dobijanje zvaničnih podataka kako o zahtjevima za izgradnju, davanju dozvola za iste pa do razmjere kupovine raznih nekretnina. I Ured za poslove sa strancima kao zvanična, državna institucija doživljavala je opstrukcije onih koji bi te podatke trebali imati i dati na uvid. Pripremajući film koristili smo razne zvanične i nezvanične metode kako bi imali barem približan broj takvih projekata i kupovine zemljišta. Te podatke smo naveli u filmu. Mislim da je broj i veći, jer bi vjerovatno trebalo još nekoliko mjeseci da istražujemo jednu po jednu katastarsku općinu kako bi kompletirali sve podatke.

Na koji način se kupuju zemljišta u okolini Sarajeva? Koji je tzv. modus operandi?

Kada je ta kupoprodaja počela, prije približno 4 godine, kupovano je zemljište bez mnogo medijske pompe za tu namjenu i kupci su većinom bili bh državljani. U međuvremenu su oni dio zemljišta prodali arapskim firmama ili agencijama za promet nekretnina, koje su ga potom eventualno proširenog za još neki susjedni plac prodavale dalje, pa imamo primjera da je jedno zemljište preprodavano 3-4 puta. Uporedo je rasla i cijena, pročulo se da se za zemljište dobro plaća. I to je opisano u filmu.

Ako sam dobro razumio, zemljišta se dakle kupuju preko fiktivnih firmi, jesu li nadležne institucije upoznate sa problemom takvih firmi u BiH? U vašem filmu vidimo kako inspektori obilaze sjedišta firmi ali da nikog nema. Sve se dakle odigrava poprilično sumnjivim načinom?

Nisu sve firme bile fiktivne, ali veliki broj jeste, oko 500 prema zvaničnim podacima. Ured za poslove sa strancima je izvršio jednu veliku kontrolu, koja se naravno i dalje odvija i ono što je bilo u njihovoj nadležnosti završio. Problem je sa firmama koje postoje nekoliko godina, nemaju niti marke transkacije, a kupuju nekretnine. E tu dolazimo do pitanja porijekla novca, njegove legalnosti i da li neko na taj način „pere“ novac zarađen nezakonito. Svaki slučaj treba pojedinačno ispitati, a to je nadležnost SIPE. Kako je u pitanju istraga koja zahtjeva međunarodnu pravnu pomoć za koju je zaduženo državno ministarstvo pravde, sve ide jako sporo, pogotovo ako zemlja iz koje tražite određene podatke ne sarađuje. Nisam optimista da će to biti dosljedno istraženo.

Recite, šta će ti ljudi, koji kupe tolike kuće, raditi ovdje?

Priče je gotovo identična, svi navode da žele kupiti mjesto za odmor, što bi mi rekli vikendicu, gdje će barem jednom godišnje doći i mjesec-dva uživati u lijepoj prirodi. E sada, a to je problem naznačen u filmu, stranac kao fizičko lice ne može biti vlasnik nekretnine u BiH. Na koji način su oni, ako tvrde ili misle da jesu, postali vlasnici još uvijek nije istraženo. Rekao bih sve se zna, samo to treba dokumentovati, od uloge notara do nadležnih u općinskom katastarskim uredima.  Postoje naravno tumačenja da na ovaj način kupuju „rezervni položaj“ ukoliko klima u njihovim zemljama postane nesnosna za življenje, kao i da se na ovaj način obavlja svojevrsno naseljavanje BiH jer je tako najjednostavnije doći nadomak Evropske unije. Žao mi je što mještanin jednog zaseoka kod Visokog nije želio pred kamerama reći da je ostao tu posljednji domaći stanovnik jer su sve okolne kuće kupili Arapi i obnavljaju ih za življenje. To nije investicija, nije turizam.

Autor filma Amarildo Gutić

Vi čak u svom filmu navodite kako naselja koja djeluju na prvu veoma lukrativno uopšte nisu namijenjena za bogataše iz ovih zemalja a da će naši ljudi naći posao u smislu održavanja tih kuća. Postajemo robovi u sopstvenom zemlji?

Cinici bi rekli da smo u većini ovdje odavno robovi aktuelnih nacionalističkih političkih partija koje opstaju na vlasti plašenjem sopstvenog naroda pričom kako će ih pokoriti oni drugi, uz svesrdnu pomoć vjerskih zajednica. Porodične oligarhije iznikle iz tih i takvih programa, u međuvremenu postaju sve bogatije i rekao bih sve osionije u nastojanju da zadrže vlast, a ako ćemo do kraja biti cinično, njihovo roblje im i dalje daje glasove na izborima. Možda je i zato nekima svejedno hoće li biti robovi nekome drugom. Misle valjda da će ih ti drugi možda bolje plaćati, ja lično mislim da neće… Ti objekti većimo, iako za naše standarde velike i lijepe kuće, nisu sigurno namjenjena bogatim stanovnicima iz arapskih zemalja, nego nekom recimo nižem srednjem sloju, no prosjek njihovih i naših primanja su neuporedivi.

Čitav ovaj projekat sigurno ne bi bilo moguće iznesti da nema podrška lokalnih političara, načelnika opština ali i političara iz vrha zemlje – vidjeli smo u filmu spektakularna otvaranja gradilišta za naselja, govore Bakira Izetbegovića i investitora… Ko podržava građenje arapskih naselja u okolini Sarajeva?

Svi koji imaju bilo kakvu trenutnu korist, ali naglašavam trenutno i oni samo razmišljaju o brzom bogaćenju bez obzira na posljedice po sebe i druge. Navšeću i rečenicu iz filma : „Bošnjački vlastodršci zarad kratkoročne finansijske koristi ne izjašnjavaju se o novonastalim enklavama u kojima će se živjeti po nekim drugim pravilima. Dopuštaju nelegalne firme, dopuštaju neplaćanje poreza, dopuštaju prodaju zemlje kako bi se održali još koju godinu na vlasti.“ To je suština, imaće jedan broj nezadovolnika manje, onih koji će zaraditi neku „crkavicu“ na izgradnji ovih naselja i to je to. Naravno, postoji i onaj politički i vjerski aspekt podrške ovih recimo investicija, no filmom smo željeli više ukazati na pojavu korupcije i sve ono što ona kao takva može loše donijeti.

Film se sigurno neće svidjeti mnogima koji gaje iluzije o tome kako se ovdje radi isključivo o investicijama, o boljitku za Bh građane, vjerovatno će vas optužiti da ste ksenofobični prema arapskim građanima..Kako ih razuvjeriti?

Onaj koji bez unaprijed određenih emocija pogleda film do kraja nema razloga da nas za bilo takvo što optuži. Nije film usmjeren ni protiv turista iz tih zemalja ni protiv investitora. On govori o jedoj pojavi u kojoj mnogo toga ima što nije pod nadzorom institucija nadležnih za kontrolu finansijskog poslovanja te problema koje imaju ostale kontrolne agencije da se tačno utvrdi porijeklo novca kojim se kupuju nekretnine i tako razdvoji one prave investitore od mešetara, kako iz arapskih zemalja tako i domaćih ljudi.

Evo nakon što ste proveli izvjesno vrijeme na ovoj temi, koji je Vaš utisak, šta je ovdje posrijedi zapravo?

Na sceni je u stvari još jedan dokaz da ljudi koji su na vlasti kao i oni što ih nazivamo državnim činovnicima uopće nemaju strategiju ni viziju razvoja bilo kojeg segmenta našeg društva. Oni žive od izbora do izbora, samo razmišljajući kako sačuvati vlast. A vlast znači još novca za ličnu korist. Birokratija isto tako čuva tu vlast, jer sa tom i takvom vlašću pa i pravosuđem mogu i dalje ništa ne raditi, ništa znati, ništa učiniti, a pri tome nekažnjeno biti korumpirani. Oni ne žale bh državljane, i mlade i stare koji stoje u redovima kako bi dobili vize za Njemačku i druge evrospke zemlje. Oni gledaju prema redovima na sarajevskom aerodromu nakon slijetanja aviona iz arapskih zemalja. U njima vide priliku za brzo bogaćenje. Oni su davno prodali i sebe i državu, pa zašto bi ih bila briga ko će biti vlasnik bh grunta.  E ti i takvi, koji bi film trebali gledati unutar zatvorskih zidina, sada bi nas nazvali ksenofobičnim, zato što insistiramo na provedbi zakona ?  No pasaran…

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh