logo
VGT

Šta je politika Srbije – podrška cjelovitosti BiH ili onome što zagovara Dodik

Objavljeno prije 2 sedmice . u sub, sep 9th, 2017

Intervjui – Aleksandar Popov za Vijesti.ba

Šta je politika Srbije – podrška cjelovitosti BiH ili onome što zagovara Dodik

 

Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov smatra da je važno da posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića BiH ne ostane na protokolarnom nivou, već da se istinski radi na onome što je dogovoreno, te da se radi na rješavanju onih pitanja koja nam često ispadaju kao kostur iz ormana. Tek tada će se posjeta moći ocijeniti kao istorijska ili prelomna posjeta koja je dovela do promjene odnosa između BiH i Srbije, ističe Popov u razgovoru za Vijesti.ba.

 

VIJESTI.BA: Okončana je prva zvanična posjeta Aleksandra Vučića, kao predsjednika Srbije, BiH. Kako je ocjenjujete?

POPOV: Mislim da se desilo ono što se i očekivalo. Naglašena je podrška Srbije teritorijalnoj cjelovitosti BiH, te opredjeljenost za unapređenje odnosa kada su u pitanju ekonomija, infrastruktura, te rješavanje graničnih pitanja. Ova posjeta najavljena je, na nekin način, kao prelomna u odnosima BiH i Srbije, ali ako iza nje ne bude uslijedilo nešto dublje, mislim da će ona biti samo jedan intermeco između dva zaoštravanja, koja smo inače imali u skorijoj prošlosti.

Naime, smatram da su pitanja kojima bi se trebalo pozabaviti zapravo otvorena pitanja iz ‘90. godina, tačnije pitanja procesuiranja ratnih zločina, odnosa prema žrtvama, nestalim osobama. Ta pitanja u uvijek izvor nekih budućih trvljenja između naših zemalja. Drugo pitanja je doprinos Srbije i Hrvatske, kao susjednih zemalja i potpisnica Dejtonskog sporazuma, izgradnji institucija BiH, kako bi ona postala funkcionalna država. U tom kontekstu, Srbija bi morala da se distancira od nekih poteza i izjava predsjednika RS Milorada Dodika koji dovodi u pitanje cjelovitost BiH. Ako se to ne radi, pitanje je šta je zapravo prava politika Srbije – da li je to podrška cjelovitosti BiH ili onome što zagovara Dodik.
Kada je riječ o bh. političarima, ukoliko želimo da ovo bude prelomna tačka, mislim da bi oni morali da mijenjaju nešto u svom radu i ponašanju, prije svega, da oni sami doprinose stabilizovanju stanja u BiH, umjesto da međusobnim prepucavanjima i prebacivanjem lopte kod komšija, ubiru političke poene kod svojih glasača kao jedini pravi zaštitnici svoje nacije.

Da sumiram, važno je da Vučićeva posjeta ne ostane na protokolarnom nivou, već da se istinski radi na onome što je dogovoreno, te da se radi na rješavanju onih pitanja koja nam često ispadaju kao kostur iz ormana. Tek tada će se posjeta moći ocijeniti kao istorijska ili prelomna posjeta koja je dovela do promjene odnosa između BiH i Srbije.

VIJESTI.BA: Kako tumačite Vučićeve poruke koje je poslao iz Sarajeva? U više navrata je tokom dvodnevne posjete naglasio da je u BiH došao kao prijatelj, te da je Srbija zemlja prijatelj BiH.

POPOV: Nekritički odnos prema rukovodstvu RS, pa i najavljena zajednička deklaracija RS i Srbije dovode u pitanje da li je to baš uvijek tako. Čini mi se da je upravo iz ovoga proizašla Vučićeva potreba da to ponovi mnogo puta. Ako je to zaista tako, nema potrebe da se naglašavaju takve stvari.

U regionu imamo pomalo šizofrenu politiku, zvaničnici daju izjave koje idu u pravcu pomirenja, saradnje i normalizacije, a onda se dogode varničenja na relaciji Beograd – Sarajevo, Beograd – Zagreb ili Sarajevo – Zagreb. Po običaju varnice podignu na kub i cijelu stvar usijaju do kraja. To je jedan od razloga zašto je Vučić više puta naglašavao iste poruke. No, smatram da bi bilo bolje da se praksa popravi, a ne samo da se takve stvari verbalno naglašavaju.

VIJESTI.BA: Dio političke javnosti u BiH uvijek očekuje od Vučića da na neki način utiče na Dodika i promjenu njegove retorike. Smatrate li da Vučić ima takav uticaj na Dodika? Radi li se o nemogućnosti uticaja ili nehtijenju da se utiče na predsjednika RS?

POPOV: Ne znam šta je po srijedi. Dodik više boravi u Beogradu, nego u Banjaluci, što govori u prilog tome da Srbija i Vučić imaju načina da utiču na predsjednika RS. Samo jednom je napravljen izuzetak, kada Vučić nije podržao referendum u RS, a inače u svim drugim slučajevima ili je podržano ono što je Dodik predlagao ili se nije odrađivalo do nekih njegovih izjava koje su dovodile u pitanje cjelovitost BiH. Čak je na proslavi Dana RS, 9. januara, Dodik rekao da je njegov san da se jednog dana RS pripoji Srbiji, na šta je tadašnji predsjednik Srbije Tomislav Nikolić rekao da je to i njegov san. To jednostavno nije dobra poruka Bošnjacima i Hrvatima koji žive u BiH. Takve stvari dovode u pitanju zašto Srbija to radi, zašto se ne ograđuje od Dodikovih destruktivnih izjava i poteza, naprotiv često se čini da mu podilazi.

VIJESTI.BA: U dijelu razgovora pomenuli ste trzavice koje se pojavljuju između i Sarajeva i Beograda sa Zagrebom. Posljednja je izazvana izjavama predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar – Kitarović o desetinama radikalizovanih osoba u BiH. Kako tumačite ove navode? Šta je njihov cilj?

POPOV: Čini mi se da ovdje imamo nešto što nas tek čeka. Naime, uskoro se očekuje presuda Haškog tribunala u slučaju Prlić i ostali. Mislim da se u Hrvatskoj svi pribojavaju toga da će u presudi biti konačno udruženi zločinački poduhvat. U BiH se do sada uglavnom govorilo o jednostarnoj agresiji, od strane Srbije. Međutim, to nije tačno, jer se radi o dvostranoj agresiji, jer je i Hrvatska izvršila agresiju na BiH. To će najvjerovatnije biti potvrđeno u presudi Prliću. Milsim da predsjednica Grabar – Kitarović zapravo traži opravdanje zašto se Hrvatska umiješala, odnosno da ne bi taj ekstremni islamski faktor dominirao.

VIJESTI.BA: Kakva je budućnost regiona kada govorimo o EU i NATO integracijama?

POPOV: Puno karata je u igri i veoma je turbulentna situacija ne samo u regionu, nego i u Evropi i u svijetu. Nažalost, još nismo izašli iz ekonomske krize, niti iz migrantske krize, imamo rat na Bliskom Istoku, odnosi među velikim silama ponovo su zategnuti, a EU je u krizi. Teško je prognozirati šta će se dešavati u narednih godinu, a kamoli za pet godina. Krajnje je problematično prognozirati kakav će dalji tok imati odnosi u regionu, ali i evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana.

VIJESTI.BA: Govori se i o jačanju ruskog uticaja u našem regionu.

POPOV: Rusija ima interes da zaustavi dalje širenje NATO pakta. Ovaj vojni savez već je prodro na rusku zonu interesa, odnosno na zemlje koje su nekada bile socijalističke ili koje su bile iza tzv gvozdene zavjese. Šamar je primjem Crne Gore u NATO pakt. Sada je Srbija praktično okružena zemljama NATO pakta.

Tu mi sebi dajemo preveliki značaj, naglašavajući vojnu neutralnost, a uzimajući kao argument 1999. godinu kada je bilo bombardovanje. To je zapravo kontra argument, koji pokazuje da ako niste niti u jednom sistemu bezbjednosti, niste nigdje. Da je tada Srbija bila u nekom sistemu bezbjednosti, sigurno je da NATO ne bi tek tako izvršio bombardovanje.

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)

Povezane vijesti:

<
Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh