Sretan vam Aliđun – Sv. Ilija | Magazin Plus
logo
bios

Sretan vam Aliđun – Sv. Ilija

Objavljeno prije 2 sedmice . u čet, avg 2nd, 2018

Visočka vlast izražava zadovoljstvo što Aliđunom ima za “cilj … održavanje tradicije”

“Tradicionalnim Aliđunom” se uzmu van buđetski novci s kojima se “nadolme” svi kojima je sv. Ilija tradicionalna vrijednost.

Aliđun ili Ilindan je, nakon Jurjeva, najpoštovanija bošnjačka  svetkovina u Bosni i Hercegovini. Ovdašnji Muslimani su oduvijek poštovali Ilindan ili Aliđun, koji je redovno drugog augusta. Sveti Ilija je kršćanska zamjena za staroslavenskog (paganskog) Boga  – gromovnika Peruna. “U muslimanskom svetkovanju Aliđuna su došle do izražaja staroslavenske paganske tradicije povezane s kultom Sunca, gromova i kiše.” (Izvor: Hadžijahić M. (1980): Sinkretistički elementi u islamu u Bosni i Hercegovini, POF, 28-29 (8-9): 315, Sarajevo. /  Duraković E.: Staroslavenski običaji u narodnoj religiji i kulturi Bošlnaka. Esej, Behar, 100, Sarajevo. – wikipedia)

To što Visoko ima bogatu kulturno-historijsku tradiciju od “Od Kulina bana i sretnijeh dana”;
– Područje Visokog je nekad bilo centar srednjovjekovne države Bosne,
– Povelja Kulina bana iz 1189. godine predstavlja najdragocjeniji fragment u mozaiku hiljadugodišnje historije Bosne i Hercegovine,
– Na području Moštra se nalazio jedan od najstarijih univerziteta u Evropi,
– Korijeni bosanske dinastije Kotromanića potječu iz visočke doline uz rijeku Bosnu,
– Osnivačem modernog Visokog se smatra Ajas-beg, itd, itd, itd – sve je to manje bitno u odnosu na paganskog “Boga – gromovnika Peruna”.

Manifestacija „Visočko ljeto“ odavno je prestala biti kulturološki momentum ovog grada, a postala rijaliti šou lokalne vlasti. Mijenjala joj se sadržajnost u skladu s političkom samovoljom izvršne vlasti, a suština je ostajala ista. Jeftinim programskim sadržajima ispod svakog društvenog merituma vrijednosti i vašerskim danima se realizirala potreba za osiguranjem van buđetskog priliva novca od iznajmljivanja štandova, a iz tih sredstava potkusurivali se svi kojima pod istu kapu mogu stati sv. Ilija i sufijska poezija.

Nije sporno da građani trebaju znati i čuvati uspomenu na činjenicu da na ovdašnjim prostorima postojimo od paganskog Boga Peruna do danšnjih dana te da taj historiografski slijed treba pozicionirati kroz društveni aktivizam i obilježavati sve – sporno je da se iz tolikog izobilja mogućeg izbora poseže za primordijalnim, primitivnim historijskim periodima.

Ako je “Visočko ljeto” reprezentativni pokazatelj ovdašnjih sportskih, kulturnih, privrednih i inih dometa, a trebalo bi biti da jeste –  onda se treba ozbiljno zapitati koja smo to vukojebina postali. Pitanje se ne odnosi na političke aktere u ovdašnjoj vlasti, primjerenije je onim građanima koji svojom šutnjom, trpljenjem i snosljivošću daju legalitet i legitimitet prvima.

“Visočko ljeto” treba pod hitno suštinski prilagoditi realnim potrebama građana na način da se omogući normalno funkcionisanje središtem grada, da se vašarski seljakluk dislocira na pozicije primjerene pijačnoj ponudi i potražnji a vlasnicima postojećih prodajnih objekata osigurati mogućnost produženja radnog vremena i stimulisati ih na akcijske ponude tokom vašerskih dana.
Kulturni, sportski i zabavni program prebaciti uz Dan Općine Visoko 29. august. U dosadašnjoj praksi pokazalo se da Dani kulture, sporta i zabave nisu kompatibilni sa kalendarskim planovima aktera koji bi ih trebali realizirati. Sportski kolektivi su na ljetnoj pauzi, kulturni i društveni akteri isto tako, a “nafatavanje” nižerazrednih kulturnjaka i zabavljaća pokazalo se promašajem.

“Visočko ljeto” treba što prije osloboditi političke samovolje i prepustiti ga društvenim akterima kojima bi po suštini stvari trebalo i pripadati.

visoko.ba /M.H.

 

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh