Samid Sinanović – 11.06.1981. godine, Centar, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Obrazovanje i obuke:
2000. – 2006. god. Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Stečeno zvanje: diplomirani inženjer arhitekture
2003. god. International Workshop: Vienna Summer School of Architecture (Bečka ljetna škola arhitekture)
2010. – 2012.god. Obrazovni program na temu „Metode zaštite zidanih konstrukcija Objekata kulturni-historijskog nasljeđa“
Organizatori: Yildiz Univerzitet iz Istambula Građevinski fakultet iz Mostara
2012. god. Seminari: „Energijska efikasnost u građevinarstvu“ Organizatori: Ministarstvo prostornog uređenja BiH „Ceteor“ d.o.o. Sarajevo; „Xella“ d.o.o. Tuzla
Radno iskustvo:
2002. – 2004.god. Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Demonstrator na predmetima Nacrtna geometrija i Perspektiva
2005. – 2007.god. „Vizija“ d.o.o. Visoko – građevinska firma i projektni biro
2007. – 2008.god. „Bussiness Centar Tibra Pacific“ d.o.o. Kiseljak – građevinska firma i projektni biro
2008. – 2009.god. „Studio Idea“ d.o.o. Sarajevo – projektni biro
2009. – 2010.god. „A2“ d.o.o. Jajce – projektni biro
2010. – 2011.god. „Mušinbegović“ d.o.o. Visoko – građevinska firma i projektni biro
2011. – 2014.god. „Zarka“ d.o.o Sarajevo – projektantsko-konsultantska firma
2014. – … „Al Shiddi International“ d.o.o. Sarajevo, Direktor za operativne poslove u Sarajevo City Centru
Iskustva i vještine:
Iskustvo u radu na izradi investiciono-tehničke dokumentacije svih nivoa. Rukovođenje procesom izrade investiciono-tehničke dokumentacije. Rukovođenje procesom izgradnje arhitektonskih objekata. Nadzor nad izvođenjem radova na izgradnji arhitektnoskih objekata. Poslovi projekt menadžera na pri realizaciji arhitektonskih objekata. Poslovi rukovođenja eksploatacijom arhitektonskih objekata.
Polje interesa u naučno-istraživačkom radu:
Analiza životnog ciklusa arhitektonskog objekta u modernom dobu, posmatranog kroz etape:
– Začeće ideje i njena formalizacija,
– Izrada investiciono-tehničke dokumentacije,
– Obezbjeđenje potrebnih dozvola i saglasnosti,
– Izgradnja objekta,
– Eksploatacija objekta,
– Destrukcija objekta.
Traganje za odgovorima na pitanja:
Koji su to sastavni dijelovi svake od pomenutih etapa (kako u BiH, tako i u inozemstvu)?
Kako unaprijediti bilo koju, ili svaku od navedenih etapa?
Da li je potrebno formulisati nove međuetape, kako bi se unaprijedio proces u cjelini?
Kako pronaći sponu između savremenog, kapitalističkog (ili tranzicijskog) trougla „novac-vrijeme-kvalitet“, s jedne, odnosno ekološkog i sociološkog aspekta arhitektonskog djela, s druge strane?
Gdje mogu svoje mjesto pronaći arhitektonska kritika i project managing, a gdje društvena odgovornost i ekološka osviještenost?
Izvor: afs-phd.ba
