logo
bios

Sramota međunarodne zajednice: Kako je EBRD istisnuo BH privatnike

Objavljeno prije 4 mjeseca . u ned, mar 4th, 2018

KAMATE

SRAMOTA MEĐUNARODNE ZAJEDNICE: KAKO JE EBRD ISTISNUO BH PRIVATNIKE

Piše: Edin Forto

Ovih dana naše političke perjanice dolijeću sa londonske EBRD konferencije mašući novim zaduženjjem od 700 miliona eura. Nemojte se radovati. Sve ćemo te novce vratiti sa kamatama.

Hajde da odmah utvrdimo svrhu postojanja Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Na zvaničnoj stranici lijepo piše da je banka nastala nakon raspada Sovjetskog Saveza kako bi pomogla zemljama u tranziciji da izgrade svoja demokratska društva kroz podršku projektima u privatnom sektoru i, po potrebi, javnim investicijama. Dioničari u banci su 65 zemalja. Najveći među njima su Sjedinjene Američke Države, dok su nedaleko iza evropske sile, poput Njemačke, Francuske i Italije, kao i EU u cjelini.

Kako funkcioniše EBRD? Otvorili su kancelarije u 30-ak zemalja u razvoju. Tamo kreditiraju, podržavaju ili postaju suvlasnici perspektivnih projekata. Propisano je da oko 80% ulaganja treba biti u privatni sektor, fabrike, energetski i finansijski održive projekte. Samo 20% bi trebalo posvetiti javnim projektima i to uglavnom na lokalnom nivou, poput vodosnabdijevanja u Visokom.

Pa šta se onda dogodilo sa misijom EBRD-a u Bosni i Hercegovini? Umjesto da 80% od do sada uloženih 2,1 milijarde eura ode u privatni sektor, oni su uložili samo 11%. Da pojasnim, umjesto 1,7 milijardi eura, privatnom sektoru su dali 232 miliona. S druge strane, umjesto 400 miliona eura, državi BiH su dali 1,88 milijardi, uglavnom za koridor 5C.

Ovakve brojke su dovoljne za tužbu protiv čelnika EBRD. Oni ne samo da ne podržavaju privatni sektor u skladu sa svojom misijom, već hrane antievropske stranke na vlasti ostavljajući im na raspolaganje orgroman novac. I vrapci na grani znaju da je jačanje privatnog sektora jedini spas za BiH. Tek povećanje radnih mjesta u privatnim firmama i rast njihovih plata može dovesti do toga da radna mjesta kod privatnika budu konkurentna preplaćenoj administraciji. Ovo je osnovni preduslov da BiH ima šansu za osptanak. EBRD iz naizgled misterioznih razloga radi upravo suprotno.

Postoji u ekonomskoj teoriji izraz “istiskivanje” (crowding out). Često se istiskivanje pominje kada država previše investira, pa zbog toga u bankarskom sektoru ne postoji interes za podršku privatnicima. U BiH je na snazi možda najjače istiskivanje na svijetu. Prvo entiteti i kantoni značajan procenat svojih budžeta finansiraju obveznicama i trezorskim zapisima, pa banke svoje pozicije tu parkiraju na najsigurnijeg mogućeg dužnika. Kao da to nije dovoljno, tu ulijeću institucije poput EBRD, koja, umjesto da insistira na privatnim projektima, BH vlastima isporučuje skoro dvije milijarde eura. Tako su sretni bankari, koji bez rizika u izvještajima prikazuju profit, ali i BH političari koji svoj utjecaj preko tendera šire, umjesto da ga gube.

S druge strane imate privatnike koji vape za povoljnijim kreditnim linijama. I tako se ponavlja naše poslijeratno prokletstvo. Zadovoljni su oni koji troše budžet na račun onih koji ga pune.

Zašto je EBRD u BiH na kriminalan način iznevjerio svoju misiju? Najlakše bi bilo reći da su SAD i evropski partneri dogovorili da nas sruše iz nekog zavjereničkog razloga; da je ovo rezultat tajnih konkretnih dogovora svjetskih vođa.

To jednostavno nije tako. Odgovor je jednostavniji, a za BiH i prirodniji. U pitanju su lijenost i neznanje. Od 30 zemalja u kojima djeluju, nama su poslali one najgore, ne zato da nas kazne, već zato što smo im po prioritetu zadnja rupa na svirali.

I zato, svaki put kad se dvoumite između dva uzroka neke naše nevolje: 1) teorija zavjere, koja bi zahtjevala da se veliki broj ljudi sastane, nešto odluči vezano za BiH, te koordinirano i tačno to sprovodi, i 2) obična nestručnost i lijenost; uvijek odaberite ovu drugu. Nikad nećete pogriješiti, bilo da se radi o ulozi međunarodnih finansijskih instituacija i vlada, ujedinjenju ljevice, sprovedbi zakona ili djelovanju koalicije u Bužimu.

Ovih dana naše političke perjanice dolijeću sa londonske EBRD konferencije mašući novim zaduženjjem od 700 miliona eura. Nemojte se radovati. Sve ćemo te novce vratiti sa kamatama. A kad se za nekoliko godina završi gradnja koridora i hiljade građevinaca se zapita “šta ćemo sad?”, ostat će nam radna mjesta na naplatnim kućicama i ogromni krediti, umjesto hiljada dugoročno zaposlenih građana u turizmu i proizvodnji.

Ko je ispred BiH zadužen da podigne glas zbog ovakve EBRD politike? Zvanična lista članova odbora navodi da nas tamo predstavljaju Mirko Šarović i Adil Osmanović. Eto. Da ne bude, nema ko da se pobuni. Imamo po jednog za svaki entitet.

Preuzeto sa bloga autora 

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh