Visoki predstavnik Christian Schmidt sa dva saopćenja u desetak dana, uoči prvog i drugog sastanka u Neumu i Sarajevu o izbornoj i ustavnoj reformi unio je određenu pomutnju. Kada je 28. januara saopćio da će izbora biti 2022. godine bez obzira da li će biti usvojene izmjene Izbornog zakona koji je važeći, uslijedile su kritike predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića.
Očito je između Čovića i Schmidta došlo do razgovora, a to je potvrdio i Dragan Čović u ponedjeljak na press konferenciji. Kazao je kako je u subotu razgovarao sa Schmidtom i tada iznio svoje zamjerke. Iako nije pretjerano obrazlagao, u intervjuu za Večernji list koji je objavljen upravo u subotu 5. februara Čović je kazao:
“Visoki predstavnik Christian Schmidt, odnosno njegov ured dali su izjavu za vrijeme trajanja samih pregovora u Neumu kako će izbora biti bez obzira na ishod pregovora. Naše je pitanje bilo čemu takva izjava u tom trenutku. Ja sam siguran da gospodin Schmidt nije imao lošu namjeru, ali takva izjava je mogla samo ohrabriti one koji ne žele dogovor”, kazao je Čović za Večernji.ba.
Schmidt je u sinoćnjem saopćenju naveo da pozdravlja nastavak pregovora o Izbornom zakonu.
“Izmijenjeni Izborni zakon mora poboljšati transparentnost i integritet izbora. Zastupljenost tri konstitutivna naroda skupa sa Ostalima u institucijama države i dva entiteta trebaju svi prihvatiti. Odgovornost je onih koji su u samoj BiH uključeni u rješavanje ovih pitanja da postignu konsenzus na dobrobit svih građana”, navedeno je u izjavi na zvaničnom Twitter profilu OHR-a.
Schmidt je pozdravio razgovore iako većina sudionika zagovara principe potpuno suprotne od EU presuda, evropskih i njemačkih standarda. Čak je i izvjestilac Bundestaga za Zapadni Balkan Adis Ahmetović poručio da će izbori u BiH biti održani bez obzira na da li će biti postignut dogovor o izmjenama zakona.
U Schmidtovom saopćenju nedostaje rečenica iz prethodnog saopćenja da će izbori u oktobru biti održani bez obzira na ishod pregovora. Upravo se tu može iščitati Čovićev utjecaj na visokog prestavnika.
Ako je Schmidt pod Čovićevim pritiskom popustio i promijenio mišljenje, šta da očekujemo u slučaju Milorada Dodika i njegovih secesionističkih politika koje traju već mjesecima, a državu drži u blokadi potpomognut i Čovićem i HDZ-om.
Patria
