BiHPolitika

Šefik Džaferović za TV1: Vinovnici referenduma treba da snose i pravnu i političku odgovornost

Više je nego jasno da je postupanje na organizovanju referenduma, nakon što je Ustavni sud BiH naložio suspenziju svih aktivnosti na referendumu, krivično djelo i mene ne iznenađuje da je Tužilaštvo BiH reagovalo. Konačnu ocjenu o tome će dati Tužilaštvo i Sud BiH, oni koji su za to nadležni.

Neka rade svoj posao onako kako je to Ustavom i zakonom propisano. Osim toga, ovo je grubo kršenje Ustava BiH i grubo kršenje i podrivanje temelja ili osnova Dejtonskog mirovnog sporazuma, istakao je u Dnevniku TV1 potpredsjednik SDA i zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH Šefik Džaferović.

TV1: Kako komentarišete poziv Tužilaštva BiH upućen Miloradu Dodiku u svojstvu osumnjičenog u predmetu “Referendum”? 

DŽAFEROVIĆ: U prvom članu Ustava BiH, odmah nakon kontinuiteta Republike BiH, zapisan je princip na kojem treba da funkcionište ova država. To su demokratski izbori i vladavina prava. Svako onaj ko dođe u skuob sa zakonom, treba da bude tretiran na način kako je zakon BiH propisuje.

Više je nego jasno da su se u postupanju zvaničnika iz RS, posebno vinovnika ovog referenduma, do sada stekli elementi bića, kako mi to kažemo, krivičnog djela iz člana 239 Krivičnog zakona BiH.

Ustavni sud BiH donio je odluku o neustavnosti 9. januara i onda je protekao rok za implementaciju te odluke. Zvaničnici RS, na čelu sa Miloradom Dodikom, odbijali su da realizuju tu odluku, pa su se onda upustili u aktivnosti koje su potpuno suprotne toj odluci, a to je organizovanje referenduma sa pitanjem koje je Ustavni sud BiH ocijenio neustavnim.

Ni to nije bilo dovoljno. Kada je Ustavni sud BiH na sjednici 17. septembra donio odluku da usvaja privremenu mjeru i da nalaže suspenziju svih aktivnosti na provođenju referenduma, zvaničnici RS to nisu ispoštovali i nastavili su sa aktivnostima oko referenduma i organizovali su i sproveli, nažalost, taj referendum.

Član 239 Krivičnog zakona BiH otprilike kaže da svako onaj ko odbija, sprječava ili na drugi način onemogućava izvršenje odluka Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Evropskog suda za ljudska prava, čini krivično djelo zaprijećeno odgovarajućom kaznom.

Više je nego jasno da je postupanje na organizovanju referenduma, nakon što je Ustavni sud BiH naložio suspenziju svih aktivnosti na referendumu, krivično djelo i mene ne iznenađuje da je Tužilaštvo BiH reagovalo. Naprotiv, mislim da je trebalo da reaguje i da je upućen taj poziv. Ostalo je stvar pravne države, institucija koje utvrđuju činjenice, koje primjenjuju pravo, koje utvrđuju odgovornost.

Ovo je sada jedna ozbiljna situacija u kojoj se nalazi BiH. Ovo što je učinjeno, prema mom mišljenju, krivično je djelo. Konačnu ocjenu o tome će dati Tužilaštvo i Sud BiH, oni koji su za to nadležni. Neka rade svoj posao onako kako je to Ustavom i zakonom propisano. Osim toga, ovo je grubo kršenje Ustava BiH i grubo kršenje i podrivanje temelja ili osnova Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Već sam kazao da je u prvom članu Ustava BiH, kao elementaran dejtonski princip, predviđeno funkcionisanje ove države kao demokratske države, na demokratskim izborima i vladavini prava. Ovo je udar u taj temelj BiH. Ukoliko se ne bi reagovalo, ukoliko bih izostala reakcija, onda bi to bilo ohrabrenje za snage koje su se upustile u ovakve aktivnosti i ko zna gdje bi nas to sve skupa odvelo.

Osim krivične, danas sam kazao da mora da slijedi i politička odgovornost. Međunarodna zajednica u BiH, bez obzira što je njena uloga u bh. procesima jako blijeda i ona blijedi stalno i sve je manje odlučna od 2006. godina na ovamo, konačno mora da reaguje i moraju da se ispostave računi u vidu političkih sankcija za vinovnike ovog referenduma.

TV1: Može li se desiti da Milorad Dodik ignoriše poziv Tužilaštva BiH i šta bi u tom slučaju desilo?

DŽAFEROVIĆ: Postoje jasne procedure. Ako igdje postoje jasnije procedure za postupanje, onda je to u ovoj situaciji. Postoji zakon koji uređuje svaki detalj kada su ove procedure u pitanju i ja ne bih savjetovao nikome da se igra ili da izigrava ova procedure.

TV1: Znači li to, u slučaju odbijanja, i moguću akciju pripadnika SIPA-e?

DŽAFEROVIĆ: Ja ne želim uopšte da se upuštam u elaboriranje onoga šta se može dogoditi sa moje strane, a mislim da se na neki način razumijem u te procedure. Ne bih savjetovao nikome da dolazi u konflikt sa procedurama koje su predviđene za takve situacije.

Za svakog ko dobije poziv od Suda ili Tužilaštva BiH najbolje je da se odazove na taj poziv i ispoštuje i ispuni svoju građansku obavezu. To je, dakle, obaveza. Zna se šta slijedi ukoliko ta obaveza bude odbijena.

TV1: Kakve bi sankcije međunarodne zajednice mogle biti? U posljednje vrijeme se pominje izolacija Milorada Dodika od strane međunarodne zajednice. Može li se dešavati takav scenario?

DŽAFEROVIĆ: Kako će postupiti međunarodna zajednica, teško je u ovom trenutku kazati. Mislim da su se stekli uslovi za najstrožije sankcije. Ja mislim da je ovo situacija kada smjene treba da budu sankcija koja je primjerena i odgovarajuća ovakvoj situaciji.

Ponavljam, nakon odluke Ustavnog suda BiH o neustavnosti, organizuje se, suprotno tome, referendum. Nakon naloga da se zaustavi referendum, dalje se srlja u referendum.

TV1: Je li ovo probni balon?

DŽAFEROVIĆ: Vidjeli ste iz reakcija zvaničnika RS prije referenduma, a pogotovo poslije referenduma, da se radi o probnom balonu za neke referendume sa mnogo opasnijim poruka i posljedicama.

TV1: Izlaznost na referendum bila je ispod očekivanja. S obzirom da u RS nisu imali na raspolaganju spiskove CIK BiH, ostao je otvoreno prostor za manipulacije. Šta mislite, jesu li one korištene, odnosno iskorištene?

DŽAFEROVIĆ: Radi se o protivustavnoj i nezakonitoj aktivnosti institucija RS i sasvim je dovoljno, kada kvalifikujemo tu aktivnost, kazati to. To niti ima oficijelnog biračkog spiska, niti postoji dozvola, već zabrana da se takvo nešto uradi, ne postoji nikakva kontorla, nego je to prepušteno onima koji su organizovali referendum. Govoriti o ostalim ocjenama, mislim da je suvišno nakon ovoga.

Ono što možemo kazati, postoje sumnje u vezi sa odzivom, procentom koji je u vezi sa odzivom. Čitamo razne komentare, ne možemo da kažemo ništa, jer zaista ne znamo. Ali ako je i tačno da je to neki procenat od 56, 57 posto upisanih u birački spisak, to jasno šalje poruku da i u RS, među njenim građanima, sazrijreva uvjerenje da ovo nije pravi put kojim treba da ide taj entitet i BiH.

Pravi put je ono što trenutno radimo u BiH. To je deblokada evropskog puta, deblokada NATO puta, ekonomske reforme. Pravi put je da se borimo da životni standard građana BiH, dakle svih naroda, svih građana, svih dijelova BiH, bude bolji. Mi treba da idemo tim putem.

Iz tog procenta, ako je i tačan, od 56, 57 posto, a postoje sumnje da je to ispod 50 posto, teško je govoriti, kada to sve skupa nema nijednu dozvolu, nema nijednog nadležnog organa za organizovanje, ni CIK BiH, ni Sud BiH, ni Ustavni sud BiH. Niko nije dao dozvolu, naprotiv, svi su, izvršavajući svoje nadležnosti, zabranjivali  te aktivnosti, uskraćivali određene podatke i kasnije potvrđivali stavove. Sud BiH je potvrdio stav CIK BiH kada je u pitanju nedostavljanje centralnog biračkog spiska.

Mislim da sazrijeva jedno takvo uvjerenje, tako ja iščitavam procenat koji je nizak za one koji su organizovali taj referendum. Mi u BiH imamo različite poglede kako ova zemlja u budućnosti treba da izgleda, oko toga se ne možemo dogovoriti, a da bismo napravili promjenu, mora postojati saglasnost svih u BiH.

Dok se ne postigne ta saglasnost, mi treba da predano radimo na realizaciji onoga što imamo kao ustavnu normu, kao zakon u BiH. Mi imamo Dejtonski mirovni sporazum. Treba da radimo na potpunoj, bezrezervnoj implementaciji Dejtonskog sporazuma, na realizaciji aneksa koji nisu realizovani, u kojima su bh. entiteti kategorija, i da izgrađujemo bh. entitete i Brčko Distrikt BiH na način kako su oni ustavnopravno pozicionirani u ustavnom sistemu BiH.

Entiteti u BiH nisu, ne mogu i neće biti etnički ekskluziviteti nijednog konstitutivnog naroda posebno. Oni mogu biti zajednice svih konstitutivnih naroda i građana BiH i onih koji se ne izjašnjavaju i ne osjećaju kao pripadnici nijednog konstitutivnog naroda. Mi tako treba da izgrađujemo entitete, to je njihova ustavna pozicija, na to imamo pravo i svi treba da radimo. To, kada je u pitanju ustavni sistem BiH, dok se ne dogovorimo o nekom normalnijem rješenju.

Ja bih volio da mi imamo neko normalnije rješenje, koje nije posljedica rata, koje odgovara ekonomskoj situaciji BiH, ali nažalost u ovom trenutku nema dogovora o tim pitanjima. No, dok toga ne bude, treba raditi na implementaciji ovoga što imamo. Na deblokadi evropskog puta, on je deblokiran nakon osam godina zastoja. BiH je podnijela kredibilnu aplikaciju, očekujemo upitnik i kandidatski status.

Takođe, treba raditi na našem NATO putu, jer je on u interesu svih u BiH. Donosi stabilnost, sigurnost u kompletan region. Nakon usvajanja Pregleda odbrane od strane Predsjednišva BiH i presude Suda BiH u vezi sa nepokretnom vojnom imovinom u Han Pijesku, stekli su se uslovi za deblokadu NATO puta. Ekonomski pokazatelj, u proteklih godinu i po, dvije godine, u BiH su u poboljšanju. Raste industrijska proizvodnja, raste zaposlenost, u porastu je BDP, pada broj nezaposlenih.

Dakle, treba da radimo, a ono što će, ponavljam, donijeti bolji život našim građanima, svim u BiH. Ovo što radi Dodik i garnitura na čelu sa njim, vodi nas u pogrešan pravac, u destabilizaciju, koja nikome u BiH ne treba. Nama je destabilizacije preko glave. Nama treba mir, stabilnost, poštivanje onoga što imamo kao ustavnu i zakonsku normu i treba nam ekonomski prosperitet.

(Vijesti.ba)

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close