SDA je promijenila stav preko noći te im asimetrična rješenja više ne smetaju. Prema najnovijem “rješenju” bi se bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH birali iz državnog Parlamenta, a srpski direktnom voljom birača iz RS-a, kao i do sada.
Očigledno, takav prijedlog ne bi smetao ni političkim predstavnicima iz Republike Srpske, kao ni SDA-ovim političkim partnerima iz Federacije BiH, HDZ-u. Tim više što bi Dragan Čović na taj način mogao osigurati još jedan mandat na funkciji hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Asimetrična (ne)prihvatljivost
Politolog Adis Arapović kazao je za Klix.ba da je dio navedenog rješenja o posebnom izboru sadržan još u Aprilskom paketu, pri čemu ta asimetrija na prvu gledajući nije prirodna, ali da je krajnje vrijeme da se postigne rješenje glede Izbornog zakona i osigura izborni legitimitet.
“Neobično je, ne znam da ijedan izborni sistem na svijetu ima asimetričan način izbora bilo kojeg kolektivnog organa, u ovom slučaju konkretno Predsjedništva”, kazao je Arapović, dodavši da bi, s druge strane, posredni izbor članova Predsjedništva doprinio provođenju presude Sejdić-Finci i u značajnoj mjeri relaksirao tzv. hrvatsko pitanje.
Arapović je istakao da ne misli da bi ijedna ideja koja je do sada bila na stolu, dobila širu parlamentarnu podršku od navedene.
“Ako je ovo nešto oko čega se može okupiti parlamentarna većina, a da se istovremeno popravi još pet-šest kritičnih tačaka Izbornog zakona, obo bi trebalo podržati. Makar i po cijeni da se razgovara o ovoj asimetriji. Mislim da je u odnosu na ovu asimetriju trenutno rješenje izvor mnogih problema u Bosni i Hercegovini”, istakao je Arapović.
Prema njegovim riječima, ovo bi možda bio korak ka rehabilitaciji izbornog sistema utemeljenog na evropskim pravnim normama, prije svega na tekovinama na kojima počiva Vijeće Evrope.
“Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda je direktno suprotstavljena trenutnom ustavnom i izbornom rješenju, konkretno za članove Predsjedništva. Ovim bi se, ako ništa, taj problem nominalno riješio. A asimetrija je ozbiljan nedostatak tog prijedloga”, poručio je Arapović.
Nije prosta matematika
Arapović je istakao da su u sferi špekulacija navodi da bi Dragan Čović ovim rješenjem sebi osigurao još jedan mandat na poziciji člana Predsjedništva BiH, jer ne znamo da li će uopće biti kandidat i ne znamo kakav će biti izborni rezultat HDZ-a.
“Da bi hipotetski ušao u Predsjedništvo na posredan način, on mora dobiti širu parlamentarnu podršku u vlastitom domu. Pretpostavljam da je to onaj prijedlog koji govori o tome da klubovi naroda legitimiraju na kraju tog člana Predsjedništva. Ali, prema prijedlogu, konkretna osoba mora proći kroz Predstavnički dom, osvojiti mandat u svojoj izbornoj jedinici pa da onda bude legitimiran u Domu naroda kako bio ušao u bubanj potencijalnih kandidata za Predsjedništvo. To nije tako prosta matematika”, rekao je Arapović.
Dodao je da trebamo izaći iz kišobrana partikularnih interesa, uskih stranačkih pa čak i interesa pojedinaca, istaknuvši da je ovo rješenje bilo na stolu prije 12 godina, aludirajući pri tome na Aprilski paket.
“Imamo pred sobom pet-šest mjeseci da napravimo krucijalnu reformu, a to je reforma izbornog sistema. Mislim da će izbori biti krajnje upitni i u pripremi, i u realizaciji, posebno u provedbi izbornih rezultata – ako se ne desi temeljita reforma izbornog sistema”, rekao je Arapović za Klix.ba.
Istakao je da bismo mogli doći u situaciju da najviši autoriteti Vijeća Evrope i Evropske unije počnu osporavati legitimitet izbora prije nego što ih raspišemo, a da bi to bila potpuna katastrofa.
Na stolu samo prijedlog HDZ-a BiH
Kako smo na početku teksta i naveli, navedeni prijedlog SDA još uvijek je u fazi ispipavanja volje koalicionih partnera i javnosti, dok je do sada jedino HDZ ponudio konkretan prijedlog koji se među vladajućom večinom odbacuje.
Politički analitičar Srećko Latal kazao je za Klix.ba da je asimetričan izbor članova Predsjedništva jedna od opcija koja je bila razmatrana i proteklih godina, ali da je trenutno ključno pitanje popunjavanje Doma naroda, a ne popunjavanje Predsjedništva.
“Nezahvalno je komentarisati datu situaciju dok se prijedlog ne nađe na stolu. Prema onome što dosad imamo, asimetričan izbor članova Predsjedništva je jedno od mogućih rješenja. Pravni stručnjaci to ne osporavaju. Međutim, sada bi se trebalo posvetiti rješenjima glede popunjavanja Doma naroda”, zaključio je Latal.
