PolitikaSvijet

SAD se moraju vratiti na Balkan i završiti posao

U Senatu u Washingtonu provedena dva saslušanja

Sjedinjene Američke Države moraju obnoviti i pojačati svoj angažman na Balkanu – zajednički je stav svih učesnika saslušanja koje je sinoć održano u Washingtonu. 

U okviru Komiteta za vanjske poslove gornjeg doma američkog parlamenta – Senata, detaljno je razgovarano o sitauciji na Balkanu.

Jedinstvena, stabilna i napredna

Pred senatorima Ronom Johnsonom, republikancem iz Vajominga, i Chrisom Murphyem, demokratom iz Konektikata, svoje stavove o stanju balkanskih država prezentirali su Hoyt Bryan Yee, pomoćnik zamjenika državnog sekretara SAD za Evropu, Damon Wilson iz Atlantskog instituta, Ivana Cvetković-Bajrović, iz National Endowment for Democracy, te Majda Ruge s Univerziteta John Hopkins.

Odmah na početku saslušanja, predsjedavajući Odbora senator Johnson istakao je da SAD žele da Evropa bude jedinstvena, stabilna i napredna.

– Ako je tako, a to jeste naše istinsko i trajno opredjeljenje, SAD se moraju ponovo i pojačano angažirati na Balkanu – rekao je on.

Istakao je da ne govori samo u svoje, pa ni ime Republikanske stranke kojoj pripada, već u ime obje partije u američkom parlamentu. To je potvrdio i dopredsjedavajući Odbora demokrata Murphy.

On je iznio tri najveća izazova s kojima se Balkan suočava, negativni utjecaj Rusije koja potkopava trendove približavanja regiona zapadnim institucijama, uporni rast korupcije koja usporava napredak i destabilizira cijeli region, te rastuća radikalizacija mladih muslimana od kojih relativno veliki broj ide na strana ratišta, posebno u Siriju.

Murphy je iznio i stav da je su odlasci dobrovoljaca u ISIS ipak u trendu opadanja, zahvaljujući i zakonima koji su usvojeni u državama regiona, kojima se takva djela kažnjavaju zatvorom.

Upozorio je i da se dijelovi Balkana čak suočavaju s rizikom povratka u sukobe jer su se SAD povukle prije vremena.

– BiH je nestabilna. Jedan od ključnih generatora te nestabilnosti je ponašanje i aktivnosti predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika. Njegov nacionalizam i separatizam generira krizu koja dugo traje. Drago mi je da je naša administracija poduzela neke korake, Dodik je sankcioniran. Ambasador Hoyt je često u regionu, ali on sam ne može napraviti mnogo. Zato se moramo vratiti – rekao je Murphy.

U svom svjedočenju Damon Wilson potvrdio je stavove senatora. On je istakao da su SAD vjerovale da EU može sama riješiti preostale probleme u regionu, obećanjem o pristupu Balkana Evropskoj uniji.

– No, to se nije desilo. Ako nastavimo s politikom odmicanja od regiona, može nam se desiti da se tamo budemo vraćali po neuporedivo većoj cijeni nego li bi je sada platili – naveo je on.

Ruski angažman

I on je iznio stav da je posebno ruski angažman nanio velike štete zapadnim, a posebno američkim interesima u regionu.

– Ono što bi smo mi ovdje nazvali “igricama” na Balkanu može prerasti u globalni problem. Ne govorim ovdje o nekim ogromnim finansijskim sredstvima. Govorim o jednoj sveobuhvatnoj strategiji koja će se provoditi koordinirano s Evropom, kojom ćemo pokazati i dokazati da Balkan može i treba biti dio zapadne porodice.

U tom poslu ne trebamo biti paternalisti, već raditi zajedno s ljudima na terenu, koji žele isto što i mi jer ogromna većina građana Balkana to želi. Trebamo se, dakle, prestati povlačiti, pokazati da smo tu i da ćemo pomoći da se bolji život svih ostvari. Moramo biti jasni i u poruci da se granice na Balkanu više ne mogu mijenjati.

Ako naš angažman izostane, dali smo “zeleno svjetlo” Rusiji da može slobodno raditi šta joj je volja – istakao je Wilson

Dr. Majda Ruge, uz ostalo, govorila je o utjecaju radikalizacije među muslimanima na Balkanu.

Ona je istakla da veoma mali broj balkanskih muslimana pokazuje sklonost prema radikalizaciji. Iznijela je i podatak da su belgijski muslimani pet puta skloniji radikalizmu od bh. muslimana.

– Radikalni islam nije u skladu s tradicijom balkanskih muslimana, oni ga ne prihvataju i bore se protiv njega – istakla je ona.

Ivana Cvetković-Bajrović upozorila je na loše trendove na Balkanu, koji se ogledaju u slabljenju institucija, jačanju autokratskih režima koji potkopavaju moć nezavisih i profesionalnih medija.

– Rusija posebno iskorištava takvu situaciju zarad jačanja svoje geopoliticke uloge. Ima i drugih država koje rade isto u regionu Balkana, ali je uloga Rusij najistaknutija i najznačajnija – rekla je ona.

Cvetković-Bajrović upozorila je i na to da Rusija već deceniju rovari na Balkanu, da su na njenoj meti posebno Crna Gora, Srbija, Makedonija i BiH.

– Ulazak Crne Gore u NATO do sada je najjači udarac ruskoj politici na Balkanu. Podsjetit ću vas na stav Kremlja povodom toga koji je objavio da “zadržava pravo uzvratiti” na taj čin. Cijeli region je nestabilan i lahko ga se može gurnuti čak i u sukob. Stoga se SAD moraju snažnije angažirati – istakla je ona.

Sugerirala je da je potrebna podrška civilnom društvu, da se liderima u regionu u lice treba reći da se ne mogu nedemokratski ponašati, te dati jasna podrška prodemokratskim snagama i slobodnim medijima.

Angažman u BiH

Senatora Johnsona zanimalo je od kada opada američki angažman u regionu, posebno BiH.

Cvetković-Bajrović je ocijenila da, kada je BiH u pitanju, taj proces se počinje snažno uočavati od 2008. godine.

Ruge je, pak, istakla da su najbolje godine u BiH bile od 2002. do 2006., kada je provedena glavnina reformi, uz čvrstu koordinaciju SAD i EU, visokog predstavnika koji je imao jasan plan i podršku, te uz uvjerenje svih u BiH da se time pravi bolja budućnost i stabilnost cijele zemlje.

– A onda je došao novi visoki predstavnik i vrlo glasno objavio da je vrijeme da Bosanci i Hercegovci preuzmu odgovornost, a da će EU pomoći u provođenju reformi. Stvari su počele ići silaznom putanjom i kriza traje zadnjih 10 godina. Autokrate su sve više počeli testirati i u pitanje dovoditi “crvene linije” međunarodne zajednice. Kako je moć Zapada slabila, opstrukcije su se povećavale, a “crvene linije” brisale – navela je ona.

Razmatrajući dalje situaciju u regionu, učesnici saslušanja u više navrata doticali su se sitaucije u BiH i negativne uloge Dodika.

Cvetković-Bajrović je u tom kontekstu istakla da je potrebno da se i EU uključi u proces suzbijanja predsjednika entiteta RS. Precizirala je da EU ne mora uvesti iste sankcije Dodiku kao SAD, ali da bi bilo dobro da mu se jasno pokaže da ne samo on već svi koji ugrožavaju napredak BiH ne mogu to vječno raditi, niti imati ikakve koristi od pomoći Zapada.

Wilson je istakao da SAD na Kosovu imaju svoju vojnu bazu i da američki vojnici nisu tamo samo kao dio KFOR-a, već da je to trajniji angažman na istoku Evrope koji ima za cilj da taj dio evropskog kontinenta ostane dugo stabilan.

On je ponovio da dodatni angažman SAD u regionu ne znači velike budžetske izdatke, već više korištenje raspoloživih resursa i češći boravci zvaničnika iz Washingtona u regionu.

U drugom dijelu svjedočenja, pred senatorima je govorio Hoyt Yee.

On je kao glavne probleme regiona istakao korupciju, nestabilnost i suzbijanje vladavine zakona. To, istakao je otvara prostor za utjecaj Rusije koja, uz ostalo, koristi i ovisnost Balkana od ruskog plina. Naveo je i podatak da je do sada nekih 950 radikala putovalo iz regiona u Siriju kako bi se pridružilo tzv. Islamskoj državi. Dodao je da je u posljednje vrijeme taj broj opao, ali da je za ISIS Balkan i dalje interesantan.

Yee je, nadalje, naveo da su SAD angažirane u borbi protiv korupcije i jačanju vladavine zakona u regionu, te suzbijanju radikalizma i ekstremizma.

Ocijenio je da je u zadnje vrijeme pokazano da je moguće na Balkanu napraviti stabilnost i napredak.

– Zajedno s EU radimo i napredak se vidi. Crna Gora je 29. članica NATO saveza, Makedonija je prevladala krizu i imamo novu vladu. U Albaniji su vladajuće i stranke opozicije postigle dogovor o reformama i izbori će se održati 25. juna. Očekujem da Srbija do kraja godine zatvori dva pregovaračka poglavlja o pristupanju EU. Zajednički rad Brisela i Washingtona daje rezultate. Stabilnost Balkana strateški je interes SAD i njene sigurnosti – naveo je.

Yee je iznio i stav da “postepeno raste interes američkih firmi da investiraju u BiH” što je ocijenio ohrabrujućim.

Naveo je i da se Rusija nastoji miješati u izborne procese u državama na Balkanu, da Moskva koristi brojne medije koje kontrolira za širenje lažnih vijesti, destabilizaciju i suzbijanje približavanja Balkana euroatlantskoj porodici.

SAD se, zajedno s državama regiona, bore protiv toga i ta borba daje sve bolje rezultate.

Odgovarajući na jedno od pitanja, on se osvrnuo i na nastojana Saudijske Arabije i još nekih država da radikaliziraju muslimane, posebno u BiH. Ocijenio je taj trend zabrinjavajućim, ali i istakao da treba praviti razliku između rastućeg interesa srednjeg staleža stanovništva država Arapskog poluotoka, koji se sve više zanima za kupovinu nekretnina, od fondova koji se koriste za potstrekivanje radikalnih pravaca u islamu.

Ruske namjere

Senator Murphy se posebno zanimao za status ruskog tzv. humanitarnog centra u Nišu.

Yee se složio s stavom da se ne radi o humanitarnom centru, te naglasio da ne vjeruje u dobre ruske namjere u regionu.

– Brine me šta bi taj centar mogao postati. Rusi od vlasti Srbije zahtijevaju specijalni status Centra, da njihovi radnici imaju specijalni status, da dobiju diplomatski imunitet.

Naš je interes da Srbija ima punu kontrolu na svakom dijelu svog teritorija. Unapređenjem statusa tog “humanitarnog centra”, Srbija bi to izgubila. Nadalje, “centar” je jako blizu granice s Kosovom, gdje su stacionirani naši vojnici – upozorio je.

Senatorica Jeane Shaheen ocijenila je, između ostalog, da “je vodstvo RS problem već dugo”.

– Oni nastoje potpaliti strasti. Ima li nekih koji ih podržavaju u tome? Koji ohrabruju Dodika – upitala je.

– Rusija! Oni su jedan od najglavnijih aktera. Nastoje spriječiti da se BiH dublje intergriraju u zapadne tokove. Rusiji odgovara i godi zastoj u kojem se BiH nalazi. Ne znam, međutim, da li bi oni željeli da se RS odvoji od BiH, jer bi takav čin najvjerovatnije vodio u nasilje i konflikt. Moskvi odgovara što BiH ne napreduje prema EU i što je put te države prema NATO-u blokiran.

Ali, moram istaći da Dodik, mada jeste najistaknutiji, nije usamljen. Ima lidera u BiH koji istinski ne žele u EU. To bi za njih značilo kraj načina na koji rade i vladaju. Bojim se da je sada BiH zatočena, da je u rukama korumpiranih. To stanje ne može vječno trajati i mi moramo osigurati da su lideri odgovorni za napredak zemlje i da se blokade moraju okončati – odgovorio je Yee.

Dodao je da SAD i u BiH tijesno sarađuju s EU, ali i s MMF-om. Ovu međunarodnu finansijsku instituciju zvanični Washington – prenio je Yee – podržao je u striktnom insistiranju da se provođenje reformi uvjetuje finansijskom pomoći.

Odgovarajući dalje na pitanja senatorice Shaheen, Yee je naveo da Srbija nastoji imati konstruktivnu ulogu u regionu, da se tadašnji premijer, a sada predsjednik, Aleksandar Vučić javno ali i privatno izjasnio protiv referenduma o “danu RS”, te da nije u interesu Srbije da BiH bude nestabilna ili da “neko provodi neke secesionističke projekte”.

Autor: S. NUMANOVIĆ – avaz.ba

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close