Bakir Izetbegović za magazin “Stav“
Sa Čovićem neće biti priče o ustavnim promjenama, podjelama mistarstava ili RTV servisa
Stav.ba – Filip Mursel BEGOVIĆ
“Ne želimo otvarati priče o ustavnim reformama, rekonstrukcijama vlada, ukidanju ministarstava, podjelama ministarstava, podjelama RTV servisa i slično. HDZ želi upravo ove teme staviti u prvi plan, do kraja mandata postići dio ciljeva koje obećava već deceniju svojim biračima. Dakle, između SDA i HDZ, a time i između Čovića i mene, predstoji saradnja, ali i borba za redoslijed prioriteta”
Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA, nedavno je završio svoj mandat predsjedavajućeg, te je to bila prilika da s njime razgovaramo o tome šta je posljednjih osam mjeseci obilježilo njegov rad. Za Stav govori o predstojećim reformama, evropskom putu BiH, teškim pregovorima i svojim diplomatskim aktivnostima po svijetu, zatim o odnosima unutar koalicija na državnom i federalnom nivou, o bošnjaštvu i bosanstvu, populizmu u politici i, na koncu, o dizanjima tenzija u BiH te načinima kako ih uspješno prevenirati.
STAV: Završili ste osmomjesečni mandat predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Koliko ste zadovoljni postignutim?
IZETBEGOVIĆ: Najveći uspjeh u ovom mandatu svakako jeste to što je naša aplikacija za članstvo u EU prihvaćena. To se sigurno ne bi desilo da u ovom mandatu nismo okončali s uspjehom prilagodbu SSP i usuglasili mehanizam koordinacije, jer je to ono što je aplikaciju predatu u februaru učinilo kredibilnom. Zadovoljan sam jer smo u nepovoljnoj političkoj atmosferi predizborne kampanje, političkih prepirki, referenduma, blokade rada Parlamenta Federacije itd., učinili značajne iskorake u implementaciji Reformske agende i ispunjavanju uvjeta za napredak na evropskom i NATO putu BiH. Bez konstruktivne uloge Predsjedništva BiH i bez liderske uloge SDA u koaliciji na državnom nivou, tih pomaka ne bi bilo. I, da budem konkretan i neskroman, bez moje uloge u radu Predsjedništva BiH i rukovodstva SDA, teško da bi do tih pomaka došlo.
Ovo je bio izuzetno dinamičan mandatni period ispunjen značajnim aktivnostima na međunarodnom planu. Vrijedi istaći uspješno organiziran Samit procesa “Brdo‑Brijuni”, na kojem su se u Sarajevu okupili ključni lideri regije Zapadnog Balkana i EU. Posjeta Predsjedništva BiH Berlinu bila je izrazito uspješna, u jednom turbulentnom periodu za EU mi smo potvrdili jasno opredjeljenje za integraciju i dobili podršku u tome. Imali smo posjetu velike delegacije NR Kine u sklopu Sarajevo Biznis Foruma, posjetu Teheranu, koja je u sklopu jačanja bilateralnih odnosa i ekonomske saradnje nakon što je UN ukinuo sankcije. U Istanbulu na samitu OIC imao sam vrlo dobro prihvaćenu inicijativu za formiranje kontakt‑grupe za muslimane u Evropi, po uzoru na slične regionalne grupe u okviru ove velike i važne međunarodne organizacije. Važna je bila i posjeta New Yorku, obraćanje Generalnoj skupštini UN-a i susret s brojnim liderima. Na kraju bih istakao posjetu Bruxellesu, obraćanje Komisiji za vanjske poslove Evropskog parlamenta, te susret s generalnim sekretarom NATO-a. U cjelini, mislim da imamo dobre rezultate i uvjeren sam da ćemo održati zamah u reformama, za dobrobit svih građana.
STAV: Nakon što je naša aplikacija za članstvo prihvaćena, Bosna i Hercegovina će uskoro preuzeti upitnik od EU. Koliko je još posla pred nama, kako napreduje Reformska agenda i zašto je ona prioritet, zašto je važna za građane?
IZETBEGOVIĆ: Ogroman je posao pred nama, reforme su tek počele. Predstoji nam višegodišnji, svakodnevni napor na uvođenju evropskih standarda kroz prilagodbu domaće legislative evropskoj pravnoj stečevini, i to kroz reformu pravosudnog i administrativnog aparata koja će ojačati vladavinu prava, olakšati kretanje ljudi, roba i kapitala i time snažan ekonomski razvoj.
Reformska agenda usmjerila se na suženi dio najbitnijih zahvata koji će dati brze rezultate i omogućiti rasterećivanje privrede i privlačenje investicija. Važan dio Agende jeste realiziran i rezultati su mjerljivi, ali nisu dovoljni. Svi bitni ekonomski parametri pokazuju porast od 3 do 4 procenta, a najvidljiviji su pomaci više od 26.000 novouposlenih u posljednjih 18 mjeseci, naglo rastući broj turista i skoro milijardu KM povećanog prihoda kroz ubiranje direktnih i indirektnih poreza u 2016. godini u odnosu na prethodnu. Građani još uvijek ne osjećaju bitne pozitivne promjene, ali bi itekako osjećali negativne posljedice ekonomske stagnacije da se ona nastavila. Moramo ubrzati implementaciju Reformske agende i moramo insistirati na masovnoj izgradnji infrastrukture. S ovakvom infrastrukturom BiH nije konkurentna na duže stazu niti privlačna za velike investitore.
STAV: Šta su Vam zvaničnici EU u susretima koje ste imali s njima prilikom posjete Bruxellesu rekli? Može li Bosna i Hercegovina računati na EU, da li oni računaju na nas?
IZETBEGOVIĆ: Imao sam jako dobre sastanke s čelnicima EU, zaista sadržajne i konkretne. Veoma su dobro upućeni u stanje prilika u BiH, znaju detalje, zainteresirani su da pomognu. Čestitali su mi na jasnom napretku BiH, za razliku od ranijih sastanaka kada su nas otvoreno kritizirali i pokazivali nervozu. Dobro su reagirali na moju ideju o pokretanju političkog dijaloga na visokom nivou između EU i Zapadnog Balkana. Konačna stabilizacija i konsolidacija Zapadnog Balkana u okvirima EU jesu od strateškog značaja i u najboljem interesu za sve nas u regiji. U regiji još uvijek počesto imamo retoriku ili djelovanje koji podižu tenzije i uzrokuju regionalnu nestabilnost. Veoma je često to uzrokovano međusobnim nerazumijevanjima i nedostatkom povjerenja. Moramo stabilizirati političko okruženje, smirivati krize i spuštati tenzije u samom njihovom začetku te rješavati razmirice i preostala otvorena pitanja u skladu s međunarodnim i EU standardima. Također, moramo se zajednički suprotstavljati sigurnosnim izazovima i prijetnjama koje pogađaju regiju i EU, poput negativnih, destabilizirajućih utjecaja nekih trećih zemalja u regiji, rastućeg populizma, organiziranog kriminala, terorizma, radikalizacije. Ono što nam je potrebno da bismo postigli ove zajedničke ciljeve jeste jedan pažljivo definiran i dobro strukturiran politički dijalog na visokom nivou koji bi stvorio platformu i mehanizam putem kojih bi EU mogla pružiti pomoć i podršku našoj regiji u procesu njegove političko-sigurnosne stabilizacije i konsolidacije u okvirima EU. Mislim da bi bilo dobro da u 2017. godini otpočnemo s redovnim samitima između lidera EU i lidera Zapadnog Balkana. To bi poslalo veoma snažnu poruku onim političkim snagama i akterima unutar regije koji samostalno ili uz podršku pojedinih trećih zemalja rade protiv naše zajedničke budućnosti u EU.
STAV: U ovom mandatu učinjen je i iskorak prema integraciji u NATO. U Bruxellesu ste se sastali s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom. Koliko je to važno za BiH?
IZETBEGOVIĆ: Sastao sam se s generalnom sekretarom, ali i s predstavnicima SAD-a, Engleske, Njemačke, Francuske i Italije pri NATO-u. Učinio sam sve da ih uvjerim u bjelodano jasnu činjenicu i uvjeren sam da sam imao uspjeha u tome – da se ubrza aktiviranje Akcionog plana za članstvo BiH u NATO, jer svako oklijevanje NATO-a otvara prostor onim snagama i akterima koji uz podršku pojedinih trećih zemalja rade protiv konsolidacije naše regije u okvirima ove sigurnosne alijanse.
STAV: Ovaj saziv Predsjedništva BiH na pola je svog mandata. Kako ćete u preostale dvije godine zadržati konstruktivnu atmosferu u radu? Čini da je u posljednje vrijeme sve više javnih razmimoilaženja između Vas, Čovića i Ivanića?
IZETBEGOVIĆ: Kad je u pitanju Mladen Ivanić, problem su u 2016. stvorile dvije aktivnosti koje su počete 2013., godinu prije sklapanja koalicije sa Savezom za promjene i ulaska Ivanića u Predsjedništvo BiH, a to su popis stanovništva i moja apelacija Ustavnom sudu povodom diskriminirajućih odredbi Zakona o praznicima RS. Cijenim da su ti problemi iza nas i da ćemo Ivanić i ja imati korektnu saradnju do kraja mandata.
S Draganom Čovićem stvari stoje nešto drugačije jer političke agende i prioriteti HDZ i SDA u mnogim se bitnim elementima preklapaju, ali u mnogim i razlikuju. SDA želi intenzivniju implementaciju Reformske agende i ozbiljan početak izgradnje infrastrukture, popravak socioekonomskih prilika, prije svega intenzivno kreiranje novih radnih mjesta u realnom sektoru. Ne želimo otvarati priče o ustavnim reformama, rekonstrukcijama vlada, ukidanju ministarstava, podjelama ministarstava, podjelama RTV servisa i slično. HDZ želi upravo ove teme staviti u prvi plan, do kraja mandata postići dio ciljeva koje obećava već deceniju svojim biračima. Dakle, između SDA i HDZ, a time i između Čovića i mene, predstoji saradnja, ali i borba za redoslijed prioriteta. Stranke su iskusne, prošle su kroz različite faze međusobnih odnosa, a slično je i sa mnom i Draganom. Bit će natezanja, ali ćemo naći kompromis, nećemo dozvoliti da se sve pretvori u obostrano štetan klinč.
STAV: S jedne strane, narod pozitivno reagira kada Vi pojačate retoriku i polemički komunicirate s, naprimjer, Dodikom i Čovićem. A, s druge strane, često se političari u BiH nađu na meti optužbi tog istog naroda i javnosti jer “nisu u stanju postići dogovor”. Kako pomiriti te krajnosti u političkoj praksi?
IZETBEGOVIĆ: Mora biti i jednoga i drugoga, i prepirke i saradnje. Važno je da se na kraju postigne korak naprijed, a ne nazad. Dobar primjer “mirenja krajnosti u praksi” jeste ljetošnje postizanje rješenja za koordinacioni mehanizam. S Dodikom sam se sastao i dogovorio rješenje u danima intenzivnog napada srpskih političara i medija na mene nakon moje posjete Novom Pazaru, da bi se zatim naljutio Dragan Čović jer nije prisustvovao dogovoru. Ljutnja je potrajala desetak dana, pa je i to prošlo, koordinacioni mehanizam usvojen je od Vijeća ministara, a naša aplikacija prihvaćena na septembarskom zasjedanju Vijeća za opće poslove Evropske unije. Saradnja daje rezultate.
STAV: Često sam pisao o tome da je Bošnjacima nesrazmjerno više stalo do države BiH u postojećim granicama, nego Hrvatima i Srbima. Da li je ta potreba za državotvornim bosanstvom ponekad na uštrb bošnjaštva?
IZETBEGOVIĆ: Bošnjaci nemaju alternativnu domovinu, za njih je raspad BiH potpuno neprihvatljiva stvar, i oni će takav scenario spriječiti na svaki način. Bosanstvo i bošnjaštvo u mnogo se čemu preklapaju, Bosanci su svi patrioti ove zemlje, i time su vjerovatno svi Bošnjaci u isto vrijeme i Bosanci. Dakle, afirmacija bošnjaštva, ako nije reducirana, isključiva i nacionalistička, ne može biti suprotstavljena bosanstvu. I obratno, ispravno bosanstvo poštuje sve što pripada bošnjaštvu, ne reducira ništa od bitnih elemenata. Naš identitet nije jednodimenzionalan, već je to kompleksan spoj historijskih nanosa koji su sedimentirani kroz hiljadugodišnju historiju Bosne i Hercegovine.
STAV: Nakon ovogodišnjih lokalnih izbora, SDA s jedne strane ima odličan izborni rezultat, trend porasta biračkog tijela i prevlast u većini općina FBiH, a s druge strane nekoliko izgubljenih pozicija u značajnim općinama. Nakon trezvene analize, kakav je dalji plan rada?
IZETBEGOVIĆ: Dobili smo jasno poruku naroda, i dobili smo je na vrijeme – birači podržavaju SDA, cijene njen duh i njenu politiku, dali su joj višestruko više glasova nego ostalim probosanskim strankama, ali ne podržavaju sve i svakoga, ne podržavaju “naslijepo” one koje im SDA ponudi. Biraju, prihvataju, odbacuju… I tako će biti i u jesen 2018., samo još izraženije. Dakle, valja se potruditi i u “drugom poluvremenu” uraditi dobar komad posla i ponuditi kvalitetne kadrove na izborima 2018. Neće biti merhameta prema nepopularnim kadrovima SDA jer to može koštati stranku, a time i narod i državu Bosnu i Hercegovinu.
STAV: U javnosti su prisutna oprečna mišljenja o radu premijera FBiH Fadila Novalića. Opozicija vrlo glasno poziva i na njegovu smjenu. Jesu li moguće rekonstrukcije vlasti na toj razini?
IZETBEGOVIĆ: Opozicija poziva na ostavku i uporno kudi, domaći analitičari i predstavnici međunarodne zajednice koji se razumiju u posao koji Novalić radi hvale. Najbitniji su ipak rezultati Novalićevog rada, a oni su mjerljivi i ulijevaju optimizam. Pravi rezultat možemo postići samo ako pokrenemo masovnu izgradnju infrastrukture, a tu će biti presudan rad ministara za saobraćaj i direktora javnih preduzeća koje se bave izgradnjom autoputa, brzih i magistralnih cesta. Ti kadrovi nisu iz redova SDA. Novalić ima odlične planove za intenziviranje izgradnje, ali će ga morati bolje pratiti odgovorni kadrovi iz navedenih struktura. Uzdam se u velikoj mjeri u iskustvo i energiju novoimenovanog direktora JP “Autoceste” Adnana Terzića.
STAV: Kako gledate na “paralizu” rada Parlamenta FBiH?
IZETBEGOVIĆ: Izazvana je nevjerovatnim utjecajem kladioničarskog lobija, koji očigledno raspolaže nevjerovatnim sredstvima. Cilj je odgoditi donošenje mjera kojim će se oporezovati rad kladionica, vratiti zakon u redovnu proceduru i sl. Svaki mjesec odgode donošenja zakona donosi štetu državi od par desetina miliona KM, odnosno korist vlasnicima kladionica i onima koji ih vješto pokrivaju u istom tom iznosu.
STAV: Kada govorimo o “majorizaciji” konstitutivnih naroda, šta to zapravo u praksi znači na svim nivoima u pravosuđu, finansijama i policiji? Ko je u tim sektorima majoriziran?
IZETBEGOVIĆ: Ako bismo tjerali mak na konac, mogli bismo doći i do pokazatelja o nedovoljnoj zastupljenosti bošnjačkog kadra u mnogim sektorima. Međutim, prioritet su funkcionalne institucije. Naravno, SDA će kao najjača politička snaga bošnjačkog naroda i najjača probosanska stranka raditi na tome da niko ne bude, kako kažete, “majoriziran”. Svi građani Bosne i Hercegovine imaju pravo učešća u njenim institucijama.
STAV: U januaru je izbor novog predsjednika Suda BiH. Primjećujemo da se nameću teze da Hrvata nema u Sudu BiH. Da li je medijska histerija nakon hapšenja u Orašju na neki način bila u funkciji pritiska i miješanja u neovisan izbor kandidata za tu dužnost?
IZETBEGOVIĆ: Na poziciju predsjednika Suda BiH mora biti imenovan kandidat iz reda Bošnjaka. Aktualni predsjednik VSTV‑a jeste iz reda srpskog naroda, ministar pravde BiH iz reda je hrvatskog naroda, v.d. glavnog tužioca BiH iz reda je hrvatskog naroda. Dakle, sasvim je jasno da, ako na mjesto predsjednika Suda BiH ne bude imenovan Bošnjak, to bi značilo da na državnom nivou Bošnjaci nisu zastupljeni ni na jednoj čelnoj poziciji u državnim pravosudnim institucijama. Takav dogovor na štetu Bošnjaka potpuno je neprihvatljiv. To nećemo dopustiti.
A medijska hajka nakon hapšenja u Orašju, kampanja da se ukine kvalifikacija udruženog zločinačkog poduhvata kad je u pitanju rukovodstvo paradržave Herceg-Bosna koje očekuje izricanje drugostepene presude u Hagu, i općenito pritisak da se Hrvati amnestiraju i tretiraju drugačije od ostalih kad su u pitanju ratni zločini, zaista me čudi. Tribunal u Hagu i sudovi općenito sigurno neće pratiti želje političara već će suditi po zakonu i utvrđenim faktima. Sudi se bivšem članu Predsjedništva BiH Borislavu Paravcu, sudi se braniocima opkoljenih enklava Goražde i Srebrenica, Ahmetu Sejdiću i Naseru Oriću, sudilo se komandantima Armije BiH generalu Deliću i Seferu Haliloviću, i naivno je vjerovati da smo mi političari imali ili da možemo u tome imati ikakvog utjecaja.
