Intervjui – Zarije Seizović za Vijesti.ba
No, može se očekivati da će se neformalnim lobiranjima važnih svjetskih političkih odlučilaca izvojevati odustajanje od referenduma, što je, u konačnici, nepotrebno, jer referendum i njegovi rezultati, u svijetu prava, ne bi ni postojali, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba profesor međunarodnog prava na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Zarije Seizović.
VIJESTI.BA: U svom osvrtu na referendum u RS, napisali ste da svaki politički pritisak, izazvan njegovom najavom, ima konkretan politički cilj, za čije postizanje je “prijetnja” referendumom samo alat. Šta je, prema Vašem mišljenju, koji politički cilj vlast u RS želi postići raspisivanjem referenduma o Danu RS?
SEIZOVIĆ: Vlasti RS žele pokazati da je RS “entitet za sebe”, što će reći, pokazati kako se RS smatra “državom za sebe”, a što je, implicitno, sadržano u stavu nepoštivanja odluke Ustavnog suda BiH o danu državnosti RS od strane političkog establišmenta RS. Nadalje, reafirmiranjem jednog novog referenduma želi se ojačati politička relevantnost entiteta, za račun relevantnosti države te reafirmirati “neposluh” spram stavova međunarodne zajednice.
Sem toga, referendum se može posmatrati i kao alat političkog marketinga pred predstojeće lokalne izbore. Njime se, u strahu od gubljenja političke moći aktualne vlasti, želi dodatno homogenizirati biračko tijelo RS, kako bi političke ideje, ličnosti i platforme koje vladaju već duži vremenski period a personificira ih predsjednik RS, bile relegitimirane.
VIJESTI.BA: Dio političke javnosti poziva OHR na hitnu reakciju, odnosno upotrebu bonskih ovlasti i stavljanje van snage Odluke o referendumu. S druge strane, mnogi smatraju da intervencija OHR-a nije poželjna, budući da je BiH suverena država, te međunarodna zajednica ne bi trebalo da reaguje odlukama i vrši korektiv onoga što bi trebalo da rade domaće institucije nadležne za zaštitu ustavnopravnog poretka. Kakav je Vaš stav?
SEIZOVIĆ: Bosna i Hercegovina nije suverena država, jer njom upravlja međunarodno namjesništvo – Ured visokog predstavnika (OHR), a njena pseudo-suverenost ogleda se i u prisustvu inostranog faktora u pravosuđu državnog nivoa (ranije je to bio i guverner Centralne banke BiH, Ombudsmen BiH i dr.). Moglo bi se reći za BiH da posjeduje tzv. vanjsku suverenost (subjekt je međunarodnog prava, priznata je država, članica UN-a), ali je njena unutranja suverenost vrlo upitna.
Međunarodna zajednica u BiH može da radi šta želi posredstvom Vijeća za implementaciju mira odnosno Ureda visokog predstavnika, no, poznato je, ovaj mehanizam, suštinski ne čini ništa da suzbije anti-državne tendencije i druge pojave koje su negativne po funkcionisanje države BiH. Radi se o jednom sterilnom i neučinkovitom dejtonskom mehanizmu, preciznije političkom reliktu recentne prošlosti koji, na razini retorike, bajagi, skrbi o BiH, dok je u svijetu stvarne političke akcije ovaj mehanizam komičan.
VIJESTI.BA: Činjenica je da rasprava o najavljenom referendumu ne jenjava i brojni su stavovi o posljedicama koje on može izazvati – od toga da posljedica neće biti, zatim da je referendum o Danu RS dio strategije koja vodi do referenduma koji se tiče otcjepljenja RS, pominje se sukob i ugrožavanje bezbjednosti, ali i teza da je riječ o političkom marketingu uoči predstojećih lokalnih izbora. Kakav epilog Vi očekujete?
SEIZOVIĆ: Nikakav. Neće se desiti ništa, a sam referendum je, po svojoj prirodi besmislen, jer ga raspisuje nenadležan organ, a stav građana o referendumskom pitanju neće izmijeniti ništa – pravno je, dakle, referendum potpuno irelevantan. Postoji i kaznena dimenzija raspisivanja ovog referenduma, kojom se trebaju baviti nadležni organi u BiH. No, može se očekivati da će se neformalnim lobiranjima važnih svjetskih političkih odlučilaca izvojevati odustajanje od referenduma, što je, u konačnici, nepotrebno, jer referendum i njegovi rezultati, u svijetu prava, ne bi ni postojali.
VIJESTI.BA: Ukoliko referendum o Danu RS bude održan, kako će to uticati na ugled Ustavnog suda BiH i bh. pravosuđe?
SEIZOVIĆ: Da bi se na neku pojavu, fenomen, stanje, moglo uticati u smislu njegove/njene transformacije, ta pojava, fenomen, stanje mora postojati. Ugled Ustavnog suda i pravosuđa BiH u cjelini dovedeni su u pitanje mnogo puta. U ovom slučaju može se konstatirati svojstvo “papirnog tigra” kojeg ima Ustavni sud BiH (jer na nepoštivanje njegovih odluka poziva čak i član Predsjedništva BiH). Što se tiče pravosuđa BiH, niti ono nije dobar primjer stuba državnosti koji odlikuje poštovanje principa vladavine prava u najširem smislu.
VIJESTI.BA: Kako komentarišete inicijativu o organizovanju referenduma o izdvajanju Srebrenice iz RS? Stigla je kao odgovor na referendum o Danu RS.
SEIZOVIĆ: Iako bi se moglo pristati na tezu da moralni osnov za izdvajanje teritorije opštine Srebrenica iz ustavno-pravnog sistema Republike Srpske postoji, pravno takav osnov ne postoji. Onaj ko poduzima akcije u tom smislu izlaže se krivičnom gonjenju od strane nadležnih organa RS, jer takve radnje se mogu smatrati krivičnim djelima (napad na ustavno uređenje ili ugrožavanje teritorijalne cjeline, čl. 293. i 294. KZ Republike Srpske). Ni jedan ni drugi referendum ne doprinose stabilizaciji političkih odnosa u BiH.
Razgovarala: Nevena Šarenac
(Vijesti.ba)
