Tako statističke teme kao što je rezultat popisa stanovništva postaju predmet politike, dok pravna pitanja poput predaje zahtjeva za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije postaju politička pitanja koja blokiraju kompletno funkcionisanje sistema.
Stalnim nametanjem dnevno-političkih problema i dizanjem tenzija zaboravlja se kakvo je realno stanje u BiH, odnosno zemlji iz koje se u periodu od 2014. do 2016. godine iselilo više od 80.000 ljudi.
Zakonodavna vlast u BiH ne funkcioniše
Još uvijek nije poznato da li će biti održana 42. sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koja je zakazana za 7. mart 2017. godine. Riječ je o sjednici koja je prekinuta 16. februara nakon nedolaska zastupnika iz entiteta Republika Srpska zbog najavljene revizije presude po tužbi BiH protiv Srbije za agresiju i genocid. U isto vrijeme, još od lokalnih izbora 2016. godine, u potpunoj ili djelimičnoj blokadi je i Parlament Federacije BiH zbog oprečnih stavova zastupnika iz reda SDA i HDZ-a BiH, koji bi trebali činiti parlamentarnu većinu u entitetu.
Izvršna vlast na državnom nivou u tehničkom mandatu
Vlast na nivou države BiH čini koalicija u kojoj se nalazi SDA, stranke okupljene u Savezu za promjene, HDZ BiH i SBB. Prema posljednjim izjavama predsjednika SDS-a (Savez za promjene) Vukote Govedarice, Vijeće ministara BiH definitivno je ušlo u tehnički mandat. U prijevodu, to znači da Vijeće ministara nastavlja svoj rad samo na neophodnim aktivnostima koje osiguravaju izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza te koje su potrebne za nužno funkcionisanje BiH sve dok Parlamentarna skupština BiH ne odobri novi saziv Vijeća ministara. Pored toga otežan je rad i Vlade FBiH s obzirom na to da je zbog nejedinstva u Parlamentu FBiH otežano ili u potpunosti onemogućeno usvajanje zakona koje predlaže Vlada FBiH.
Suspendovan glavni tužilac Tužilaštva BiH
Prvostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH donijela je odluku da se glavni tužilac Tužilaštva BiH Goran Salihović privremeno udaljava od obavljanja dužnosti glavnog tužioca i tužioca u Tužilaštvu BiH. Ovakva odluka uslijedila je nakon što je disciplinski tužilac u augustu pokrenuo istragu protiv Salihovića zbog sumnji da je zloupotrijebio položaj. Da stvari nisu idealne govore i kritike državnog ministra sigurnosti Dragana Mektića koji je otvoreno kritikovao Tužilaštvo BiH zbog sporog sprovođenja istraga.
Upitno da li će država biti u stanju izdavati pasoše
Prema svim procjenama, građani BiH od 21. marta ove godine neće moći izvaditi pasoše i to zbog nedostatka pasoških knjižica. Agencija za identifikacione dokumente (IDDEEA) je 8. novembra prošle godine morala poništiti i drugi tender o nabavci pasoša, jer je Ured za razmatranje žalbi prihvatio žalbu na tendersku dokumentaciju francuske kompanije Gemalto. Raspisan je i treći tender, a iz IDDEEA-e poručuju da se nadaju kako će se kontinuitet izdavanja pasoša nastaviti i nakon 21. marta.
Građani BiH se masovno iseljavaju iz zemlje
Trend iseljavanja stanovništva, a naročito mladih ljudi iz BiH je sve izraženiji. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije, u periodu od 2014. do 2015. godine iz naše zemlje je iselilo više od 80.000 ljudi. Lingvist, matematičar i umjetnik Jakub Marian objavio je novu mapu o iseljavanju stanovnika zemalja Evrope u druge zemlje, a u kojoj BiH prednjači s obzirom na to da se iz naše zemlje 43,3 posto populacije iselilo.
Političari u zatvorima, ali i dalje na funkcijama
Pred Sudom BiH i dalje se vodi postupak protiv bivšeg ministra sigurnosti i predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića zbog ometanja rada pravosuđa. Politička stranka na čijem čelu se nalazi dio je parlamentarne većine na nivou BiH i Federacije BiH, a Radončić se nakon puštanja iz pritvora vratio u parlamentarne klupe gdje obnaša dužnost delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH. U istom procesu optužena je i Bilsena Šahman koja je nakon izlaska iz pritvora imenovana za zastupnicu SBB-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. Inače, na mjestu potpredsjednice Zastupničkog doma PFBiH nalazi se Vesna Švancer (SBB) koju je Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona optužilo da je u maju 2013. vlasnici stana koji se nalazi u Zenici lažno prikazala da će u njeno ime prodati stan te joj dati novac. Međutim, nakon što je vlasnica dala punomoć, Švancer je prodala stan za 19.800 eura te novac zadržala za sebe. Nakon puštanja iz pritvora i Švancer se vratila u parlamentarne klupe. Nedavno je po nalogu Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo uhapšen i generalni sekretar SDA Amir Zukić zbog nezakonitog zapošljavanja stranačkog kadra u javna preduzeća. Zukić uprkos tome što se nalazi u zatvoru u Zenici i dalje obnaša dužnost zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.
Stalne prijetnje otcjepljenjem i nepoštivanje Ustava BiH
Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik skoro pa na mjesečnoj osnovi prijeti otcjepljenjem manjeg bh. entiteta od BiH. Baš zbog toga poseban strah u našoj državi izazvao je prošlogodišnji referendum o Danu RS-a koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Zbog raspisivanja ovog referenduma Tužilaštvo BiH pokrenulo je istragu u kojoj su pored Dodika saslušani i premijerka RS-a Željka Cvijanović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović, član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić i brojni zastupnici u Narodnoj skupštini RS-a.
Političari pod sankcijama SAD-a
Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku zbog nepoštivanja odluke Ustavnog suda BiH o zabrani organizovanja referenduma u RS-u. Kao rezultat sankcija, svaki dio imovine ili interes za imovinu Dodika, a koja je u posjedu ili pod kontrolom osoba iz SAD ili koja se nalazi unutar SAD-a, mora biti blokiran. Pored toga, generalno su zabranjene transakcije državljana SAD-a koje uključuju Dodika.
Upitna finansijska stabilnost zemlje
U trenucima nefunkcionisanja Parlamentarne skupštine BiH, Vijeća ministara BiH i Parlamenta FBiH iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) upozorili su vlasti da imaju samo nekoliko sedmica da sprovedu reforme kako bi dobili drugi tranšu finansijskih sredstava. Ova sredstva prijeko su potrebna kako bi se osigurao razvoj zemlje, ali i isplatile plaće u javnom sektoru.
BiH je jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope
U BiH, prema analizama sektora socijalne zaštite, blizu 600 hiljada ljudi živi sa 3-5 KM dnevno, tačnije u siromaštvu. Prema podacima dokumenta “Napredak u realizaciji Milenijumskih razvojnih ciljeva u BiH” iz 2012. godine, 15 posto stanovništva živi ispod apsolutne linije siromaštva, što znači da žive s manje od 235 KM mjesečno. U relativnom siromaštvu živi 17,9 posto građana BiH, odnosno sa manje od 416 KM mjesečno. To znači da je svako šesto domaćinstvo u BiH siromašno. Procjene Agencije za statistiku BiH, koje su zasnovane na Anketi o potrošnji domaćinstava, koja je provedena za 2011. godinu, jeste da je siromaštvo izraženije u Republici Srpskoj, gdje je gotovo svaki peti stanovnik siromašan.
U BiH se ne poštuju ljudska i ustavom zagarantovana prava
Uprkos tome što su službeni jezici u BiH bosanski, hrvatski i srpski jezik, vlasti u entitetu RS osporavaju đacima osnovnih škola da svoj maternji jezik nazivaju bosanskim. Nepostojeći “bošnjački jezik” je službeni jezik i u pojedinim kantonima u Federaciji BiH. Tako u ustavima Posavskog, Zapadnohercegovačkog, Kantona 10 i Hercegovačko-neretvanskog kantona stoji da su službeni jezici hrvatski i bošnjački jezik. Bosna i Hercegovina je ratifikovala sve glavne evropske i međunarodne instrumente za ljudska prava. Međutim, još uvijek nije u potpunosti provela 128 prihvaćenih preporuka iz Univerzalnog periodičnog pregleda iz 2014. godine. To uključuje preporuke o ustavnim promjenama kako bi se priznala jednakost svih građana, spriječila diskriminacija manjina i rodno zasnovanog nasilja, osigurala nediskriminacija, inkluzivno obrazovanje, reforma krivičnog zakona u pogledu ratnih zločina, kao i usklađivanje zakona i politika na svim nivoima vlasti. Pored toga jedinstven je slučaj da u Ustavu RS-a još uvijek postoji smrtna kazna.
