Nedavno održani referendum na kojem su se građani manjeg bh. entiteta izjašnjavali da li žele obilježavati 9. januar kao Dan Republike Srpske, bio je pravi okidač koji je pokrenuo lavinu značajnih događaja čije će posljedice biti dalekosežne po BiH, pa čak i region
Prvostepena komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV) će, na osnovu disciplinske tužbe Ureda disciplinskog tužioca, u narednih šest dana morati donijeti konačnu odluku da li će Goran Salihović ostati na poziciji glavnog državnog tužioca. Ako Salihović bude smijenjen, onda se, barem teoretski, otvaraju vrata mogućnosti da se istinski pokrenu istrage protiv Milorada Dodika u aferama Pavlović banka, Bobar banka, Zlato i drugima. No, da bi se to zaista dogodilo, mora biti ispunjen jedan od ključnih preduslova, a to je da na mjesto glavnog državnog tužioca bude imenovana nestranačka osoba koja će savjesno, nepristrasno i profesionalno obavljati svoju tužilačku dužnost. Jučer je na taj bitan detalj jasno ukazao i ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić. On je napomenuo da je prilikom izbora novog državnog tužioca najbitnije voditi računa da se radi o profesionalcu koji je dovoljno hrabar da se suprotstavi korupciji i kriminalu.
“Ovdje postoji sav dovoljan ambijent, ima dovoljan broj tužilaca u Tužilaštvu koji su spremni da se uhvate ukoštac sa time, ali ne može se to realizovati ako glavni tužilac nije čovjek koji je također opredijeljen, da daje podršku i vjetar u leđa svim tim tužiocima”, pojasnio je Mektić u izjavi za medije.
Uticaj političkih elita
Međutim, opravdano se postavlja pitanje koliko je realno očekivati da će Salihović biti smijenjen s obzirom na cjelokupno stanje u pravosuđu koje se nalazi pod teškim uticajem vladajućih političkih elita!? Vrlo teško, reći će vam mnogi realisti i dobri poznavaoci prilika u domaćem pravosuđu. Shodno tome, ne treba zanemariti činjenicu da će Salihović u međuvremenu, dok se ne donese konačna odluka, iskoristiti sav svoj uticaj i konekcije kako bi izvršio žestok pritisak i time izlobirao da ostane na mjestu glavnog državnog tužioca. Ipak, treba biti korektan i sačekati odluku VSTV-a. Ne treba zanemariti ni činjenicu da Salihović ima pravo žalbe nakon odluke Prvostepene komisije.
Naravno, Salihović je, maestralno izvrnuo kompletnu situaciju naopačke, pa se branio riječima kako mu je sve montirano jer je upravo on otvorio istragu protiv Dodika zbog neizvršavanja odluke Ustavnog suda BiH kojom je 9. januar kao Dan RS-a proglašen neustavnim.
Pokretanje istrage protiv Dodika u Tužilaštvu BiH neće nimalo amnestirati Salihovićev dugogodišnji nerad i korumpiranost. Nakon dugog zavjeta ćutanja, Salihović se, samo dan nakon referenduma, odjednom oglasio u medijima pravdavši se da niti jedna istraga protiv Dodika nikada, zapravo, nije obustavljena. Čak je kazao da će već u srijedu (danas op.a) biti podignuta optužnica u slučaju Bobar banka, ali nije želio precizirati protiv koga.
Sad kada je zvanično pokrenuta istraga protiv Dodika, možemo očekivati da bi vrlo brzo mogao uslijediti novi referendum upravo o Tužilaštvu i Sudu BiH čime bi Dodik pokušao izbjeći krivičnu odgovornost za teški kriminal sakrivajući se iza legitimiteta ‘volje’ naroda. Svjestan da polako gubi tlo pod nogama, on će učiniti sve što je u njegovoj moći da izbjegne odgovornost za višemilionski kriminal. Zato sada vješto manipuliše studentima i porodicama poginulih boraca mobilišući ih da protestuju ispred Tužilaštva BiH ako bude primoran davati službenu izjavu u ovoj instituciji. Dodik očajnički pokušava dovesti u pitanje ustavnost 1. marta kao Dana nezavisnosti BiH podnoseći apelaciju Ustavnom sudu BiH, te pokušava blokirati rad zakonodavne vlasti u FBiH tvrdeći da je Klub Srba Doma naroda Federalnog parlamenta neustavno popunjen.
Agencija Sputnik ide korak dalje, pa tvrdi da će Mektić, navodno, u ponedjeljak uhapsiti Dodika ukoliko se ne pojavi na saslušanju u Tužilaštvu BiH. Možda u ovoj tvrdnji i ima nešto istine budući da je Mektić najavio hapšenje ‘krupnih riba’ nakon imenovanja novog državnog tužioca. Sputnik također navodi da su se francuski, italijanski i ambasador još jedne neimenovane države u okviru Vijeća za implementaciju mira (PIC), prema direktivama vlada svojih država, čvrsto usprotivili bilo kakvim sankcijama prema RS-u. Vjerovatno su na taj način željeli izbjeći dodatno pogoršanje ionako narušenih odnosa Rusijom zbog ukrajinske krize i rata u Siriji.
U slučaju opasnosti od hapšenja, nije isključena mogućnost da Dodik napusti zemlju i potraži utočište u nekoj drugoj državi. S druge strane, ako se, ipak, dogodi da Dodik zaista bude uhapšen, onda će on signurno sa sobom povući i druge saučesnike u brojnim aferama. Dodikovo eventualno hapšenje bi moglo biti samo uvod u brojna druga hapšenja visokopozicioniranih zvaničnika u BiH.
Ključni akteri
Iako je predsjednik RS-a jedini osumnjičeni u predmetu neizvršavanja odluke Ustavnog suda BiH, istraga se komotno mogla proširiti i na druge ključne aktere koji su uzeli aktivno učešće u referendumskom projektu. To se, prije svega, odnosi na članove Republičke komisije za provođenje referenduma u RS-u na čelu sa Sinišom Karanom koji su konstantno vršili pritisak na Centralnu izbornu komisiju BiH (CIK) kako bi im dostavila biračke spiskove, kao i na većinu narodnih poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) koji su glasali za Dodikovu inicijativu pokretanja referenduma. Bez uloge ove dvije institucije referendum ne bi bilo moguće provesti.
Ako ćemo slijediti neku pravosudnu logiku, odgovornost se, također, mogla tražiti i od pojedinih državnih parlamentarki poput Dušanke Majkić i Aleksandre Pandurević koje su u javnosti, otvoreno i bez ikakvih argumenata, bezočno razapinjale i demonizirale CIK BiH jer je odbio dostaviti biračke spiskove Republičkoj komisiji za provođenje referenudima. Naprosto je nezamislivo da osobe, koje obnašaju državničku funkciju kao što je poslanička, bez straha od sankcija svojim destruktivnim medijskim nastupima podrivaju temelje te iste države i njezine institucije. No, bilo bi naivno i previše očekivati da državno tužilaštvo provede tako detaljnu i revnosnu istragu.
Nezahvalan položaj
Ostavljajući mogućnost provođenja referenduma o odcjepljenju RS-a, Dodik na taj način premijera Vlade Srbije Aleksandra Vučića dovodi u izuzetno nezgodan i nezahvalan položaj jer jer ovaj itekako svjestan da bi se na taj način aktuelizirao status nekih oblasti u Srbiji. Nesumnjivo je da bi Dodik otvorio svojevrsnu Pandorinu kutiju ako bi se odlučio na tako rizičan korak koji bi mogao ozbiljno ugroziti stabilnost čitavog zapadnog Balkana. U tom slučaju bi Bošnjaci u Srbiji, po sličnom principu kao Srbi u BiH, odmah mogli zatražili referendum o odvajaju Sandžaka, dok bi Albanci u Preševskoj dolini mogli zatražiti, u najmanju ruku, veći stepen autonomije kao odgovor na jednostrano proglašeni Savez srpskih opština na sjeveru Kosova. Vojvođanski Mađari i druge brojne manjine u toj pokrajini bi se, također, mogli ohrabriti da zatraže mnogo veći stepen autonomije ili nezavisnost. Zbog svega ovoga, Vučić se u startu diplomatski i kulturno ogradio od davanja bilo kakve podrške Dodikovim referendumskim ambicijama.
(Edin Redžić, Prometej.ba)
