logo
VGT

Postajemo li gluplji? – Kako su društvene mreže ugrozile znanje

Objavljeno prije 2 sedmice . u sub, nov 4th, 2017

WIKIPEDIA se trenutačno nalazi u egzistencijalnoj krizi. Iako su nedavno tražili da im korisnici pomognu, problem nije financijske prirode.

Problem je, tvrdi Hossein Derakhshan s Wireda, u broju korisnika koji pridonose stranici. Naime, ideja iza Wikipedije je ista kao iza svake druge enciklopedije koja se pojavila prije nje – skupiti kompletno znanje ljudskog roda. Ta ideja prisutna je još od vremena kada su islamski učenjaci pokušali skupiti informacije sa svih područja, prevodeći grčke, perzijske ili sirijske tekstove na arapski.

Usudi se znati

U devetom stoljeću perzijski učenjak Ibn Qutaybah stvorio je prvu pravu enciklopediju – deset knjiga o moći, ratu, plemstvu, molitvama, učenju, elokvenciji, prijateljstvu, hrani i ženama. Jedno stoljeće kasnije njegov perzijski kolega al-Khwarizimi učinio je nešto slično, a i Kinezi su imali vlastitu enciklopediju, koja se pojavila u sedmom stoljeću.

Što se Europe tiče, ideja o modernoj enciklopediji pojavila se u 18. stoljeću dolaskom prosvjetiteljstva. Immanuel Kant skovao je i latinski moto pokreta “Sapere aude” ili “usudi se znati” ili “imaj hrabrosti koristiti vlastiti um, bez tuđeg vodstva” (koji je posudio od Horacija). Francis Bacon i Denis Diderot počeli su kompilirati ambiciozne enciklopedije, a time su i u ostatku Europe potakli slične poteze.

Iako je vladajuća religiozna klasa osjećala nelagodu zbog ovog trenda, očito je da je postojalo tržište na kojem je dominirala sekularna srednja klasa. Prvo izdanje 1751. prodano je skupini od 2000 pretplatnika koji su dobili svih 28 svezaka Velike francuske enciklopedije.

Poznati revolucionarni umovi kao što su Voltaire, Rousseau i Montesquieu radili su na enciklopediji zbog čega su neki završili u zatvoru. No, samo 17 godina nakon izdavanja, započela je Francuska revolucija i postavila temelje za jednu od najsekularnijih država u ljudskoj povijesti.

Televizija je sve promijenila

Ideja o prosvjetiteljstvu ugrožena je mnogo prije dolaska interneta. Neil Postman u svojoj je knjizi iz 1985. “Amusing Ourselves to Death” konstatirao da popularizacija televizije nije samo novi medij nego i novi diskurs. Postepeno prebacivanje kulture iz tipografske u fotografsku značilo je i tranziciju iz racionalnog u emocionalno.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

U kulturi usredotočenoj na slike i užitak nema mjesta za racionalno razmišljanje jer se slikama jednostavno ne može razmišljati, tvrdio je Postman: “Tekst je ono što nam omogućuje da razotkrijemo laži, zabune i pretjeranu generalizaciju, da detektiramo zlouporabu logike i zdravog razuma. U isto vrijeme to znači i vaganje ideja, da uspoređujemo i suprotstavljamo tvrdnje, da spajamo jednu generalizaciju s drugom”.

Razmislimo li malo o tome, nije teško doći do zaključka da nije bio u krivu. Naime, televizori nas nisu samo zabavljali u našim dnevnim boravcima nego su i promijenili način na koji funkcioniramo. Promijenili su naš doživljaj svijeta i utjecali na politiku, religiju, biznis i kulturu. Mnogi aspekti modernog života svedeni su na zabavu, senzacionalizam i trgovinu.

“Amerikanci ne pričaju jedni s drugima, mi se međusobno zabavljamo. Ne razmjenjujemo ideje, razmjenjujemo slike”, pisao je Postman.

Kako spasiti Wikipediju?

Internet je isprva bio kontra ovom trendu jer kada se pojavio (krajem osamdesetih), bio je medij utemeljen na tekstu. Bio je alat usmjeren na znanje, a ne uživanje. Razmjenjivale su se ideje i radilo se o intelektualnom projektu koji se nije vrtio oko komercijalizacije i kontrole.

Wikipedia je plod tog “vrta”. Google i blogovi također. Učinkovito su doprinosili globalnom korpusu znanja. Više od jednog desetljeća, internet je bio alternativa i ugrožavao moć televizije.

No, tada su se pojavile društvene mreže i kolonizirale web vrativši nas unazad. Pogledajte samo Facebook i Instagram. Medij je sveden na slike i video materijale koje nagrađujemo emocionalno – lajkovima. Umjesto potrage za znanjem, sve je svedeno na traženje potvrde i publike za koju neprekidno “nastupamo”.

Znatiželju je zamijenila potraga za onim što već znamo ili mislimo. “Usudi se znati” postalo je “Usudi se ne zabrinjavati znanjem”. Francuski filozof Guy Debord napisao je da smo u vrijeme prije dolaska kapitalizma bili usredotočeni na “biti”, a nakon dolaska kapitalizma na “imati”. U ovoj fazi najbitnije je “djelovati kao”. Djelovati kao da smo bogati, sretni, puni razumijevanja, kul ili kozmopoliti. Dovoljan je jedan pogled na Instagram i svima će biti jasno da je to itekako istina.

Izazov je spasiti Wikipediju i sačuvati sve to znanje za koje nikog nije briga. Televizija je zarazila Wikipediju i najpopularniji tekstovi su oni koji se vrte oko serija i glumaca koji se u tim serijama pojavljuju.

To ne znači da trebamo odustati, ali moramo shvatiti da je ovo polagano propadanje weba i Wikipedije zapravo dio veće civilizacijske promjene koja je tek započela.

Index.hr

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh