Poseban izazov je kako će CIK BiH pronaći 12.000 predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika, koji trebaju biti politički nezavisni
Centralna izborna komisija BiH jučer je raspisala lokalne izbore prema izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit.
Ono što je sve zanimalo je reakcija vlasti u RS, s obzirom na njihove najave da neće učestvovati na izborima po pravilima koje je nametnuo, kako oni kažu, „lažni visoki predstavnik“.
Stišava se retorika iz RS
Da su najave i nacrt entitetskog izbornog zakona bile samo jedna podvala biračima, nagovještava i izjava predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića. On je kazao da će vladajuća koalicija u RS održati sastanak da se vidi šta će se uraditi po ovom pitanju s obzirom da entitetski izborni zakon nije još uvijek usvojen. Tako se od priče o lažnom visokom predstavniku i odluka koje se neće poštovati došlo do toga da će to biti tema razgovora, a na kraju i, vrlo izvjesno, će se oni priznati.
Možda se uz to pripreme i neki popratni folklor u smislu izjava da su ovo zadnji izbori po ovim pravilima, a izborni zakon RS, po kojem će se entitetska izborna komisija provoditi izbore, će se možda pred same izbore usvojiti, no sasvim jasno je i da će to visoki predstavnik odmah staviti van snage.
Već je predsjednik SP-a Petar Đokić najavio učešće na izborima u Brčkom. Opozicioni SDS je također najavio da će učestvovati na ovim izborima.
Ono što je krucijalno je to da upotreba skenera za brojanje glasova, koja je najavljena kao veliki pomak, u ovom izbornom procesu će se koristiti kao pilot projekat u svega nekoliko općina i na neznatnom broju biračkih mjesta.
Ipak, predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić je i taj segment pojasnila na konferenciji za medije, odnosno da će se i na tim biračkim mjestima, kao i u do sada, glasovi prebrojavati ručno, ali će se samo isprobati i skeneri da se vidi kako to funkcionira. Tako da ni u tim općinama se ne može garantovati da će izborni proces biti transparentan.
Funkcionerska kampanja
A kako i bio transparentan kada je pravo glasa imaju 3,40 miliona birača, a ova država je prema popisu iz 2013. godine imala 3,53 miliona ljudi. U međuvremenu su državu napustile stotine hiljada ljudi, a svakako i svi oni koji su ostali nisu punoljetni. To otvara sumnju da se na biračkom spisku ponovo nalaze i mrtve osobe, a koje su ranije čak i „glasale“.
Hadžiabdić je najavila da od trenutka raspisivanja izbora nije dozvoljena nikakva preuranjena kampanja. Ipak, takve stvari je skoro pa nemoguće kontrolisati.
Direktno korištenje resursa javnih institucija u promociju sebe kao kandidata ili direktno promoviranje sebe na društvenim mrežama kao kandidata nije više moguće.
Između ostalog, među zloupotrebom javnih sredstava navodi se „korištenje javnih sredstava i resursa u svrhu direktne ili indirektne kupovine podrške birača tokom izborne kampanje, što uključuje između ostalog i pružanje jednokratne novčane ili nenovčane podrške građanima ili kategorijama građana, osim ako je pružanje te podrške planirano u okviru redovnih budžetskih subvencija.“
Ipak, to ni na koji način ne može spriječiti funkcionersku kampanju. Ako je neko načelnik već tri godine, on je već, ukoliko ima većinu u vijeću, vrlo vjerovatno, u budžetu izborne godine isplanirao povećana izdvajanja za socijalna davanja ili za projekte. Ukoliko se taj isti načelnik pojavi na otvaranju asfalta neposredno pred izbore u nekom selu on apsolutno nema potrebe da objašnjava da je ponovo kandidat za načelnika i da to radi zbog toga. Sama namjera je vrlo jasna, a sprečavanje nečega takvog bilo bi ugrožavanje redovnih aktivnosti.
Ograničavanje preferencija
Isto tako, zastupnik sa višeg nivoa vlasti, ukoliko je, primjera radi, kandidat za načelnika, u nekom zakonodavnom organu može predložiti koliko god želi različitih inicijativa koje bi se mogle odraziti i na građane općine u kojoj se kandidira, ali nema načina da bi se tome moglo stati u kraj.
Medijima se u tom slučaju uskraćuje mogućnost da objavljuje da je taj funkcioner kandidat na izborima, no o podacima ko je kandidat na izborima će se lako moći doći otvaranjem stranice Centralne izborne komisije BiH i to dosta prije otvaranja predizborne kampanje.
Novost na ovim izborima će biti i ograničavanje preferencija na maksimalno tri kandidata unutar jedne stranke. Ukoliko se da glas za više od tri kandidata, glas će biti važeći za stranku, ali se neće računati preferencijalni glasovi. Ova odluka je bila optimistična u smislu da će smanjiti lobiranja unutar stranke, koja su donosila to da su vijeća, skupštine i parlamente prolazili oni koji su najviše glasova izlobirali preko stranačkih kolega. Ipak, ono što je manjkavost je to što ovakvu odluku nije pratilo smanjenje ili ukidanje unutarstranačkog praga, pa uz označavanje samo tri preferencije teško je da neko pređe unutarstranački prag, koji na lokalnim izborima iznosi 10 posto, a skoro nemoguće na općim gdje iznosi 20 posto.
Poseban izazov je kako će Centralna izborna komisija BiH pronaći 12.000 predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika, koji trebaju biti politički nezavisni. Ukoliko princip bude isti kao i sa članovima općinskih izbornih komisija, gdje su se nerijetko nalazila djeca ili rođaci lokalnih funkcionera, koji „nisu članovi niti jedne političke stranke“, jasno je da nema puno nade u transparentnost.
Ono što je pohvalno u ovim izmjenama je svakako zabrana govora mržnje, korištenja djece u političke svrhe, sankcioniranje političkih subjekata koji se koriste dezinofrmacijama i ključna stvar je da ratni zločinci gube biračke pravo. Što se tiče ratnih zločinaca neki su već uklonjeni sa biračkog spiska, a riječ je o osobama koje su osuđene na sudovima u BiH, no izazov bi mogle predstavljati presude koje su izrečene van granica naše države.
Avaz
