Hedina Tahirović Sijerčić
Percepcija o romskoj kulturi je opterećena predrasudama, a sami Romi su na područjima gdje žive mnogo veći poznavaoci većinskih kultura nego što oni koji nisu Romi poznaju kulturu tog naroda. Nova istraživanja romske tradicije pokazuju da su Romi očuvali izvjesne fragmente iz tradicije pojedinih drugih naroda bolje i više od onih o čijoj je baštini riječ.
To su konstatacije koje je večeras u Sarajevu izrekla Hedina Tahirović Sijerčić, Romkinja, članica Odbora eksperata Vijeća Evrope za Evropsku povelju ze regionalne ili manjinske jezike, govoreći na prvoj sesiji višednevne konferencije koja se od 11. do 14. septembra održava pod nazivom „Bogatstvo je u različitosti – manjine u Bosni i Hercegovini“.
Sam život Roma je pokazao da se bez države i teritorije mogu održati vlastite vrijednosti, jezik i kultura bez obzira na to u kojoj se (Romi) državi nalaze – izjavila je Tahirović – Sijerčić.
U obraćanju posvećenom pitanju doprinosa Roma bh. kulturi te romskom jeziku, književnosti i kulturnom životu Roma u BiH, između ostalog je kazala da romsku književnost dijeli na onu o samim Romima, čiji autori nisu iz tog naroda, ali je njihov doprinos vrlo dobra baza za to što sada stvaraju romski autori. Na drugoj strani su radovi samih Roma napisani na maternjem a i na bilo kom većinski zastupljenom jeziku. Uglavnom je vrlo malo napisane proze (izuzev nešto akademskih radova), ali ima „bukadar romskih pjesama“, poezije, ustvrdila je Tahirović – Sijerčić.
Međutim, kad je riječ o romskoj literaturi, izdavačka politika je katastrofalna, dodala je postavljajući pitanje: „Pa gdje je naše mjesto u bh. književnosti?“. Uglavnom je izdavaštvo samofinansirajuće i vrlo je teško uhvatiti se u koštac s ‘većinskom književnošću’, konstatirala je ova autorica romskih priča i legendi za odrasle i djecu, zbirki pjesama, kratkih priča, eseja, kao i akademskih radova objavljenih na više stranih jezika. Autorica je i dva rječnika: Bosansko-romskog odnosno romsko-bosanskog, kao i Englesko-gurbetskog i gurbetsko-engleskog.
Govoreći o romskom jeziku (romani čhib), koji ima 36/37 glasova i osam padeža, rekla je da su silne migracije Roma, otkako su u XI vijeku krenuli iz Indije da bi se u XV stoljeću proširili u Evropi, uslovile dekonstrukciju kulture, ne u negativnom smislu, kao i da je sam jezik neminovno ustalio brojne pozajmice, neologizme, već prema područjima kuda su se ljudi kretali odnosno nastanjivali. Mada mu je baza ostala ista, jezik je pun različitih dijalekata, a jedan od brojnih je gurbetski.
Tahirović – Sijerčić je u kontekstu večerašnje teme govorila i o teškoj historiji njenog naroda kao „tuđe krvi u Evropi“ zbog različitosti jezika, boje kože, običaja, tradicije. Rekacije na tu razlilitost bile su katastrofalne tokom vijekova, zbog čega su Romi prinuđeni da borave van gradova, marginalizirani, progonjeni, kao i da se na njih primjenjuju različiti zakoni i rigorozne kazne. Jedan od primjera teškog stradanja je holokaust u Drugom svjetskom ratu, podsjetila je.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, prema zadnjem popisu, 12.583 Roma živi u njenim granicama, a prema popisu iz 1991. godine, bilo ih je 8.800.
Romski nevladin sektor tvrdi, međutim, da u Bosni i Hercegovini živi između 80.000 do 100.000 pripadnika ovog naroda, zaključila je Hedina Tahirović – Sijerčić.
Kazala je i da Rom na maternjem jeziku ima značenje – Čovjek.
( FENA)
