Nakon presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić došlo je do brisanja spornih odredbi iz Izbornog zakona. Time je kako tvrdi član Predsjedništva BiH Željko Komšić ova presuda formalno implementirana. Takav stav ranije je iznio i bivši sudija Ustavnog suda BiH Joseph Marko.
– Presuda u predmetu Ljubić na taj način već je sprovedena, jer se, prema tumačenju Ustavnog suda BiH, odgovarajuće odredbe u Ustavu entiteta Federacija Bosne i Hercegovine sada moraju primjenjivati u skladu s Ustavom, nedavno je Marko pojasnio austrijskim medijima.
U tekstu Standarda je problematizirana činjenica da ta okolnost nije uzeta u obzir. Umjesto toga pod patronatom Delegacije EU u BiH i stranih ambasada koje su se našle prozvane u „non paperu“ koji je u Brisel poslao član Predsjedništva BiH Željko Komšić su pokrenuti stranački pregovori HDZ-a, SDA i SNSD-a o izmjeni Izbornog zakona.
Komšićeva kritika derogiranja institucija BiH je očekivano dočekana „na nož“. Galama ipak ne može prekriti pravne činjenice koje ukazuju da pismo poslano u Brisel nije nikakav Komšićev hir kako se to pokušava predstaviti.
– Iz presuda Međunarodnog suda u Strazburu je potpuno jasno da BiH ne može biti dio evropske porodice dok ne promijeni diskriminatorske odredbe u Ustavu BiH. Zato je prema mom mišljenju iluzorno pričati o promjenama Izbornog zakona zaobilazeći ustavnu reformu, smatra sudac evropskog suda za ljudska prava Faris Vehabović.
Profesor Ustavnog prava Nurko Pobrić ima identičan stav. Podržava i Komšićev stav da je presuda u slučaju Ljubić provedena. Pri tome podsjeća da je veći dio Ljubićeve apelacije odbačen, kao i na činjenicu da je potpredsjednica HDZ-a Borjana Krišto povukla svoju apelaciju pred Ustavnim sudom BiH jer se plašila da bi mogla doživjeti fijasko.
– Potpuno je jasno da HDZ ne interesuje presuda Sejdić-Finci, kao ni ostale koje jasno ukazuju na diskriminaciju građana u BiH. Njih samo interesuje da HDZ ima svog člana Predsjedništva BiH. Pozivaju se na presudu u slučaju Ljubić, a znaju kao i svi da njome nije uopšte problematiziran sadašnji način izbora članova Predsjedništva BiH, rekao je Pobrić.
U prilog konstataciji da je presuda Ljubić implementirana ide i činjenica da su 2018. godine provedeni Opći izbori i na osnovu njihovih rezultata popunjen Dom naroda FBiH, što je HDZ-u bilo sporno. Ne treba zaboraviti da su se tada pravno skoro svi politički akteri okomili na CIK koji je svojim upustvom omogućio implementaciju izbornih rezultata, ali su sve prijave pale u vodu. Za budućnost BiH je opasno što predstavnici međunarodne zajednice žmire na činjenicu da se kroz nove izmjene Izbornog zakona od strane HDZ-a opet žele ignorisati međunarodne presude i time legalizirati ratna i zločinačka politika ratom neostvarene Herceg – Bosne.
– U ovom slučaju se u potpunosti slažem sa Željkom Komšićem koji objektivno ima problem što ponekad reaguje nediplomatski. Ako predstavnici međunarodne zajednice imaju dobre namjere prema BiH za njih bi trebale biti obavezujuće i druge presude koje ukazuju da je sadašnji princip konstitutivnosti diskriminirajući, smatra Pobrić.
Pokazala je to i apelacija Željka Komšića iz 2015. godine pred Ustavnim sudom BiH kojom je utvrđeno da se predsjednici entiteta i njihovi zamjenici biraju na neustavan način. Za razliku od presude u slučaju Ljubić, Ustavni sud BiH ovdje nije naložio brisanje spornih odredbi.
– Dozvolit ćete mi da kažem kako ne vjerujem da se u BiH ništa ne dešava slučajno. Ta presuda je na fonu presuda Suda za ljudska prava iz Strazbura koje očigledno ne odgovaraju određenim strukturama u BiH, rekao je Vehabović.
Komšićeva apelacija se temeljila na presudi Evropskog suda u predmetu Sejdić – Finci, a indikativno je da su djelomično neslaganje sa presudom izrazili suci Ustavnog suda BiH Mato Tadić i Zlatko Knežević. Iako ne spore presudu Evropskog suda njihovo obrazloženje moglo bi stvoriti mišljenje da se može polemisati sa međunarodnim presudama, a što trenutno u Evropi jedino rade sudovi u Rusiji.
Za budućnost BiH je važno da o ovome glasno počnu govoriti i ostali politički akteri u BiH koji se bore za očuvanje multietničke BiH. Sve ostalo je podilaženje onima koji pokušavaju isključivo osporiti legitimitet izbora Komšića u Predsjedništvo BiH zanemarujući dokaze o diskriminaciji građana u Izbornom zakonu, na što je svojevremeno upozorio i međunarodno priznati i cijenjeni stručnjak iz oblasti prava Edin Šarčević.
„Ko u ustavnom sistemu BiH traži predstavnike konstitutivnih naroda, neće ih zasigurno naći u Predsjedništvu. Oni su na drugom mjestu: povremeno sjede i redovito primaju nadoknade, a još redovitije blokiraju zakonodavne procedure u Vijeću naroda, dakle, u jednom od dva parlamentarna doma BiH. U Predsjedništvo se biraju predstavnici građana dva entiteta i predstavljaju, slovom ustava, građane entiteta (prema unutra) i državu (prema vani). Biraju se iz reda tri naroda, kako bi osigurali ravnopravnost i obespravili sve državljane BiH koji se s njima ne identificiraju. Obaveza im je vođenje nacionalne/državne politike koja se rukovodi isključivo interesima državnog naroda, dakle, bosanskohercegovačke nacije. Tačno je, dakle, da se svaki član Predsjedništva BiH može u legitimacionom smislu pozvati samo na građane entiteta koji ih biraju. Ni u jednoj ustavnoj varijanti ovo trojstvo nema ulogu predstavnika tri naroda“ naveo je Šarčević.
Patria
