Prošlog mjeseca Elektroprivreda BiH je potpisala ugovor o izvođenju pripremnih radova na izgradnji bloka 7 Termoelektrane Tuzla, a ovog petka izvođači bi i zvanično trebali krenuti sa radovima na terenu.
Od tog dana počinju da teku rokovi za realizaciju najvećeg postratnog projekta u Bosni i Hercegovini. Trenutno se radi na rasčišćavanju terena, a do kraja sedmice kada bi radovi trebali zvanično i da počnu bit će završeno i geodetsko snimanje tla, izvještava RTv Slon.
Blok 7 zajedno sa pratećim objektima zauzimat će površinu od 273 hektara i u narednoh pet godina bit će najveći ekonomski pokretač ne samo za Tuzlanski kanton nego i cijelu državi, jer će veliki dio poslova na izgradnji biti povjeren domaćim firmama.
“Dio pripremnih radova i ugovor koji je vrijedan gotovo 19 miliona KM rade u potpunosti domaće kompanije. Jedan dio IPC ugovora koji smo potpisali sa kineskim partnerom je kroz zajednički dogovor reduciran na iznos od 63 miliona eura i bit će u potpunosti ponuđen domaćoj privredi i domaćoj radnoj snazi. Pored toga sa kineskim partnerima imamo dogovor da onaj dio posla za koji su domaće firme referentne, obučene i imaju iskustva da rade, a to je nekih 20 posto ukupne vrijednosti ugovora, bude prepušten domaćoj privredi“ – naglasio je Senad Salkić, izvršni direktor za investicije u Elektroprivredi BiH.
Ukupna vrijednost projekta iznosi milijardu i osamstotina miliona KM, a čak polovina od ovog iznosa mogla bi ostati u našoj zemlji.
Na kineskoj strani bi ostala proizodnja visokosofisticirane opreme koja će se proizvoditi u evropskih tvornicama i biti dopremana na gradilište.
“Treća stvar koja je bitna za blok 7 je da smo mi dobili zapadnu opremu sa jeftinim kineskim kreditom. Znači kotao, turbina, generator, automatika sve je to General Electric koji oni isporučuju, a ostatak je iz Kine i BiH. Takav je ugovor 50 % je strano, 50% domaće. Uz jeftini kredit dobili smo zapadnu opremu i na taj način se dokazala fizibilnost projekta”, rekao je Jusuf Merić.
Izgradnja Bloka 7 značit će i stabilnost rudarskog sektora u kojem samo na području TK radi više od 5000 ljudi koliko ih broje zajedno Rudnici mrkog uglja Banovići, Rudnici Kreka Tuzla i Đurđevik, i čije poslovanje u velikoj mjeri ovisi upravo o radu Termoelektrane Tuzla.
Plan je da Krekini rudnici Šikulje, Mramor i Dubrave samo za tuzlansku termoelektranu u narednim godinama proizvode 2,6 miliona tona uglja godišnje.
No, zašto gradimo novi termoblok na čvrsto gorivo kada se nove tehnologije okređu obnovljivim izvorima energije, pitanje je koje se i danas pred samu izgradnju bloka 7 postavlja u javnosti.
“Nepostojanje jednog takvog objekta u elektronergetskom sektoru u narednom periodu bi značilo dramatične deficite električne energije, jer blokovi 3,4 i 5 će do 2024. godine će izaći iz pogona i mi smo na to obavezni da to uradimo po NERP-u . Ti blokovi maju ograničeni fond sati s kojim rade u toku godine. Kada oni izađu, EP BiH ne bi imala kapacitet da toliku količinu energije namiri, osim kupovinom na otvorenom tržištu i tek bismo tada mogli govoriti o negativnim posljedicama za građanstvo u smislu cijena električne energije”, istakao je Senad Salkić, izvršni direktor za investicije u Elektroprivredi BiH.
Blok 7 se projektuje u skladu sa tehnologijama koje osiguravaju da emisija svih polutanata bude ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti i zahtjeva legislative EU i BiH.
Studija izvodljivosti je pokazala da je optimalna snaga novog bloka za tuzlansku termoelektranu 450 MW i da sa tom snagom uz upotrebu lignitnih ugljeva iz rudnika Kreka, te mješavinu ugljeva iz Banovića i Đurđevika može biti održiv, kao i da može vratiti kredit bez porasta cijene električne energije, navodi RTV Slon.
