Načelnik Nermin Mandra kaže za Oslobođenje da je rad svih vijećnika snažan vjetar u jedra izvršnoj vlasti kako bi ona radila još bolje i energičnije
Piše: Mirza DAJIĆ
Načelniče, Kakanj je posljednjih godina uspio privući dosta investicija?
– Napravili smo neke pomake u odnosu na raniji period. Još je stanje za nas u Kaknju nezadovoljavajuće, iako bilježimo jedan pozitivan trend. Ovo je industrijska sredina.
Kakanjski čovjek je navikao da, kad završi školu, radi u Rudniku, Termoelektrani, Tvornici cementa… Nažalost, ti privredni subjekti su prebukirani brojem uposlenih i sve više Kakanjaca mora razmišljati poduzetnički. Na tome radimo i evidentni su pomaci, ali još ima sigurno dosta posla dok dođemo do konačnog cilja.
Visoka politika
Naše aktivnosti na lokalnom ekonomskom razvoju, naši poticaji koji su u milionskim iznosima, skrenuli su pažnju na Kakanj, pa se javlja značajan broj investitora iz drugih općina BiH, ali i iz drugih država, koji pokreću svoje biznise u Kaknju. Ali, još imamo puno problema zbog komplikovanog uređenja naše države, zbog mnogo nivoa vlasti, gdje taj poduzetnik mora da kuca na vrata i prođe iscrpljujući proces ishodovanja brojnih dozvola, dok ta poslovna aktivnost konačno krene.
Pomenuli ste pitanje komplikovanog uređenje naše države. Gradonačelnik Tuzle promoviše inicijativu o promjeni Ustava FBiH. Kakav je Vaš stav o tome?
– Svi smo mi svjedoci kako je nastalo ovakvo ustavno uređenje i kako je kreirana naša država u Daytonu. Postoje tu neki postulati koji se ne smiju dirati. Sa aspekta nekoga ko živi u lokalnoj zajednici a koji je direktno vezan za probleme građana, možda najviše osjećamo tromost ovog aparata, najviše osjećamo probleme u funkcionisanju države i sa aspekta funkcionalnosti države svakako da je davno bilo vrijeme da dođe i do promjene Ustava i do revizije Daytona. Ali, to su sada neke visoke politike, gdje će svakako viši nivoi vlasti i viši nivoi politika o tome razgovarati. O tome se i razgovara, ali vrlo teško dolazi do dogovora. Uvijek je tu nacionalni interes ili zaštita nacionalnih interesa, u nekom dijelu i teritorijalna pretenzija otežavajuća okolnost da dođe do kreiranja ili uspostavljanja funkcionalne države. Ja se nadam da ćemo imati strpljenja, sačekati i vjerovati jedni drugima da ničiji nacionalni interesi ne smiju biti ugroženi, a isto tako da ćemo naći snage i mogućnosti, te mehanizama da se ova naša lijepa država učini i funkcionalnom.
U protekla dva mjeseca Kakanj se suočio sa problemima klizišta. Pojavila su se dva velika klizišta u Malješu i na autoputu A1.
– To je tačno, ali dozvolite mi da proširim taj period na tri godine. Imali smo elementarne nepogode nezapamćenih razmjera u maju 2014. godine. Tada smo imali evidentirane štete od 28 miliona maraka. Nakon toga, u januaru 2015. smo imali klizište Bare gdje je porušeno deset stambenih jedinica a jedna osoba je izgubila život. Godine 2016. smo imali rudarsku katastrofu gdje je pet kakanjskih rudara poginulo. Prije nekoliko dana još jedan rudar je poginuo u Rudniku Kakanj. Industrijska nepogoda na odlagalištu Jalovine u dolini rijeke Ribnice je izazvala izljev vode na autoput. I onda prije mjesec pokrenulo se i klizište u Malješu. Dakle, ono što nam se dešavalo u posljednje tri godine je nevjerovatno. Da smo se samo bavili posljedicama ovih elementarnih nepogoda, imali smo posla preko glave. A gdje je sve ostalo što smo morali stići uraditi. Ono što se desilo prije mjesec je također bio veliki problem. Hvala Bogu, prošao je bez šteta na stambenim objektima, bez ugroženih ljudskih života. Mi smo u utorak ukinuli stanje elementarne nepogode. Preliminarna procjena šteta na području Malješa je oko 500.000 KM, mi sanaciju ovog klizišta privodimo kraju i očekujemo podršku i pomoć Federalnog štaba Civilne zaštite u finansijskom smislu, jer ovo su zaista troškovi koje jedna lokalna zajednica teško može podnijeti. Vratili smo osam porodica kućama. Tri kuće sa četiri porodice su još evakuisane. Očekujemo da će i oni za desetak do 15 dana biti vraćeni kućama. Mi smo vrlo energično djelovali, uključili smo svu raspoloživu mehanizaciju i ljudstvo, projektante, da bismo u rekordnom vremenu sanirali klizište.
U planu je izgradnja glavne gradske saobraćajnice?
– Imamo značajan budžet, više od 20 miliona maraka, a u budžetu je milion KM izdvojen za kulturu, milion maraka za poticaje u privredi, milion maraka za sport. Ta tri miliona maraka se izdvajaju za aktivnosti koje cijenimo jako bitnim, a mnogo više od toga se izdvaja za infrastrukturu, kako gradskog tako i seoskog područja.
Želja za pobjedom
Od značajnijih infrastrukturnih projekata, ove godine su planirani rekonstrukcija glavne gradske saobraćajnice koja će koštati oko dva miliona KM i izgradnja nove sportske dvorane ili trening-centra sa dva terena, jednim košarkaškim i jednim rukometnim, odnosno malonogometnim, koja će koštati oko 1,5 miliona KM. Dvoranu ćemo početi praviti ove godine. Planiramo završiti grube radove i pokriti je, a onda u prvoj polovini iduće godine uraditi finalne radove, kako bi se u 2018. stavila u funkciju.
Kakanjski sport bilježi zaista dobre rezultate. Gotovo u svim kolektivnim sportovima klubovi iz ovog grada su u elitnim razredima takmičenja na nivou BiH. Imaju i Vašu podršku?
– Očekujemo ove godine da će naš rukometni klub ući u najviši rang takmičenja. Skoro svi su u elitnom rangu takmičenja. Mi smo ponosni na naše sportaše, ponosni smo na rezultate koje imaju, ponosni smo na kulturu i kulturne aktivnosti koje se provode u našem Kulturno-sportskom centru. Smatramo da jedna sredina veličine 38.000 stanovnika kakav je Kakanj, pored priče o lokalnom ekonomskom razvoju, svakako u fokusu naših aktivnosti mora imati i sport, kao temeljnu orijentaciju. Mi moramo imati i sve ostale sadržaje koji trebaju jednoj maloj lokalnoj zajednici. To jesu sport i kultura, sadržaji za omladinu. Izdvajamo značajna sredstva za to, rezultate imamo i na to smo jako ponosni. Sigurno smo prešli i naše realne mogućnosti i položaj kada je riječ o bh. sportu.
Ali, ne možemo ni sputavati želju i ambiciju za pobjedom na sportskim terenima.
Oslobođenje
