Čelična kupola, protivraketni zaštitni sistem Izraela gotovo da ima mitski status među Izraelcima. Izraelska vojska procjenjuje da štiti od 90 posto raketa koje su ispalili militanti iz Pojasa Gaze na izraelsku teritoriju i Zapadnu obalu.
Ali kupola se suočava sa testom čvrstoće u slučaju da se Izrael nađe pod nezapamćenom vatrom militanata iz Gaze, ali i Hezbolaha iz Libana. Zašto?
Trenutni rat militanata Hamasa i Izraela mogao bi da bude do sada najveći test za Čeličnu kupolu.
U samo dvije sedmice, Hamas je ispalio 7.000 raketa prema Izraelu, kako navodi izraelska vojska. Što je više nego u četiri prethodna rata koji su se vodili između Hamasa i Izraela od kada je militantna grupa zavladala Gazom 2007. godine.
Prvog dana borbi, 7. oktobra, Hamas je ispalio 2.000 raketa prema podacima West Point-a, američke vojne akademije. Militanti iz Libana Hezbolah takođe je ispalila stotine raketa duž sjeverne granice Izraela, od kada su počele borbe.
Ključna u odbijanju i presretanju projektila na strani Izraela je Čelična kupola, napredni protivraketni sistem koji je Izrael instalirao 2011.
Sistem koji je razvila državna kompanija Rafael, pokazao se naročito efikasan tokom godina u presretanju neprijateljskih projektila.
Na web stranici kompanije Rafael u obilježavanju 10 godina od postavljanja Čelične kupole 2021. objavljeni su podaci da je sistem presreo više od 2.500 raketa.
Razvijen u rekordnom vremenu od dvije i po godine kao jedini sistem na svijetu koji ima višestruku funkciju s obzirom da registruje rakete, topovsku artiljeriju i minobacačke (C-RAM), avione, helikoptere, krstareće rakete, za kopnenu i pomorsku protivvazdušnu odbranu, radi 24 sata u svim vremenskim uslovima.
Razvoj Čelične kupole je počeo 2007., a nakon izvođenja testova 2008. i 2009. prve baterije su postavljene 2011. Sistem je od tada nekoliko puta unapređivan.
Kako radi Čelična kupola?
Čeličnu kupolu čini serija raketnih punjenja, baterija, koji koriste radare kako bi otkrili raketu kratkog dometa i presreli je.
Svaka baterija ima tri ili četiri ispaljenja, 20 projektila i radar, prema navodima Raytheona, američkog odbrambenog giganta koji proizvodi sisteme zajedno sa izraelskom kompanijom Rafael Defense Systems.
Kada radar otkrije raketu, sistem određuje da li se ona kreće prema naseljenom području, kako piše AP.
Ako da, izbacuje projektile kako bi presreli i uništili raketu. Ako sistem utvrdi da se raketa kreće ka otvorenom prostoru ili ka moru, dozvoljava joj da padne, i tako čuva i štedi projektile. Prema navodima vojske, sva presretanja se dešavaju u vazdušnom prostoru Izraela.
Svaki projektil u prosjeku košta 40.000 do 50.000 dolara (oko 47.000 eura), prema Institutu za studije nacionalne sigurnosti iz Tel Aviva.
Vojska Izraela (IDF) je odbila da komentariše koliko je trenutno punjenja raspoređeno. Ali od 2021. Izrael je imao 10 punjenja, odnosno baterija koje su raspoređene po teritoriji države. Svako punjenje je imalo kapacitet da brani i pokriva teritoriju od 155 kvadratnih kilometara, kako navodi Raytheon.
Čelična kupola je dio većeg, slojevitog sistema vazdušne odbrane koji uključuje Arrow, koji presreće balističke projektile dugog dometa, kao i Davidova praćka, koji presreće projektile srednjeg dometa kao što su oni za koje se vjeruje da posjeduje Hezbolah u Libanu.
Oba sistema, kao i Čelična kupola, razvijeni su zajedno sa Sjedinjenim Državama. Izrael takođe razvija sistem koji se bazira na laserima, nazvan Čelini zrak, za koji kaže da će moći da presreće rakete i druge prijetnje kratkog dometa za dio cijene kojom se održava Čelična kupola. Izrael kaže da taj sistem, koji se razvija uz finansiranje SAD, još nije postavljen.
Kolika je cijena sistema?
Svaki projektil u prosjeku košta 40.000 do 50.000 dolara (oko 47.000 eura), prema Institutu za studije nacionalne sigurnosti iz Tel Aviva.
SAD su mnogo uložile u sistem, pomažući sa troškovima razvoja i popravke nakon perioda borbi.
Isprva je Izrael u potpunosti finansirao Čeličnu kupolu, ali zbog visoke cijene u održavanju, morala se potražiti pomoć saveznika, Sjedinjenih Država koje su od 2016. davale podršku.
Američka vlada je potrošila više od 2,9 milijardi dolara na Čeličnu kupolu, kako piše CNN, za koji je jedan američki zvaničnik rekao da će Izrael vjarovatno tražiti dodatne presretače pored druge vojne pomoći iz Washingtona nakon napad Hamasa 7. oktobra.
Dosadašnja sredstva su prema istraživačkom servisu američkog Kongresa potrošena na punjenja, presretanja, troškove proizvodnje i održavanja.
