Potpredsjednik SDA i dopredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH
DŽAFEROVIĆ: Najviše štete od ucjena i blokada imat će oni što ih čine
Razgovarala: Semira DEGIRMENDŽIĆ
Šefik Džaferović, potpredsjednik SDA i dopredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, u intervjuu za „Avaz“ analizira aktuelnu situaciju u BiH u svjetlu blokada euroatlantskih integracija zemlje koje dolaze iz entiteta RS. Govori i o tome kako je aktuelna koalicija SDA-SBB stabilizirala političku scenu u državi, te ističe značaj lokalnih izbora u Srebrenici, ne samo za taj grad nego i državu. Džaferović naglašava i važnost potrebe rješenja pitanja Mostara, te govori o obavezi i međunarodne zajednice da se više uključi u ostvarivanje prava Bošnjaka u entitetu RS.
Mehanizmi deblokade
Iz RS i dalje blokiraju put BiH ka Evropskoj uniji kroz odbijanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA). Do kada će građani BiH, koji najviše ispaštaju zbog takvog ponašanja, biti žrtve politike manjeg bh. entiteta?
– Bosna i Hercegovina funkcionira na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma čiji su dijelovi i aneksi 4 i 10. Aneks 4 je Ustav BiH, a Aneks 10 govori o obavezama međunarodne zajednice u funkcioniranju BiH i pomoći koju ona treba pružiti kako bi se izbjegle raznorazne blokade i opstrukcije. Od 2006. godine naovamo stalno je slabila uloga međunarodne zajednice u BiH, a zemlja je ostavljena da funkcionira na osnovu Ustava koji u sebi ne sadrži rješenje za otklanjanje blokada i opstrukcija. To je ohrabrilo političke snage koje daju prednost entitetima u odnosu na državu, jer misle da mogu bez ikakvih posljedica provoditi tu vrstu politike.
To se odnosi i na Vaše pitanje. Mislim da, ako se ovakve stvari nastave, neminovno dolazi vrijeme kada će se i međunarodna zajednica i domaći politički akteri morati pozabaviti pitanjem cjelovitog funkcioniranja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sporazum se mora primjenjivati u cjelini. Iz njega nije moguće uzimati ono što nekome odgovara i odbacivati ono što ne odgovara. Nije moguće, naprimjer, pozivati se na prava na entitete, a opstruirati rad državnih institucija ili blokirati integracijske procese BiH. Posebno je neprihvatljivo da zbog opstrukcije nekih političara i politika ispašta cijela zemlja i svi njeni građani. Bit će nužno iznaći mehanizme deblokada i individualiziranja odgovornosti. Institucije BiH moraju funkcionirati, zemlja mora imati normalan integracijski proces, a odgovornost za eventualnu opstrukciju trebaju snositi oni političari, politike i nivoi vlasti koji ih čine.
Vjerujete li da još ima prostora da se izvještaj o adaptiranom SAA usvoji i da se nađe na dnevnom redu julskih zasjedanja tijela EU?
– Vjerujem i želim da se to dogodi. Za to su ispunjeni svi uvjeti. Prilagođavanje SAA je brižljivo pregovarano s predstavnicima EU, a nakon sastanka članova Predsjedništva BiH s kancelarkom Njemačke, gospođom Merkel, jasno je iskazana spremnost da EU ne dozvoli nikakve štetne posljedice po privredu BiH. Mislim da je to bilo jasno od samog početka i da ponašanje predstavnika iz RS nije uzrokovano time, već da se na neki način ucijeni evropski put BiH rezultatima popisa stanovništva onako kako to njima odgovara.
To je, uostalom, potvrdio i sam član Predsjedništva BiH koji dolazi iz tog entiteta izjavom da prilagođavanje SAA i popis stanovništva predstavljaju jedan paket. Nadam se da će svi shvatiti da ucjene i blokade predstavljaju antidejtonsko ponašanje i da će na kraju najveće štete imati oni koji ih čine. U velikom interesu je svih građana Bosne i Hercegovine, pa i njenog entiteta RS, da se što prije usvoji prilagođavanje SAA i nastavi normalan evropski put BiH.
Već je najavljeno da BiH neće dobiti aktivaciju MAP-a na samitu NATO-a koji se održava u Varšavi. Kako i na koji način deblokirati ove integracije?
– Budućnost BiH je u EU i NATO savezu. To su dva osnovna vanjskopolitička cilja koja ima naša zemlja. Evropski put BiH je deblokiran, bez obzira na postojeće stanje oko prilagođavanja SAA, a vjerujem da će doći do deblokade i NATO puta. Najzahtjevnija reforma koja je obavljena u BiH je reforma odbrane na osnovu Zakona o odbrani iz 2005. godine. Odbrambeni sektor je reformiran u skladu s NATO standardima i s ciljem da zemlja postane članica NATO saveza. Nadležne institucije BiH su donijele sve potrebne odluke za Akcioni plan za članstvo u NATO savezu. Na samitu u Talinu 2010. godine BiH je odobren MAP, pod uvjetom knjiženja perspektivne vojne imovine. Do sada je uknjižen dio lokacija u FBiH, a u RS nije nijedna.
Nadam se da će BiH ostvariti neku vrstu napretka i na aktuelnom samitu NATO-a, jer je Predsjedništvo BiH nedavno usvojilo dokument koji se zove „Pregled odbrane“. Oružane snage BiH su vrlo profesionalno izvršavale svoje obaveze, počevši od međunarodnih misija pa do pomoći unesrećenom stanovništvu tokom elementarnih nepogoda. Mislim da je veliki interes cijele BiH, bez obzira na aktuelnu opstrukciju iz RS, da što prije postane članica NATO-a. Interes cijelog regiona treba da bude članstvo u NATO savezu, jer se na taj način relaksiraju ukupni odnosi u regionu, relativizira se pitanje granica i ukupni život čini boljim.
Pitanje struke
Čime može rezultirati negiranje rezultata popisa u RS i vode li takvi isključivi stavovi i svojevrsne ucjene zemlju u daljnju izolaciju?
– Pitanje popisa je prije svega statistička kategorija i vrši se posebno zbog ekonomskih i razvojnih potreba. To je pitanje struke i ne može biti predmet bilo kakvih političkih pogodbi. Popis stanovništva iz 2013. godine je nužan uvjet za daljnji evropski put BiH. Urađen je uz strogo poštivanje zakona, međunarodnih standarda i preporuka IMO tima. To trebaju poštovati i vlasti iz RS. Isključivosti i ucjene nas nigdje ne vode i na kraju, u to sam uvjeren, najviše štete će nanijeti onima koji ih čine.
Što se tiče utjecaja popisa stanovništva na distribuciju vlasti u BiH, to je posebno pitanje. Postoje brojni pravni akti, pa i oni najveće pravne snage, koji raspodjelu vlasti vežu za popis stanovništva iz 1991. godine, bez obzira na aktuelni popis. Što se SDA tiče, mi smo spremni da to tako i ostane. To bi bilo i najpravednije, jer je popis stanovništva iz 1991. godine, posljednji popis prije nego što je izvršeno nasilje nad demografskom strukturom BiH.
Za izborni proces u Srebrenici svake izborne godine vežu se strahovanja od manipulacija, prevara i općenito izbornog inžinjeringa na štetu Bošnjaka u tom gradu. Šta učiniti da do toga ne dođe na predstojećim oktobarskim izborima?
– Prije svega želim izraziti žaljenje što sve probosanske političke stranke nisu smogle snage da zajedno nastupe u RS na predstojećim lokalnim izborima. Koalicija SDA i SBB je upućivala pozive takve vrste, ali nije bilo odgovora. Zbog toga će neminovno, u uvjetima izbornog praga, biti umanjen kapacitet političkog predstavljanja Bošnjaka u tom entitetu. Ovo jesu lokalni izbori, ali kada je taj entitet u pitanju, izabrani odbornici čine izbornu bazu i za Vijeće naroda RS koje će se birati nakon općih izbora 2018. godine. Imajući u vidu značajne ingerencije Vijeća naroda RS, onda ne treba trošiti suviše riječi da bi se objasnilo kolika je šteta što sve probosanske političke stranke nisu nastupale zajedno na ovogodišnjim lokalnim izborima. SDA je učinila sve da do tog saveza dođe. Odgovornost je na onima koji su to zbog uskostranačkih interesa odbili.
Što se Srebrenice tiče, tu postoji podrška svih ovih stranaka za izbor gospodina Ćamila Durakovića za načelnika i opet odvojene liste za Skupštinu opštine. U ovom trenutku je najvažnije da se građani koji su živjeli u Srebrenici 1991. godine registriraju za glasanje za Srebrenicu, kako oni u dijaspori tako i oni koji žive u drugim općinama u BiH. Ovo je njihovo pravo po Izbornom zakonu i trebaju ga maksimalno iskoristiti. Pomno ćemo pratiti izborni proces, posebno u Srebrenici, suprotstaviti se bilo kakvom inžinjeringu, manipulacijama i prevarama. Vjerujem da će gospodin Ćamil Duraković biti izabran za načelnika Srebrenice. Inače, u budućnosti se mora postići posebno rješenje za Srebrenicu kako nikada za načelnika te općine ne bi bio izabran neko ko negira genocid u Srebrenici.
Mogu li politički predstavnici Bošnjaka učiniti više na zaštiti Bošnjaka u RS, naročito kada je u pitanju ostvarivanje prava na učenje bosanskog jezika, što im se, uprkos odluci Ustavnog suda BiH, i dalje osporava?
– Mogu i moraju. Međutim, u uvjetima ovakvog uređenja BiH i načina donošenja odluka, to neće biti do kraja moguće bez odgovarajućeg učešća organizacija međunarodne zajednice zaduženih za ovo pitanje. Odluka Ustavnog suda BiH koja je donesena povodom apelacije gospodina Safeta Softića, predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH, je putokaz kojim vlasti RS moraju ići. Mora se ispoštovati volja svakog učenika i roditelja da se maternji jezik označava imenom koje oni kažu. Ustav BiH i brojni zakoni, a tako je potpisan i Opći okvirni sporazum za mir u BiH, poznaje tri jezika koja su u službenoj upotrebi u BiH. To su bosanski jezik, srpski jezik i hrvatski jezik. Svako onaj ko to ne bude poštovao izlaže se krivičnoj odgovornosti. Inače, poduzet ćemo sve raspoložive pravne mjere kako bi se Odluka Ustavnog suda ispoštovala.
Džaferović: Obaveza i međunarodne zajednice je da se više uključi u ostvarivanje prava Bošnjaka u RS
Moramo imati održivo finansiranje Javnog RTV sistema
Kako riješiti pitanje funkcioniranja Javnog radio-televizijskog sistema BiH, koji je, nesporno, jedan od simbola i stubova države?
– U proceduri je Zakon koji su predložili SDA i SBB i koji se u drugom čitanju treba naći na sjednici Predstavničkog doma 19. jula ove godine. Očekujem da se nakon ozbiljne rasprave na nadležnoj komisiji, gdje će biti raspravljani svi amandmani, zakon konačno usvoji na sjednici Doma. Vjerujem da će on u sebi sadržavati rješenja koja će omogućiti održivo finansiranje Javnog RTV sistema. Inače, smatram da treba nastaviti s dosljednom implementacijom zakona iz te oblasti koji su usvojeni još 2005. godine.
Pogrešna filozofija
Četvrti mandat ste u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. Kako ocjenjujete rad ovog doma i koliko stabilna većina, poput aktuelne, može ubrzati donošenje zakona?
– Mislim da Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH dobro funkcionira s ovom parlamentarnom većinom. Cijenim da je ova parlamentarna većina na svim nivoima vlasti u BiH, bez obzira na aktuelne probleme, uspjela stabilizirati političku scenu u BiH, deblokirati EU put i pokrenuti nužne ekonomske reforme. Njeno funkcioniranje ovisi i od ukupnih političkih odnosa u BiH. Ozbiljan problem je ponašanje nekih političkih stranaka iz RS u kojem se međusobno takmiče ko će više, navodno, zaštititi interese tog entiteta, pri čemu interese entiteta i države BiH smatraju vrlo često suprotstavljenim. To je pogrešna filozofija, jer sve što je u interesu Bosne i Hercegovine u interesu je svih građana i svih nivoa vlasti. Što se ovog saziva Predstavničkog doma tiče, zaustavili smo proces urušavanja dostignutog nivoa reformi, što je, nažalost, bilo prisutno u prošlom mandatu kao, naprimjer, destrukcija instituta sukoba interesa, razbijanja javnih nabavki, legalizacija etničkog čišćenja kroz Zakon o prebivalištu i slično.
Ima šanse za izbore u Mostaru
Nazire li se izlaz iz ćorsokaka u vezi s Mostarom i ima li još šansi da izbori budu održani u tom gradu ove godine?
– Ima, ukoliko bude makar malo dobre volje da se poštuje poseban status Mostara koji je dogovoren u Dejtonu 10. novembra 1995. godine. Uređenje Mostara je, dakle, dejtonsko pitanje, kao naprimjer, Brčko i zbog toga uređenje tog grada nije moguće dovoditi u ravan s ostalim općinama. Na uređenje Mostara nadovezuje se niz drugih pitanja koja se tiču ukupnih odnosa u HNK, FBiH i BiH. Zbog toga se mora iznaći rješenje koje će ispoštovati odluku Ustavnog suda BiH, ali i očuvati ravnopravnost svih građana Mostara i isključiti dominaciju. Mislim da se svi trebamo okupiti oko rješenja koje su ponudili SDA i SBB u Predstavničkom domu PSBiH. Jedino to rješenje, u odnosu na sva druga ponuđena, zadovoljava spomenute uvjete.
Autor: S. DEGIRMENDŽIĆ
avaz.ba
