Analiza CB BiH: Firmama najniže kamate, stambeni krediti najskuplji

Kamatne stope na kredite nefinansijskim preduzećima sa valutnom klauzulom vezanom za evro u regionu su najniže u BiH, dok su, s druge strane, najviše kada su u pitanju stambeni krediti.

Pokazala je to analiza Centralne banke BiH koju je obavila na osnovu podataka centralnih banaka zemalja u regionu o prosječnim ponderisanim kamatnim stopama na kredite i depozite nefinansijskim preduzećima i stanovništvu. Analizom su, osim BiH, obuhvaćene Srbija, Hrvatska i Makedonija, a u svim kategorijama su upoređivane isključivo kamate na kredite sa valutnom klauzulom vezanom za evro. U analizi su korišćeni najsvježiji podaci iz jula 2014. godine i nisu uzete varijacije tokom vremena koje mogu biti značajne iz mjeseca u mjesec.

Kada su u pitanju krediti nefinansijskim preduzećima, analiza je pokazala da je nivo kamatnih stopa ujednačen u regionu. U BiH je najniža prosječna kamata za kratkoročna zaduženja od 6,5 odsto, dok je kod dugoročnih kredita na drugom mjestu sa kamatom od 7,5 odsto. U obje kategorije najvišu kamatu ima Srbija.

S druge strane, stambeni krediti u BiH su najskuplji u regionu. To je posebno izraženo kod dugoročnih zaduženja na koja kamata dostiže 8,1 odsto, dok je kod kratkoročnih kredita kamatna stopa takođe najviša i iznosi 6,2 odsto. U obje kategorije najniža kamata je u Hrvatskoj.

BiH se nalazi u zlatnoj sredini po visini kamata na kratkoročne nanamjenske i gotovinske kredite, dok na dugoročna zaduženja u ovoj kategoriji ima najnižu kamatnu stopu od osam odsto.

Kada su u pitanju depoziti, najviše kamate nude banke u Hrvatskoj i BiH. Štedišama u BiH na raspolaganju je najviša kamata u regionu na depozite sa rokom oročenja dužim od godine i iznosi 3,2 odsto. Kod depozita sa rokom oročenja do godine BiH i Srbija dijele drugu poziciju sa prosječnom kamatom od 1,8 odsto, a u toj kategoriji najbolji prinos stanovništvu nude banke u Hrvatskoj sa kamatom od 2,2 odsto.

BiH zauzima drugu poziciju po visini kamate na depozite nefinansijskih preduzeća, iza Hrvatske. Kamata na depozite sa rokom oročenja do godine u BiH iznosi 2,1 odsto, a na period duži od godinu 3,08 odsto.

U Centralnoj banci BiH kažu da je upoređivanje kamatnih stopa u različitim ekonomijama veoma komplikovano, a da postoje dva osnovna razloga za to.

“Visina kamatnih stopa umnogome zavisi od monetarne politike u svakoj zemlji, odnosno od referentne kamatne stope koju diktira domaća centralna banka, te od visine inflacije i fluktuacija deviznog kursa, što ima značajan direktni uticaj na visinu nominalnih kamatnih stopa. Drugi problem se odnosi na različite metodologije koje se primjenjuju pri izračunavanju prosječnih kamatnih stopa. Zbog toga su u ovom slučaju posmatrane kamatne stope koje su vezane za evro i stoga ne bi trebalo da budu pod uticajem različitih domaćih monetarnih uslova”, objasnili su u Centralnoj banci BiH.

Kamatne stope na kredite nefinansijskim preduzećima

Kratkoročni krediti

6,5% – BiH

6,9% – Hrvatska

7,1% – Makedonija

7,3% – Srbija

Dugoročni krediti

6,1% – Hrvatska

7,5% – BiH

7,5% – Makedonija

8,3% – Srbija

Kamatne stope na kredite stanovništvu

Kratkoročni stambeni krediti

5,4% – Makedonija

5,4% – Hrvatska

5,5% – Srbija

6,2% – BiH

Dugoročni stambeni krediti

5,2% – Hrvatska

5,5% – Srbija

5,7% – Makedonija

8,1% – BiH

Kratkoročni ostali krediti (nenamjenski, gotovinski)

6,6% – Hrvatska

8,5% – BiH

11,8% – Srbija

Nedostupni podaci za Makedoniju

Dugoročni ostali krediti (nenamjenski, gotovinski)

8,0% – BiH

8,1% – Hrvatska

12,5% – Srbija

Nedostupni podaci za Makedoniju

Kamatne stope na depozite nefinansijskih preduzeća

Rok oročenja do jedne godine

1,7% – Srbija

1,9% – Makedonija

2,1% – BiH

2,3% – Hrvatska

Rok oročenja duži od jedne godine

0,8% – Srbija

2,8% – Makedonija

3,08% – BiH

3,2% – Hrvatska

Kamatne stope na depozite stanovništva

Rok oročenja do jedne godine

1,7% – Makedonija

1,8% – Srbija

1,8% – BiH

2,2% – Hrvatska

Rok oročenja duži od jedne godine

2,5% – Srbija

2,8% – Makedonija

2,8% – Hrvatska

3,2% – BiH

Izvor: Glas Srpske

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close