Danas se obilježava najradosniji hrišćanski praznik – Vaskrs: Put spasenja ljudskog roda

Danas se obilježava vaskrsenje Hristovo, hrišćanski praznik nad praznicima koji je osnova novozavjetne propovijedi i vjere u spasenje.

Najradosniji hrišćanski praznik Vaskrs svečano se u nedjelju obilježava u svim hramovima Srpske pravoslavne crkve i domovima pravoslavnih vjernika u Bosni i Hercegovini.

Rajska vrata

U slavu dana kada je Isus Hrist pobijedio smrt i vaskrsao iz mrtvih, u svim crkvama i manastirima služene su ponoćne i jutarnje svete liturgije, kojima je završen sedmonedjeljni veliki post. Prema hrišćanskom učenju, dane smjernosti i tuge zbog Hristovog stradanja smijenila je radost zbog njegovog vaskrsnuća.

Suštinu i načelo hrišćanske vjere objasnio je sveti apostol Pavle, čija je propovijed osnažila i usmjerila novozavjetnu vjeru. U pravoslavnim crkvama se na Vaskrs otvaraju Carske dveri na oltaru, čime se simbolično ukazuje da je Isus svojim vaskrsenjem pobijedio tamu i smrt i otvorio rajska vrata i put spasenja čitavom ljudskom rodu.

Prema jevanđeljima, događaj se zbio na grobu Hristovom, a radosnu vijest je ženama mironosicama Mariji Magdaleni i drugoj Mariji, saopštio anđeo blagovjesnik Gavrilo.

“A lice njegovo bijaše kao munja i odijelo njegovo kao snijeg”, zapisao je jevanđelist Matej, opisujući arhangela Gavrila koji sjedi na grobnom kamenu i pokazuje prstom na prazan grob.

“Ne bojte se vi, jer znam da Isusa raspetoga tražite. Nije ovdje, jer ustade kao što je kazao”, zapisano je u Jevanđelju po Mateju, a slično i u drugim jevanđeljima koja se završavaju porukama nove vjere čiju propovijed nastavljaju Hristovi apostoli.
Ponoćno bogosluženje

Proslava Vaskrsa počinje ponoćnim bogosluženjima u svim hrišćanskim crkvama, a potom svečanim jutarnjim liturgijama na kojima se uz molitvu i čitanje Jevanđelja objavljuje najveća radost hrišćanskog svijeta.

Prva molitva služi se pred zatvorenim vratima hramova koja se otvaraju tačno u ponoć kada se prvi put poslije Dana žalosti, Velikog petka i Velike subote, u znak radosti vaskrsenja oglašavaju prva zvona.

Vaskršnjim obredima prethodi unošenje plaštanice sa Hristovog groba koja je na Veliki petak iznijeta pred oltar i koju vjernici cjelivaju u dane najveće hrišćanske žalosti.

Vaskršnje slavlje je za vjernike kraj velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja se, prema drevnom običaju, farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove.

Prema predanju, prva jaja je caru Tiberiju poklonila Marija Magdalena, koja je u Rim došla sa porukom o vaskrsenju.
Jaje je simbol obnavljanja prirode i života i, kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju.

Farbanje vaskršnjih jaja

Farbanje vaskršnjih jaja je jedan od najljepših i najradosnijih običaja, koji se nije iskorijenio, čak ni u gradovima.

Vjernici, po ustaljenoj tradiciji, vaskršnja jaja boje na Veliki petak, kada se, inače, ništa drugo ne radi, već su misli upućene na događaj Hristovog nevinog stradanja i poniženja, od ljudi, na Golgoti i Jerusalimu. Prvo obojeno jaje ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se čuvarkuća.

Poznato je da se za Vaskrs farbaju jaja kojima će se ukućani omrsti nakon posta. Farbanje jaja je isključivo ženski posao i jaja se farbaju u srijedu ili četvrtak pred Vaskrs iako negdje to rade i petkom koji se smatra danom kad se ništa ne smije raditi. Postoji nekoliko legendi zašto se farbaju jaja i zašto je crveno jaje blagoslovljeno. Jedna od tih legendi govori da su žene ofarbale jaja i ponudile ih vojnicima koji su progonili Isusa i dok su vojnici začuđeni gledali raznobojna jaja Isus je uspio da pobjegne. Crvena boja, odnosno crveno vaskršnje jaje je u duhu pravoslavlja. Crvena boja je boja radosti jer označava pobjedu života nad smrću, i zato se jaja farbaju u crveno. Sve druge boje nisu u duhu hrišćanske tradicije.
Veliki post

Prema pravoslavnom učenju, veliki post nas uči pokajanju, praštanju i pravoj molitvi, a cilj je da se u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski praznik Vaskrs, jer je vjera u vaskrsenje osnov hrišćanstva.

Datum početka časnog posta zavisi od datuma praznovanja najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa, koji pravoslavni vjernici slave uvijek u nedjelju punog mjeseca poslije proljetne ravnodnevnice.

Prvi dan pravoslavnog časnog posta je čisti ponedjeljak, koji dolazi poslije bijele nedjelje, završnog dana mesopusne nedjelje, koja je vrhunac slavlja pred post u koji treba ući dostojanstveno i sa što manje grijehova.
Vaskrs hrišćani slave tri dana, pa su u kalendaru Srpske pravoslavne crkve crvenim slovom obilježeni Vaskršnji ponedjeljak i Vaskršnji utorak. U Srpskoj pravoslavnoj crkvi pravoslavni vjernici razmjenjuju pozdrave – Hristos vaskrse! Vaistinu vaskrse!