Tsipras pristao na sve? Šta sadrži paket reformskih mjera grčke Vlade

Vlada premijera Tsiprasa uputila je sinoć novi plan ušteda “težak” 13 milijardi eura. Zauzvrat bi im međunarodni kreditori trebali odobriti treći “paket pomoći” u vrijednosti 50 milijardi eura te bi Grčka ostala u eurozoni i ne bi bankrotirala.

Grčki premijer Alexis Tsipras će u petak tražiti  od zastupnika podršku  za oštri, novi paket mjera štednje u ukupnom iznosu od 13 mlrd € u pokušaju da razbije blokadu i spasi svoju zemlju od bankrota..

13 stranica dokumenta poslanih grčkim povjeriocima  u četvrtak naveče u osnovi planira smanjenje visoko zaštićenih povlastica kao što su penzije, porezne olakšice za otoke u zemlji i vojne potrošnje. U zamjenu, Grčka želi trogodišnji zajam u iznosu od 53.5 milijardi eura kako bi spasila naciju od bankrota i brzo pokrenula svoju uništenu privredu

Međutim, on se sada suočava sa oštrim protivljenjima zastupnika koji se protive davanju bilo kakvih ustupaka kreditorima u Bruxellesu i MMF-a u svjetlu refernduma održanog 5.jula kada je više od 60% Grka odbacilo mjere štednje.

Da Tsiprasa očekuju problemi govori i informacija da ministar energetike Panagiotis Lafazanis, koji vodi najradikalnije krilo vladajuće stranke SYRIZA, nije potpisao paket.

Još jedna ključna figura grčke ljevice, Zoe Konstantopoulou, predsjednica parlamenta, javno je najavila da nijedan novi Memorandum koji predviđa daljnje mjere štednje neće biti usvojen u parlamentu koji broji 300 poslanika.

Međutim, ona je imala sastanak kod premijera Alexisa Tsiprasa je u četvrtak navečer i napustila njegov svoj ured bez ikakvog komentara.

Izvori bliski Vladi govore kako su prijedlozi poslani u 22:00 po grčkom vremenu (20:00 po britanskom) na adrese sva sva tri povjerioca kao i predsjedniku eurogrupe ministara financija, Jeroenu Dijsselbloemu.

Holandski ministar finansija mora se očitovati po ovim prijedlozima reformi prije nego što su budu poslane na daljnju raspravu na čelnicima EU.

Predloženi paket predat je parlamentu u hitnu proceduru u formi zakona u četvrtak. To će, kažu dužnosnici, biti stavljeno na glasanje u petak navečer kako bi se  grčki premijer Alexis Tsipras, njegov zamjenik Yannis Dragasakis i ministar finansija Euclid Tsakalotos ovlastili za vođenje pregovora oko predloženih reformi.

Nakon što  pregovori budu okončani mjere će biti pretočene u zakon.

Zastupnici vladajuće partije SYRIZA bi se takođe mogli sakupiti kako bi glasali o predloženim mjerama. Viši član parlamentarne grupe te stranke, rekao da je “od njega traženo da bude u pripravnosti” kako bi bili spremni na glaasnje o paketu u petak.

“Svima nam je rečeno da budemo ovdje. Možda ćemo morati glasati o tome sutra “, rekao je on.

Mjere premijera Alexis Tsipras i njegovog kabineta predložene sinoć evropskim povjeriocima u najkraćem se odnose na:

Budžet: Grčka se obavezuje na  povećanja prihoda kao primarni cilj – što znači da će vlada zarađivati ​​više od poreza nego što je potrošnja – od 1% u ovoj godini, 2% u 2016, a 3% i 3,5% u 2017. i 2018.

Porez na promet: novi prijedlog podrazumjeva povećanje poreza uključujući stopu od 23% poreza na dodanu vrijednost na restorane i ugostiteljstvo, smanjene stope od 13% poreza na osnovne prehrambene proizvode, energije i vode hotelima i takozvane “super smanjene” stope od 6%  na proizvode i usluge kao što su lijekovi, knjige i pozorišta. Nove porezne stope će stupiti na snagu u oktobru ove godine.

Porez na otoke: posebne porezne olakšice za najpopularnija turistička odredišta će biti ukinute. Samo najudaljeniji otoci će moći zadržati ove beneficije.

Fiskalna reforma: vojna potrošnja će biti smanjena za 100 miliona eura u ovoj godini i dvaput više u 2016. Porez će se povećati sa 26 na 28%, a poljoprivrednici će izgubiti povlašteni porezni tretman i subvencije na gorivo. Brodogradnja će se takođe suočiti sa ukidanjem povlaštenog poreznog tretmana. Porez na luksuz će biti proširen na rekreativna plovila preko 5m dužine (16.4ft) i stopa će skočiti sa 10 na13%.

Penzije Grčka je najavila penzione reforme koje će donijeti uštede u iznosu 0,25-0,5% BDP u 2015. godini i 1% BDP od 2016. godine. Planirane su mjere koje obeshrabruju prerani odlazak u penziju i standardizovanje praga za penziju na 67 godina do 2022. godini, osim za one koji obavljaju teške poslove i majke koje odgajaju djecu sa određenim stepenom invaliditeta

Javni sektor: Plate će planski biti smanjivane do 2019. i oblikovane na način da zavise isključivo od “vještine, efikasnosti i odgovornosti” osoblja. Povlastice kao što su plaćeni dopust i putni troškovi će biti definisani u skladu s normama EU. Plan koji podrazumjeva  lakšu preraspodjelu zaposlenih u javnom sektoru na različitim poslovima gdje se za to ukaže potreba će takođe biti implementiran. Novi strateški plan za borbu protiv korupcije izradit će se do kraja ovog mjeseca, a novi zakoni će finanijsko poslovanje političkih  stranka učiniti transparentnijim i zaštititi istrage financijskog kriminala od političkog uplitanja.

Prikupljanje poreza: nezavisna agencija za nadzor nad prikupljanjem prihoda će biti uspostavljena sa ciljem efikasnije naplate poreza, a Vlada će donijeti reformske mjere za pojednostavljenje sistema naplate poreza čime će se ući u trag poreznim utajama i osnažiti borba protiv čverca goriva

Finansijski sektor: izmjene i dopune zakona o nesolventnosti imaće za cilje prisiljavanje dužnika na plaćanje kredita, dok će savjetnici pomoći kako se nositi s lošim kreditima. Biće preduzeti posebni koraci kako bi se strani investitori ohrabrili da  polažu novac u grčke banke.

Tržišne mjere: Vlada će podržati profesionalce iz oblasti inžinjerstva, notare i sudske izvršioce sa ciljem da se tržiše oslobodi od nagomilanih administrativnih i birokratskih procedura, da se pojednostavi proces izdavanja poslovnih dozvola, uz najavljenu reformu tržišta plina

Privatizacija: državna imovina poput Željeznice, regionalnih zračnih luka i luka če biti privatizovana. Grčka Vlada se takođe obavezuje da do kraja oktobra objavi datume kada će raspisati tendere za privatizaciju želleznice i luka u Pireju i Solunu..

Šta je sa otpisom duga?

“Financial Times” ističe da se u Grčkoj dokumentaciji nigdje ne spominje otpis duga. Njemačka kancelarka Angela Merkel je juče rekla i da “klasičan otpis” ne dolazi u obzir.

Međutim, pojedini mediji spekulišu da je Tsiprasova vlada pristala na brojne ustupke ne samo kako bi “izborila” novu tranšu pomoći, već kako bi obezbjedila značajno restrukturiranje duga.

Naročito nakon faktičkog priznanja MMF da će i uz sve predložene mjere pritisak javnog duga ostati previsok i posle 2030. godine.

Oslobođenje