Ključne probleme čovječanstva – bombu, klimatske promjene, migracije – ne mogu riješiti nacije, nego samo međunarodne organizacije, i to naročito nevladine, izjavio je sinoč u Zagrebu protestantski teolog Jürgen Moltmann, jedan od najuglednijih i najutjecajnijih teologa današnjice.
Ugledni profesor emeritus sistematske teologije Sveučilišta u Tübingenu govorio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u nastupu naslovljenom “Revolucija, vjera i budućnost: razgovor s Jürgenom Moltmannom”, koji je vodio riječki protestantski teolog Zoran Grozdanov, svojedobni Moltmannov doktorand.
Predavanje je organizirano u sklopu godišnjeg simpozija Hrvatskog filozofskog društva, koji počinje danas u Zagrebu, pod naslovom “Reformacije i revolucije”, u povodu petstote obljetnice protestantske reformacije i stotoj obljetnici Oktobarske revolucije.
Pred stotinjak slušatelja, 91-godišnji Moltmann odgovarao je duhovito i jednostavno. Upitan, primjerice, otkud dolazi predodžba o teologiji kao konzervativnoj i dosadnoj duhovnoj disciplini, uzvratio je bez razmišljanja: “Ne iz Tübingena”, izazvavši smijeh u dvorani.
Prisutne je zabavio i Moltmannov odgovor na pitanje “čega se trebamo riješiti”. “I-pada”, ispalio je.
Na pitanje “treba li ukloniti religiju ako donosi nove lance”, autor znamenite “Teologije nade” odgovorio je niječno. “Isus nije donio novu religiju, nego novi život – slobodu, pravdu i radost života”.
Voditelj je zamolio gosta da, iz vlastitoga njemačkog iskustva, prokomentira aktualno “poricanje zločina” i “obožavanje zločinaca” u Hrvatskoj. Moltmann je odgovorio kako se njemačko iskustvo razlikuje od balkanskoga, ali i kazao da u oba slučaja vrijedi isto: “Samo nas istina može osloboditi”.
“Haški sud osvijetlio je što se dogodilo, a to je važnije od kazne počiniteljima. To je iskustvo i biskupa Desmonda Tutua, koji je u Južnoj Africi potaknuo komisije za istinu: žrtve, više od kazne počiniteljima, žele da se dozna istina”, kazao je Moltmann, koji i danas, kako kaže, “samoga sebe smatra Hitlerovom žrtvom”.
Usred rata, 1943., sa šesnaest godina mobiliziran je u njemačku vojsku, da poslije rata još tri godine provede kao saveznički ratni zarobljenik. “Ukradeno mi je pet mladenačkih godina. Osjećao sam se, i još se osjećam, Hitlerovom žrtvom”.
Kako bi izgledao svijet u kojemu bi uspjela njegova vizija revolucije, upitao je Moltmanna jedan slušatelj. “Mir i pravda bi se zagrlili”, citirao je Psalam 85. “Alternativa siromaštvu nije bogatstvo, nego zajedništvo”.
Najveći problem današnjice, drži ugledni profesor, jest – anksioznost. “Ona implicira teror i katastrofu, ali od anksioznosti ništa dobro ne dolazi. Treba nam hrabrost nade, radosti života i ljubavi. Kršćanstvo shvaćam kao stanoviti tip mesijanizma kojemu se mogu pridružiti i nevjernici”, kazao je Moltmann te, toplo pozdravljen, predavanje zaključio refrenom omiljenog spirituala Martina Luthera Kinga: “We shall overcome in the end”.
U četvrtak će u 9,30 sati, profesor Moltmann u velikoj dvorani Školske knjige u Masarykovoj ulici u Zagrebu na njemačkom jeziku održati predavanje o filozofiji jednoga od njegovih filozofskih uzora, Ernsta Blocha.
AUTOR:
(Prenosimo s portala Novoga lista).
