Crno tržište duhana i duhanskih proizvoda predstavlja veliki problem u našoj zemlji. Osim što je ilegalan, ovaj oblik trgovine ima negativne posljedice po zdravlje, a utječe i na gubitak prihoda same države. Kako bi ovaj vid trgovine sveli na minimum, brojni akteri moraju djelovati sinergijski.
Već je poznata stvar kako crno tržište, osim samim švercerima, ne donosi ništa dobro. Riječ je o proizvodima sumnjivog porijekla i sastava koji su, kao prvo, štetni po naše zdravlje, a s druge strane, pogubni i za budžet naše države.
Poznato je kako Bosna i Hercegovina gubi mnogo novca zbog crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda, ali i da se radi o stotinama miliona KM koji bi mogao biti iskorišten za osiguranje različitih javnih dobara. Ovako, novac je direktan gubitak svih građana, ali i bh. privrede.
Sve od navedenog, kao i koraci ka poboljšanju ove situacije, bili su tema na online okruglom stolu održanom u četvrtak, 13. jula, gdje su o ovome govorili domaći ekonomisti zajedno sa predstavnicima relevantnih državnih agencija.
U razgovoru, spomenuti su ključni nalazi nedavno provedenog istraživanja agencije za ispitivanje javnog mnijenja IPSOS koje ukazuje na drastičan rast prodaje rezanog duhana na crnom tržištu BiH. Uz to, diskutovano je o više informacija o napretku aktivnosti na terenu, ali i rezultatima kampanje “Stop švercu”, uz ponuđena moguća sistemska rješenja.
Nadležni se svim silama bore protiv crnog tržišta
“Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je, uz pomoć i podršku Udruženje ekonomista RS-a SWOT, ali i cjelokupne industrije, kroz prethodni period uradila prilično mnogo za suzbijanje crnog tržišta. Ako pogledamo količinu oduzetih cigareta u paklicama, bez obilježja akciznih markica, možemo zaključiti da je ono iz godine u godinu sve manja. Vrijednost oduzetih cigareta na crnom tržištu je 2021. godine iznosila 5,5 miliona. Godine 2022. je to bilo 1,8 miliona, dok u prvoj polovici 2023. iznosi negdje oko 800.000 KM. Na terenu nastavljamo raditi istim intezitetom. Došlo je do presijecanja određenih tokova i grupa koje krijumčare duhanske proizvode, što znači da bi takve robe trebalo biti manje na ilegalnom tržištu”, započeo je Ratko Kovačević, potparol UIO BiH.
On je nagovijestio kako je akcijama znatno pomogla i kampanja Stop švercu, koja je motivisala građane da sami prijavljuju švercere i na taj način učine nešto po pitanju ove problematične tematike. Dodatna olakšica bio je i rast cijena na crnom tržištu, koje su se približile onim redovnim, cijenama legalnih cigareta, što je rezultovalo time da se interes za kupovinom duhanskih proizvoda od švercera smanji.
“Svi ovi podaci ukazuju da je crno tržište u padu. Akcije koje poduzimamo su pozitivno utjecale na smanjenje prodaje ilegalnih cigareta. Tome u prilog govori i podatak o broju izdanih akciznih markica, kojih je u 2022. godini, UIO izdala za nesto više od 21 miliona komada u odnosu na 2021. godinu”, pojašnjava Kovačević.
Osim oduzimanja robe, službenici su radili i čitav niz aktivnosti na terenu. Pa tako, u 2022. godini UIO je podnijela 17 krivičnih prijava sa ukupnom vrijednošću od 48 miliona KM krivične štete. Iste godine izdali su i 133 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka, dok ove godine, do danas, ta brojka iznosi 30 zahtjeva.
“Imali smo značajan broj informacija zahvaljujući samim građanima, Prošle godine bilo je to približno 300 informacija koje su stigle na našu otvorenu ili viber liniju. Tokom ove godine, zaprimili smo blizu 65 prijava koje su bile kvalitetne i mogle su da se iskoriste u provođenju akcija. I sami smo napravili iskorak u motivaciji građana, edukujući ih koji su to sve akcizni proizvodi, koliko se sredstava nakupi pomoću njih i gdje ona idu”, navodi Kovačević.
Važno je da duhan ode u “prave ruke”
“Moram napomenuti da se duhan, u skladu sa Zakonom u BiH, ne može proizvoljno saditi i i ubirati. Tu su prerađivači duhana, kojima kompletan urod duhana predaju poljoprivrednici, međutim oni ih ne mogu prisiliti na predaju duhana. Bez te relacije gotovo je nemoguće funkcionisati. Stoga, vrlo je važno pojačati nadležnost i inspekcije da se te količine duhana predaju onima kojima je on namijenjen u skladu sa Zakonom i da se tako pokuša iskontrolisati tok duhanskih proizvoda, kako bi on otišao u prave ruke”, napominje Kovačević.
Predstavnici inspektorskih službi FBiH i RS, tokom online okruglog stola, potvrdili su da crnim tržištem trenutno dominira rezani duhan. Prodaju ga uglavnom fizička lica po manjim objektima, ulicama ili pijacama. No, problem je i taj što sankcije nisu pretjerano stroge, a kazne idu od 300 do 1.500 KM, te se uglavnom izdaju one minimalne.
Kako ekonomisti gledaju na cijelu situaciju, ali i koje su ekonomske štete te moguće solucije za problem, objasnio je izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac.
“Kroz naše aktivnosti dosta smo pokušavali uputiti kako stručnu, tako i širu javnost o obimu štete koju donosi nelegalna trgovina duhanom i duhanskim proizvodima. Manje-više svaki građanin zna da se radi o stotinama miliona KM. Štete su ogromne, a naročito jer bi se taj novac mogao iskoristiti za ono što se finansira iz državnog budžeta. Možda za smanjenje nekih drugih poreza, primjerice, doprinosa na zdravstveno osiguranje, ali i na neto plaće radnika, što je jedna od gorućih tema”, istakao je Grabovac, koji je mišljenja da se mora u kontinuitetu i sinhronizirano nastaviti raditi na suzbijanju crnog tržišta duhana.
Ekonomista Faruk Hadžić još jednom je objasnio smatra li da je akcizna politika u prošlosti “krivac” za današnju situaciju na crnom tržištu.
“Sigurno da je i ona imala svog ‘efekta’. U kratkom vremenskom periodu uskladili smo akcize, povećali ih na više, što je dovelo do rasta crnog tržišta, a kasnije se odrazilo i na prihode same države. Upravo prihodi od akciza su oni od koje najveću koristi imaju entiteti i koji idu u tekuću budžetsku potrošnju – za plaće u javnom sektoru, penzije… Dosadašnji efekti, u sinhronizaciji svih nadležnih, zajedno sa medijima koji su ukazivali na ovaj problem, pokazali su se uspješnim. Ovo što smo do sada postigli je jako dobro i istim, čak i jačim intezitetom treba se i nastaviti”, rekao je Hadžić.
Vrijedi napomenuti kako je osnovni “lanac” crnog tržišta, a koji je presječen, bio luka Bar u Crnoj Gori. Nakon što su crnogorske vlasti smanjile akcize na cigarete, to je imalo ogromni efekat za crno tržište, ne samo u Crnoj Gori, nego i u BiH. No, ondje gdje je jedna veza prerezana, druge su pronašle svoj put. To objašnjava i porast prodaje rezanog duhana, a jedan od tokova koji se koriste su i online kanali, kojima je teže ući u trag.
Potrebni novi kadrovi, samo za “češljanje” društvenih mreža
“S jedne strane, treba još puno napretka u obuci postojećeg kadra kod preveniranja online kriminala, a s druge, neophodna je i puno kvalitetnija oprema s kojom bi naši službenici mogli raditi. Trenutno, od velike pomoći nam je saradnja sa nadležnim MUP-ovima, kako u FBiH, tako i u RS-u te Brčko distriktu. Njihova odijeljenja za suzbijanje cyber kriminala su puno bolje opremljena, a kadrovi dosta obučeniji i može se dosta toga učiniti. Ukoliko je riječ o privatnim portalima putem kojih se šverceri oglašavaju, kontaktiramo njihove vlasnike kako bi došli do informacija ko su ta lica, a pokušavamo ući i u trag IP adresi, što se uvijek ispostavi korisnim”, objasnio je Kovačević pred kraj okruglog stola pa dodao:
“Što se tiče UIO, mi možemo detaljnije vršiti kontrolu online pošiljki koje naši građani poručuju iz inostranstva. U Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru je Carinska služba koja ima mogućnost otvoriti i pregledati svaku pošiljku. Problem predstavlja promet na društvenim kanalima, unutar BiH, gdje ordiniraju neregistrovana fizička lica koja na taj način ne podliježu nikakvoj kontroli. Stoga, potrebni su novi kadrovi i grupe ljudi koje će se posvetiti samo online tokovima crne trgovine i ‘češljanju’ društvenih mreža”, kazao je on.
Iako se rješavanje problema crnog tržišta duhana ne može dogoditi preko noći, kao zaključak okruglog stola, ustanovljeno je da pomaka ipak ima. A, postoji mnogo načina na koji on može biti još uočljiviji i značajniji.
Za početak, izuzetno je važan nastavak sinergije nadležnih instituacija, predstavnika relevantnih državnih agencija i ekonomista u ovoj zajedničkoj borbi. Značajno joj mogu doprinijeti i jačanje zakona, kao i samih kazni, ali i nastavak informisanja i educiranja javnosti o gubicima koje za sobom nosi crno tržište. Svaki od navedenih koraka je bitan, a naposlijetku, uz uključenost svih strana, očekuje se još bolji napredak u ovom višegodišnjem problemu.
klix
