Čini se da je protekli period u dobroj mjeri protekao u znaku brojnih programa subvencioniranja ovdašnjih firmi sa ciljem da se poduzetnicima olakša privređivanje. Kakva je vaša ocjena ovih aktivnosti i koliko je urađeno?
Za program subvencioniranja, Kanton planira i ove godine uložiti znatna finansijska sredstva – 2.278.795 KM. Je li to dovoljno finansijskih sredstava za provedbu čitavog programa? Nadam se da nije! Neobičan odgovor, ali to znači da se u tom slučaju dešavaju značajne privredne aktivnosti u odnosu na prethodne godine i da je nivo investiranja na području ZDK-a u trendu rasta. U prošle tri godine, kroz programe utroška sredstava ministarstva privrede, plasirana su poticajna sredstva u iznosu od cca 7 mil. KM, ali privrednici smatraju da bi ta sredstva svakako trebala biti veća. Urađeno je dosta, međutim ovo je posao koji treba svakodnevno dograđivati, proširivati i pratiti. Na osnovu dosadašnjih iskustava, te zbog veličine problema nezaposlenosti u ZDK-u, potrebno je barem na neko vrijeme povećati sredstva koja se ulažu u zapošljavanje. Krajnji cilj nam je da poboljšamo konkurentnu sposobnost privrednih subjekata na tržištu i da stimuliramo zapošljavanje, pa smo u sklopu Vladinih aktivnosti, realizirali ili ćemo tek realizirati niz projekata u tom pravcu.
Kakva su vaša iskustva kada je u pitanju konkurentna sposobnost privrednih subjekata u ZDK-u? Čine li same firme dovoljne napore da podignu njen nivo?
Slabija pozicioniranost privrednih subjekata ZDK-a na tržištu je, između ostalog, posljedica nedostatka međunarodne konkurentnosti. Konkurentnost je nešto sa čime se potrebno pozabaviti svakodnevno, kako na državnom nivou, tako i na nivou privrednih subjekata. Inače, većina industrijskih sektora je širenjem računarske i informatičke tehnologije promijenila proizvodni proces, povećavajući zaposlenost visokokvalificiranih u odnosu na niskokvalificirane radnike. I certifikacija kvaliteta je sve značajnije sredstvo rada na konkurentnim, odnosno globaliziranim tržištima. Za period od prethodne tri godine ministarstvo privrede je subvencioniralo uvođenje i certifikaciju međunarodnih standarda za upravljanje kvalitetom u 121 privrednom subjektu na području ZDK, što govori o ozbiljnom pristupu podizanja vlastite konkurentnosti i problematici domaćih privrednih društava.
Kakva je situacija kada su u pitanju preduzeća sa državnim kapitalom u našem Kantonu? Koliko neriješen status i problemi u nekima od njih predstavljaju problem ili balast za cijelu privredu u Kantonu?
U BiH, kao i u ostalim bivšim zemljama socijalizma, administrativne službe su bile glomazne, inovativnost mala, a preduzeća su pored poslovnih aktivnosti imala elemente socijalne funkcije, pa se višak radnika nije otpuštao, nego se povećavao i prikrivao broj nezaposlenih, drugim riječima stvarao se tehnološki višak. Iz tog su proizašli osnovni problemi vezani za tranziciju, a privatni sektor nije mogao nadoknaditi gubitak radnih mjesta u državnom sektoru. Dok je u drugim zemljama u tranziciji veći dio nezaposlenih apsorbiran kroz samozapošljavanje, u BiH je zbog visoke cijene kapitala i cijene rada i poreznih opterećenja taj segment podbacio. Nezaposlenost se najviše povezuje s propalim preduzećima, promašenom privatizacijom i neučinkovitim privatnim sektorom te radom u sivoj ekonomiji. Inače, neriješen status i problemi u nekim preduzećima sa većinskim državnim kapitalom predstavljaju problem ili balast, ali ne mogu u znatnijem stepenu uticati na cijelu privredu u Kantonu.
S obzirom na ekonomsku krizu, kakvo je interesovanje investitora za saradnju sa našim kompanijama i pokretanje novih privrednih i proizvodnih programa na području ZDK?
Zeničko-dobojski kanton ima senzibilnu i otvorenu privredu, koja pokretače svog rasta i razvoja traži u konkurentnoj prozvodnji i izvozu. Budući da je za rješavanje nezaposlenosti nužan privredni razvoj,
neophodno je privlačenje ulagača - stranih ili domaćih. Interes za investiranje postoji, no naravno da je on u funkciji trenutačne situacije. Svi pomalo osluškuju razvoj situacije i traže najpogodniji trenutak, sa minimumom rizika za plasman svoje investicije.
Kakvo je vaše mišljenje o periodu koji je pred nama, kada je u pitanju poslovanje i privređivanje? Koji su glavni izazovi koji će biti pred privrednicima, ali i pred nadležnim domaćim institucijama?
Trajanje i intenzitet globalne ekonomske krize zaista je teško predvidjeti u vremenu koje je pred nama. Kao rješenja u fazi prevazilaženja aktualne situacije, pojedine zemlje uvode restriktivne mjere i/ili stimuliraju povećanu potrošnju, odnosno kreiraju različita subvencioniranja proizvodnje. Finansijska sredstva je neophodno na različite načine staviti na raspolaganje privrednicima i njihovim privrednim aktivnostima kroz različite projekte. Smatram da su za konačno rješenje nezaposlenosti ključni investiranje i izvoz, budući da se porast zapošljavanja ne može ostvariti samo unutar domaćeg tržišta. Za izvoz je važno povećanje proizvodnje kvalitetne i prepoznatljive robe, te pronalaženje vanjskih tržišta na koje će se ona slati, dok je za stvaranje kvalitetnih proizvoda nužno ulaganje u tehnologiju, jer u današnjim vremenima nakon samo nekoliko godina dolaze nova tehnološka rješenja.
Ministar izdvaja:
U periodu 2007-2010 Ministarstvo privrede ZDK je realiziralo i realizirat će sljedeće poticaje: preuzimanje obaveza privatiziranih preduzeća, subvencioniranje administrativnih troškova kod izgradnje proizvodnih objekata, regresiranje kamata na investicijske kredite, subvencioniranje uvođenja međunarodnih standarda za upravljanje kvalitetom, subvencioniranje administrativnih troškova i investicija kod obrta, subvencioniranje povećanja iskorištenja kapaciteta u hotelima, subvencioniranje inovatorstva, podrška poduzetništvu za promociju i nastupe na sajmovima, program afirmacije domaće proizvodnje, kupoprodaje i turizma, program finansiranja manifestacija izdavačkih projekata i edukacija, sufinansiranje rada agencija, udruženja i asocijacija privrednika Zeničko – dobojskog kantona, priprema i opremanje industrijskih/poslovnih zona te poboljšanje infrastrukture u lokalnim zajednicama u kojima je izražen uticaj rada koncesionara.
(superinfo)
