Više nego evidentni su rezultati koji se bilježe u brezanskom rudniku, to je bio povod našeg razgovora s Ćamilom Zaimovićem, prvim čovjekom brezanskog rudnika:
"Gledajući na sami početak, mislim da bi perspektiva ovog koncerna (Konzorcij Elektroprivrede BiH i rudnika u BiH),
odnosno udruživanja s energetičarima trebala dati očekivane rezultate. Uspjeli smo revitalizirati sadašnu proizvodnju, čak ostvarujemo veću proizvodnju nego što elektroprivreda može primiti. Ovih dana kreće drugi ciklus, kupovina novog mehanizovanog kompleksa, u vrijednosti od 20-25 miliona KM i taj tender je već izašao. Taj kompleks bi nam omogućio novih 1600 tona uglja dnevno iz jame i uz sadašnjih 1000 tona, postigli bismo ekonomsku stabilnost, ali i gašenje neproduktivnih revira, odnosno kapaciteta u koje puno ulažemo kao što je površinski kop, koji je solidan objekt, ali su ipak izdaci preveliki. S dva stabilna kapaciteta iz jame je zagarontovana sigurnost za 1200 rudara u rudniku Breza, ali i ovoj društveno - političkoj zajednici".
U posljednje vrijeme između ostalog otvoreno je i skoro stotinu novih radnih mjesta:
"Mi smo u zadnjih 5-6 mjeseci primili preko 100 novih radnika, i mislim da ćemo do kraja godine primiti još novih radnika. Uvođenjem novog kompleksa otvorit ćemo radna mjesta za 200 novih radnika, a nadamo da će se i indirektno zapošljavanje poboljšati".
Ćamil Zaimović, direktor brezanskog rudnika, ističe nužnost dorade određenog broja zakona koji opterećuju rudare:
"Zakon o javnim nabavkama treba doraditi u cilju poboljšanja dinamike nabavke repro materijala i rezervnih djelova, također veliki problem nam je što imamo i oko 300 invalida, objektivno dobar dio njih nisu invalidi, ali su na razne načine oslobođeni od proizvodnog procesa, jer to su radnici s umanjenom radnom sposobnošću koji bi mogli raditi neke druge poslove".
Politikanstvo se uvuklo u sve pore društva pa i među rudare:
"Normalno da ni rudnik neće zaobići politika, jer su se i prije ovdje "kupovali glasovi za sitne pare". To nas je koštalo i gubitaka, nesilazak u jamu i štarajkova, prošle godine je bilo 100 neproizvodnih smjena. Mi nastojimo da imamo samo jednu stranku, a to je rudnik i borba za rudnik, sve ostalo moramo ostaviti izvan kapije. Vidimo u javnim glasilima da se najviše oko ministarstva rudarstva i energetike bije bitka, možda je to zdrava konkurencija, a možda i nije. Ima dosta i zlobnika, ali jedan pokazatelj pokazuje napredak, u svim teškim vremenima rudari su bili prvi na cesti, a sada su zadnji koji imaju razloga da izađu na cestu.
Ćamil Zaimović, direktor brezanskog rudnika naglašava dobru suradnju s rudarskim Sindikatom:
"Mnoge stvari koje je sindikat zahtijevao u predhodnom periodu, od kolektivnog ugovora, radnog vremena, odmora, smo ispoštovali. Sindikat je jako korektan i mi postavljamo rokove za rješavanje situacija i zajedno radimo na rješavanju istih. Sindikat je značajan faktor u rudniku, jer je 90 % članova sindikata radnici rudnika i tako menadžment saslušava njihove zahtjeve i pitanja, te tako nastojimo riješiti sve probleme".
Iako je u okviru konzorcija, brezanski rudnik pokušava manifestirati društvenu odgovornost, pomažući izvjesne projekte u okruženju.
"Ulaskom u konzorcij s Elektroprivredom, rudnik koji je predhodnih godina poslovao u minusu nema pravo na sponzorstvo, ni na donacije pa skoro ni na reklamu, odnosno ima nešto minimalno, što je jako teško objasniti, jer su ljudi navikli da mi sponzorišemo sportske i kulturne manifestacije. Jedino možemo pomagati neke posebne slučajeve, kao što su pomaganje u dobrotvorne i humanitarne svrhe. Mi smo svjesni da trpe naši sportski klubovi, ali to je jedini način da stanemo na zdrave noge i da u narednim godinama možemo pomoći sport, kulturu i umjetnost za šta su rudari uvijek imali razumijevanja."
Analizirajući dosadašnju poziciju rudnika i rudara, Ćamil Zaimović, direktor brezanskog rudnika naglasio je:
"Kao što znate država našem proizvodu formira cijenu, a i mi smo 100 % vlasništvo države. Prosjek naše plaće je oko 800 KM što i nije neka plaća u sadašnjem vremenu, međutim rudari su zadaovoljni, jer vide kakvo je stanje u drugim granama privrede. Na nivou sindikata i uprave, mislimo da oni u termoelektrani i elektroprivredi previše uživaju naše plodove rada. Apsurdno je da imaju puno veće i redovnije lične dohodke, mi ne očekujemo da se to riješi u prvoj godini, ali se nadamo da će se na nivou koncerna u budućnosti i to riješiti. Isto tako je i kod kadrovske politike, jer jedan inžinjer bi trebao da prvo prođe operativu, rudnike, termoelektrane, pa tek onda da sjede u tu malo udobniju fotelju u elektroprivredi. Apsurdno je odmah s fakulteta doći u jednu takvu ustanovu, jer ipak kada se prođu sve ove instance dobiva se kvalitetniji kadar".magazinplus.eu
