Komentirajući stanje u našoj zemlji književnik Miljenko Jergović izjavio je u intervju mostrskom Dnevnom listu kako je "BiH zemlja koja ima tu nesreću da je potpuno izgubila svoju multikulturalnost i višenacionalni karakter".
-U BiH je danas sve nacionalizirano s obzirom na to tko u kojoj općini, kojoj županiji ili konstitutivnoj jedinici čini nacionalnu većinu. Onaj tko je ostao u manjini je uvijek onaj donji, odnosno onaj koji je stradao. U današnjoj BiH Tuzla je posljednji bastion i posljednji ostatak one multikulturalne i multinacionalne BiH na koju smo se do jučer svi pozivali.
Na pitanje kako danas pisati kritički ako se piscu ( Predragu Matvejeviću, op.aut) prijeti zatvorom, a kako, s druge strane, biti odgovoran za javnu riječ, Jergović kaže kako je taj problem hrvatski i vrlo je nezgodan i vrlo opasan.
-U vrijeme Franje Tuđmana suci su imenovani po političkoj lojalnosti i političkom opredjeljenju. Velik broj sudaca svih razina u Hrvatskoj je ekstremno, desno šovinistički, rasistički i profašistički i vrlo često proustaški orijentiran. U tome su neusporedivo radikalniji od najradikalnijih dijelova društva. To je neki zaostatak, to je neka metastaza vladavine Franje Tuđmana. Ja ne znam kako se to može riješiti osim konstantnim pritiskom iznutra, pritiskom javnosti i pritiskom Međunarodne zajednice. Mislim da Hrvatska s ovakvim sudstvom nema svoje mjesto u Europi, izjavio je književnik Miljanko Jregović u intervju mostarskom listu upitan da prokomentira presudu piscu Predragu Matvejevviću.
O svom novom autobiografskom romanu "Otac" Jergović kaže kako je ta knjiga vrlo osobna.
-Ja sam htio da ova knjiga prođe malo tiše. Ona je izišla usred ljeta i bilo je planirano da se to kreće po Beogradu te da se malo 'dobaci' do Sarajeva i Zagreba i da tiho prođe. Dogodilo se potpuno suprotno od toga u svakom smislu. Meni je bilo važno da knjigu objavim u Beogradu i zato što u njoj postoji jedan tematski sloj koji je takav da bih se ja loše osjećao da je ta knjiga premijerno bila promovirana u Zagrebu. Dok govorim o političkim i civilizacijskim opredjeljenjima svoje bake Jergovićke i njezinih sestara u vrijeme Nezavisne države Hrvatske, ja činim nešto što bi jedan Zagreb koji je elitan doživio kao da sam odjednom od hrvatskog kompozitora Ivana Zajca postao Ivan plemeniti Zajc.
